?Talijani” preusmjerava ovdje. Za ostala zna?enja, v. Talijani (razvrstavanje)

Talijani ili Italijani ( tal. italiani [ita?ljaːni] ), romanski narod nastanjen danas u Italiji i susjednim europskim i prekomorskim zemljama, osobito u Francuskoj , SAD -u i Argentini .

Ime

Jezgru Talijanima daju drevni Latini koji su asimilirali ostala italska plemena i nametnula im latinski jezik . Ekspanzivnom politikom Rima i osvajanjima rimske vojske ( Rimljani ) osvojena je do 272. pne. cijela Italija, pa da bi se nakon punskih ratova, iza 146. pne. po?eli ?iriti ogromnim podru?jem Europe, Azije i Afrike. Ve? u II stolje?u Rimsko carstvo se?e od Iberskog poluotoka i Britanskog oto?ja do Mezopotamije . Sa sobom Rimljani donose duhovnu i materijalnu kulturu. Grade ceste koje slu?e pokretima rimske vojske, akvadukte, arhitekturu, i ?to je veoma va?no, ?ire latinski jezik. Latinizacijom domorodnih plemena u osvojenim krajevima nastaju u Europi novi narodi, prema njima, odnosno gradu (Rimu; Roma) prozvani Romanski narodi. Ove nove narode danas poznajemo kao Rumunje , ?panjolce , Portugalce , Francuze , Retoromane , Valonce , Moldavce Katalonci , Arumunje ili Vlase i druge manje zajednice. -Talijana danas u Italiji (ne ra?unaju?i raznorazne druge narode) ima preko 22 milijuna. Te?ak ?ivot, osobito na jugu, u Kalabriji i Siciliji, mnoge je otjerao u prekomorske zemlje, trbuhom za kruhom. U novim domovinama veoma su aktivni i kulturno i politi?ki. Prema UN -ovim podacima u Italiji danas ?ivi 65 nacija, dok Talijana danas ima uz Italiju u jo? 61 dr?avi; u Francuskoj (2005) preko milijun; u SAD preko 900,000; u Argentini 1,8 milijun i drugdje.

Ime

Korijen talijanskog imena nalazi se u eponimu Italus (gr?ki Italos). U gr?kom mitu sin je Telegoma i Penelope . Po drugim mitovima vođa je sicilijanskih Sikula ili pak Ligura . Ovaj eponim spominje se u raznim verzijama mitskih događanja. Mo?da je zna?ajno napomenuti da je podanike priveo sjedila?kom ?ivotu, te ih vodio ?ak do Lacija (zemlja Latina) gdje je dobio sinove Sicula i Roma. ?Od Italusa narodi Italika dobivaju svoje ime, a ono se prenosi kroz stolje?a do tal. naziva Italiani , engl. Italians , ili hrvatskog Talijani .

Kratka historija

Porijeklo Talijani su potomci starih plemena koja su se jo? po?etkom prvog milenija pne. nastanila u krajevima između Alpa , i po cijelom Apeninskom poluotoku i Siciliji . Ovi narodi bijahu razli?itog porijekla. Najstariji su svakako bili Liguri i Iliri , koje su talijanski preci potisnuli potkraj II. i po?etkom I. tisu?lje?a pne. Negdje u VIII stolje?u pne. između rijeke Arno i Tiber nastanili su se i Etru??ani , koji su se u VII st. pne. pro?irili sve do rijeke Po i Korzike . Bijahu u tim krajevima nastanjeni jo? mnogi narodi. Tako su u podru?jima oko dana?nje Venecije ?ivjeli Veneti , a ni?e na poluotoku Mesapi (Messapii) i Japigi (Iapyges) u Apuliji . Na Siciliji su ?ivjeli Siculi , Sicani i Elimi (engl. Elymi). ? Sabinjani (Sabini) i Latini ?ivjeli su u Laciju ( Lazio ) zajedno sa Faliscima , Ekvima (Aequi), Hernicima i Ausonima . U Abruzzima bijahu Vestini , Paeligni i Marsi . ? Frentani , Picenti i Marrucini naseljavali su sredi?nju obalu Jadrana . Samniti i Lucani ?ivlja?e u Moliseu i Basilicati . Sva su ova plemena utjecala na stvaranje kasnijih Talijana. Jezgru nove nacije svakako su dali oni narodi i plemena po kojima su Talijani dobili ime, zvali su se Italici ili Itali. Italici nisu bili jedno pleme, bijahu podijeljeni na 4 glavna plemena, to su: Latini, Falisci, Osci i Umbri ili Umbrijci. -Ovo bijahu vrijedni ljudi koji su ?ivjeli od poljodjelstva i uzgoja stoke. ?irenjem mo?i Rima (Roma) negdje od V stolje?a pne. italska plemena u?la su u sklop Rimske Republike i postali mu saveznici. Dobili su rimsko građansko pravo nakon savezni?kog rata koji se vodio od 90. do 89. pne.

Feni?ka kolonizacija obala zapadnog Mediterana ograni?ena je u Italiji na Sardiniju i zapadnu Siciliju i prethodi Gr?koj. Nastaju punski (feni?ki) gradovi Trapani , Palermo , Cagliari . Dolazi do 3 punska rata koji su se vodili 254-241. pne.; 218.-201pne.; i 149.-146. pne. Tokom 8 stolje?a pne. u Italiju dolaze Grci. Dolaze sa Eubeje, Argolide, Krete, Egejskih otoka i Lokrije, i naseljavaju se na ju?nim obalama od Campanije do Apulije i isto?noj i ju?noj Siciliji. Ove gr?ke kolonije poznate su kao Magna Grecia. Grci su osnovali gradove Taranto , Metaponto , Posidonia , Naxos (Taormina), Zancle ( Messina ), Pitecusa ( Ischia ). Korin?ani osnivaju poznatu Siracusu (8. st. P.n.e.). Bilo je jo? gradova ?to ih osnova?e Grci . -Na sjeveru Italije javljaju se Gali , oni prelaze Alpe i postupno naseljavaju rijeku Po.

Stara plemena

Latini

Ve? tokom Bakrenog doba u podru?ju planine Alban, upravo ju?no od u??a Tibera, naseljena su plemena poznata kao Italici. Oni su agrikulturan i pastirski narod, među kojima i Latini. Italici pripadaju Indoeuropskim narodima unutar koje ?ine lingvisti?ki skupinu. Latini osnova?e Rim sredinom 8. stolje?a pne. na jednom od bre?uljaka (Palatin) u mo?varnoj depresiji. Latini ?to ?ivlja?e u gradu ?irili su se postepeno kroz period vladavine rimskih kraljeva: Romul , Numa Pompilije , Tul Hostilije , Anko Marcije i trojicom Etru??ana Tarkvinije Prisko , Servije Tulije i Tarkvinije Oholi . -Oholi bija?e posljednji rimski car.

Falisci , -veoma bliski sa Latinima, ?ije se neveliko podru?je prostiralo sjeverno i isto?no od Rima. Njihova sredi?ta bijahu: Falerii , Faliscus i Ferentinus . Ovaj narod zbog blizine Latina uskoro je nestao i asimiliran. Nestali su do nover ere .

Osci , -pripadaju osko-umbrijskoj grani Italika. Glavna im plemena bijahu Samniti, Marrucini, Paeligni, Vestini. Osci su se ra?irili sredi?njom i ju?nom Italijom, postupno asimiliraju?i razna domorodna plemena. U 5 stolje?u pne. njihov jezik se veoma ra?irio podru?jem ?to ga danas naseljavaju ju?ni Talijani. Smatra se najarhai?nijim italiskim jezikom.

Umbri i susjedna plemena -U prvoj polovici prvog milenija pne. Umbri naseljavaju krajeve sjeverne obale Jadrana ?to se prostiru ju?nije od Venecije. Njima su srodni Volsci , Paeligni ili Peligni, Aurunci i Piceni . Za ove posljednje se smatra da su stranog porijekla, to?nije nepoznatog. Za Picene se zna da su obo?avali djetli?a (latinski picus) kao svetu ?ivotinju. Pod jakim utjecajem Umbrijaca oni su naposljetku italizirani. -Volsci su ?ivjeli ju?no od Rima i ?esto se spominju u latinskim izvorima. Plemena Marsi , Ekvi , Hernici i Sabinjani također pripada?e osko-umbrijskim narodima, vjerojatno srodni Umbrima. Gravitirali su prema Rimu , i veoma rano pali pod njihov utjecaj.

• [https://web.archive.org/web/20061102135924/http://indoeuro.bizland.com/archive/article16.html Arhivirano 2006-11-02 na Wayback Machine-u The Origin of Rome and Romans.]

Talijani u Hrvatskoj

U Hrvatskoj ?ivi pribli?no 30000 pripadnika talijanske nacionalne manjine. Prete?no su nastanjeni u Istri , na Kvarneru i u Dalmaciji gdje se smatraju autohtono stanovni?tvo. Tijekom XVIII stolje?a mnogobrojni talijanski obrtnici naselili su se na podru?ju grada Zagreba i Slavonije gdje njihovi potomci i danas ?ive. U Rijeci izdava?ka ku?a EDIT izdaje na talijanskom jeziku: dnevne novine " La Voce del Popolo ", dvotjednik "Panorama", dje?ji ?asopis "Arcobaleno", kulturni ?asopis "La Battana", romane, zbirke pjesama te ?kolske knjige i priru?nike za potrebe talijanske nacionalne manjine u Hrvatskoj i u Sloveniji. U Rijeci u sklopu Hrvatskog Narodnog Kazali?ta "Ivan pl Zajc" djeluje Talijanska Drama (Dramma italiano). U sklopu rije?kog i pulskog studija Hrvatskog radija emitiraju se svakodnevno vijesti na talijanskom jeziku. U nekim gradovima Istre i u Rijeci djeluju osnovne i srednje ?kole u kojima se sva nastava odvija na talijanskom jeziku.

Etnografija

Nauka i kultura

Talijani su mediteranski narod, topao i srda?an, rado ?e podijeliti radosti ?ivota sa drugima. Vole pjesmu i ples i na glasu su kao ?armeri. -Padom Rimskog carstva na tlu Italije dolazi do velikih promjena. Po?inje cvjetati kultura na vlastitom poluotoku. Javlja se renesansa, razvija se umjetnost i rađaju ljudi koji ?e ostaviti svoje tragove do danas ?irom globusa. Od vremena Augusta Cezara i Plinija, pa preko Galilea i Da Vincija rodili su se mnogi znanstvenici koji ?e olak?ati ?ivot ?ovjeku. Jo? je Galileo Galilei 1592 . u?inio prvi termometar . Godine 1800 . Alessandro Volta pronalazi prvu bateriju. Dvadesetogodi?nji Gugliemo Marconi na postaji Poldhu, u Cornwallu , eksperimentira sa Morseovim znakovima , ?alje tri slova s na udaljenost od preko 2,000 milja, preko Atlantika na Newfoundland; godinu 1932 . mo?emo smatrati rođenjem radio telekomunikacija, prvog kratkovalnog radio aparata na svijetu. Talijani mnogo utje?u i na glazbu. Muzi?ke bilje?ke u Italiji stare su preko 1000 godina, a prva opera izvedena je prije kojih 400 godina. Poznati Bartolomeo Cristofori (1655?1732) prvi pijano napravio je prije nekih 300 godina.

?ivot i obi?aji

Italija, bogata europska zemlja ?ivi od industrije i uslu?nih djelatnosti. Poljoprivreda je na zadnjem mjestu a proizvodi se vo?e , povr?e , gro?đe , maslinovo ulje, krumpir , soja , i ?e?erna repa . Ribarstvo je zna?ajno jer Talijani vole ribu i imaju jaku ribarsku flotu. Bogatstvo ipak nije ravnopravno raspodijeljeno. Jug je ostao siroma?an, i toga radi opustjela su mnoga sela. Mnogi ju?ni Talijani sele u urbana sredi?ta sjevera ili druge zemlje za boljim ?ivotom i lak?om zaradom.

Poljoprivreda i ribarstvo ostalo su glavna zanimanja Talijana sa juga. Proizvode vo?e i povr?e za svoje potrebe, maslinovo ulje i vino i malo poznata durum p?enica (vrsta p?enice; Triticum durum, zvana i macaroni-p?enica). Neke obitelji posjeduju farme, i one su ve?inom malene.

Talijani, bogati ili siroma?ni, vole se proveseliti uz pjesmu, ples, vino i dobru hranu. Talijani odr?avaju kroz godinu razne festivale, pa tako i one vezane uz dobro jelo. Jedna od najskupljih gljiva na svijetu, tartuf , uzrok je raznim festivalima hrane koji se odr?avaju po mnogim talijanskim gradovima. Tokom prva dva vikenda pretposljednjeg mjeseca u godini u toskanskom gradi?u Giovanni d’Asso odr?ava se festival tartufa. Uz njih mo?emo na?i i gastronomski sir parmezan i Vino Chianti . Uz tartufe naravno idu i ravioli , carpaccio (klasi?no: dimljena govedina) i parmezan. Sli?no je i po drugim talijanskim gradovima: San Miniato , također u Toskani; Aqualagna u provinciji Pesaro; Bobbio u Emiliji; Alba u Piemontu; Calestano u provcinciji Parma; i Savigno u provinciji Bologna.

Glazba i ples

Glazba ima veliku ulogu u ?ivotu Talijana. Ljubav prema glazbi odrazila se i u i kroz duhovnu i materijalnu kulturu Talijana. Oni su i danas dobri pjeva?i, a mladi? se djevojci udvarao serenadom ispod prozora. Glazba se uvukla u sve pore ?ivota. Njihovi najpoznatiji majstori u izradi glazbenih instrumenata su ve? spomenuti Bartolomeo Cristofori sa prijelaza iz 17 u 18. stolje?e. - Andrea Amati i sinovi Antonio i Girolamo, te Antonio Stradivari i Giuseppe Guarneri , svjetski su poznati majstori u izradi violina. Talijanska glazba, od opere (kao ?to je La Traviata ) pa do popularne glazbe svakodnevna je u talijanskom ?ivotu. Nose je svuda sa sobom. Sa plesom, koji je usko vezan uz glazbu isti je slu?aj. Ne samo u Italiji, oni su ga sa sobom donesli i u druge krajeve gdje su se naselili. I dan danas u Americi Talijani su ponesli i proslavili tarantellu, prati ga mandolina , talijanska gitara.

Kuhinja

Kuhinja Talijana je upravo ona, ' Talijanska kuhinja ', poznata ?irom svijeta. Jo? je Marco Polo , rođen mo?da na Kor?uli , ina?e mleta?ki dr?avljanin, iz Kine je donesao tjesteninu, danas poznatu kao Spaghetti (u zna?enju uzice), Talijani vi?e danas ne mogu bez nje. ?pageti i tjestenina zavladali su talijanskim stolom. Obo?avaju je sa sosom od raj?ica ili sa mljevenim mesom i nazivaju prema gradovima spaghetti milanese i spaghetti bolognese . Spaghetti bolognese nazivani kulinarski i Ragu alla Bolognese, pripremaju se od kuhanih ?pageta i prelijevaju sa sosom od mljevene govedine, sa dodatkom olivinog (maslinovog) ulja, luka , mrkve , origana , celera , sosa od raj?ice i ne?to crvenog vina , po ?elji se dodaje i ?ili -papri?ica. Druga jela sa tjesteninom također su omiljena, a Talijani su njima 'osvojili ' svijet. Osobitu popularnost stekla je ' pizza ', postala je toliko popularna da se ?irom svijeta otvaraju ugostiteljski objekti (pizzeria) za poslu?ivanje ove poslastice. Korijeni porijekla ove hrane, ?ini se, dose?u skroz do vremena, smatra Cliff Lowe ( [https://web.archive.org/web/20061022052941/http://www.inmamaskitchen.com/FOOD_IS_ART/pizzahistory.html Arhivirano 2006-10-22 na Wayback Machine-u Pizza history]), gr?ke kolonizacije ju?nih obala dana?nje Italije. Okrugla pljosnata lepinja posipa se i prekriva maslinovim uljem, sosom od raj?ice, sirom i drugim. Danas od bezbrojnih vrsta pizza mo?emo spomenuti na primjer Buffalo Chicken Pizza sa pile?im prsima, koju se u ameri?koj Philadelphiji mo?e nabaviti kao autenti?na talijanska hrana. ?Kako su Talijani, poput Grka , mediteranski narod uveliko okrenut moru, naravno da veliku ulogu u kuhinji ima i riba, a u mediteranskom duhu i kvalitetna vina i maslinova ulja.

Eksterni linkovi

• Italy's Culture
• Italian Dances