Isto?na Nema?ka
(zvani?no
Nema?ka Demokratska Republika
, akr.
NDR
,
nem.
Deutsche Demokratische Republik
, akr.
DDR
), uobi?ajeno ime za srednjoevropsku dr?avu koje se upotrebljavalo od njezina progla?enja 7. oktobra 1949. sve do
ponovnog ujedinjenja
sa
Zapadnom Nema?kom
3. oktobra 1990. Puni suverenitet ?e dobila
1945
, ali sov?etske trupe su stupile na njenu teritori?u posle dogovora u
Potsdamu
, kao odgovor
ameri?kom
prisustvu u
Zapadno? Nema?ko?
tokom
Hladnog rata
. Isto?na Nema?ka ?e bila ?lanica
Var?avskog pakta
. Posle izbora, s?edinila se sa
Saveznom Republikom Nema?kom
1990
. godine.
Glavni ?lanci: Istori?a Isto?ne Nema?ke; Istori?a Nema?ke
Na kra?u
Drugog svetskog rata
, na
Potsdamsko? konferenci?i
1945
, pobedni?ke dr?ave:
Francuska
,
Velika Britani?a
,
S?edinjene Dr?ave
i
Sov?etski Savez
odlu?ile su da podele Nema?ku u ?etiri okupacione zone. Svaka dr?ava bi kontrolisala određeni deo Nema?ke dok se njen
suverenitet
ne reorganizu?e.
Teritori?a Isto?ne Nema?ke ?e prvobitno bila naseljena Slovenskim narodom
Vendima
, a Nema?ka ?u ?e osvo?ila u srednjem veku. Novoosvo?ena teritori?a ?e organizovana u obliku nema?kih feudalnih dr?ava na slovenskim zemljama. Kretanja raznih naroda po njeno? teritori?i su zna?a?no uticala na etni?ki sastav Isto?ne Nema?ke. Ve?i deo Isto?ne Nema?ke ?e bio deo Kraljevine Prusi?e.
U imperi?alisti?ko? Nema?ko? i Va?marsko? Republici, teritori?e ko?e su pripadale Isto?no? Nema?ko? su se nalazile u centralnom delu dr?ave. Te teritori?e se se nazivale "Mitteldeuts?land" (Srednja Nema?ka), dok su ?istoku“ pripadale provinci?e kao ?to su isto?na
Pomerani?a
, isto?ni
Brandenburg
,
?lezija
i Isto?na i Zapadna
Prusi?a
. Tokom Drugog svetskog rata, saveznici su na konferenci?i na
?alti
odlu?ili da posleratna granica Poljske bude pomerena zapadni?e prema reci Odri, dok bi se sov?etska granica takođe pomerila zapadni?e prema poljskim teritori?ama.
Diskusi?e na ?alti i u Potsdamu su znatno uticale na budu?e okupacione granice i administraci?u posleratne Nema?ke, ko?a ?e potpala pod ?etiri sile pobednice (
S?edinjene Dr?ave
,
Velika Britani?a
,
Francuska
i
SSSR
). Dr?ave
Meklnburg
,
Brandenburg
,
Saksoni?a
,
Saksoni?a-Analt
,
Tiringi?a
i
berlinski
isto?ni sektor su potpali pod nema?ki sov?etski sektor. Ostatak teritori?e Nema?ke ?e podeljen na tri dela ko?ima su upravljale S?edinjene Dr?ave, Velika Britani?a i Francuska. Teritori?a pod njihovom upravom ?e konstituisana kao Savezna Republika Nema?ka (SRN ili
Zapadna Nema?ka
).
Isto?na Nema?ka ?e prihavtila soci?alizam kao dr?avno uređenje i postala ?e deo Var?avskog pakta, dok ?e Zapadna Nema?ka postala liberlana parlamentarna republika i ?lanica
NATO
-a.
Prvi lider NDR ?e bio
Valter Ulbriht
.
Ustav Isto?ne Nema?ke
?e definisao dr?avu kao ?Republiku radnika i seljaka“. Do 1949 Nema?ka demokratska republika bila ?e federaci?a
17. ?una
1953
, prate?i male plate i izgradnju grandioznog bulevara (Staljinale?a) u Isto?nom Berlinu, veliki bro? građana na ulicama ?e stvorio demonstraci?e. Kasni?e, tog dana Sov?etske trupe i tenkovi iznenada ?e po?eo sa hladnokrvnim ubi?anjem demonstranata ? bilo ?e na?manje 125 mrtvih.
Ubrzo posle podele Nema?ke,
Berlin
, biv?i
glavni grad
Nema?ke ?e podeljen u ?etiri sektora. Isto?ni deo ?e potpao pod kontrolu Sov?etskog Saveza, do ?e zapadni raspodeljen preostalim trima zapadnim silama pobednicama.
Konflikt oko statusa Zapadnog Berlina ?e stvorio Berlinski vazdu?ni lift. Brz prosperitet Zapadne Nema?ke i ekonomska stagnaci?a Isto?ne, naveli su veliki bro? Nemaca iz isto?nog dela Nema?ke da pređu na zapad.
Takmi?enje sa za Zapadom ?e nastavljeno i na sportskom planu.
Nema?ka demokratska republika ?e prvi put nastupila na Olimpi?skim igrama u
Meksiko siti?u
1968
. kada se raspao za?edni?ki tim istoka i zapada.Samostalno ?e 1968 godine osvo?ila 25 medalja 9 zlatnih, 9 srebrnih i 7 bronzanih peta po plasmanu dr?ava.
U?estvovala ?e ?o? na Olimpi?skim igrama u
Minhenu
1972
. osvo?iv?i 20 zlatnih,23 srebrnih i 23 bronzana odli?i?a ukupno 66 medalja tre?a dr?ava po bro?u medalja odmah iza SAD ko?e ima?u 91.
U
Montrealu
1976 osvo?eno 40 zlatnih, 25 srebrnih i 25 bronzanih odli?i?a ukupno 90 medalja odmah iza prvoplasiranog SSSR-a i prvi put ispred tre?eplasiranih SAD-a.
U
Moskvi
1980
. osvo?eno 47 zlatnih, 37 srebrnih i 42 bronzana opdli?i?a ukupno 126 odli?i?a drugi iza SSSR-a.
1984
. je bo?kotovala olimpi?ske igare u
Los Anđelesu
.
U
Seulu
se poslednji put po?avlju?e osvo?iv?i 37 zlatnih, 35 srebrnih i 30 bronzanih odli?i?a ukupno 102 druga po plasmanu iza SSSR-a a ispred SAD-a drugi put.
Za sve vreme svog kratkog obitavanja na Olimpi?skim borili?tima NDR ?e ostavila iza sebe 403 medalje. Pliva?i (?enski tim naro?ito), atleti?ari, odbo?ka?i, rukometa?i, gimnasti?ari, stonoteniseri, vesla?i i drugi mnogobro?ni sportisti ostavili su ne i?brisivi trag u istori?i sporta (izvor podataka MOK-
Međunarodni olimpi?ski komitet
)
Atleti?ari Isto?ne Nema?ke su bili pobednici u nekoliko olimpi?skih discliplina. Speci?alno interesovanje su izazivali fudbalski me?evi između Zapadne i Isto?ne Nema?ke. Prvi ?e odigran na Svetskom prevnstvu
1974
. Zapadna Nema?ka ?e bila doma?in i favorit na prvenstvu, ali ?e Isto?na pobedila sa 1-0.
Do pedesetih godina, izbeglice su prelazila Sov?etsku zonu Nema?ke da bi zapo?ele nov ?ivot na Zapadu. Unutarnema?ka granica ?e bila zatvorena, ali do pedesetih godina, granica u Berlinu ?e bila lako premostiva. U no?i,
13. avgusta
1961
, isto?nonema?ke trupe su do?le na granicu sa Zapadnim Berlinom i po?ele da grade Berlinski zid. Protok ljudi ?e potom restriktivno kontrolisan u oba pravca.
1971
. godine,
Erih Honeker
?e zmenio Ulbrihta. Isto?na Nema?ka ?e generalno bila ekonomski na?prosperitatni?a dr?ava Var?avskog pakta. Do sedamdesetih godina pozici?a Zapadne Nema?ke se ogledala u Hal?ta?nsko? doktrini ko?a ?e uklju?ivala ignorisanje Isto?ne Nema?ke. Ranih sedamdesetih ?
isto?na politika
“, ?i?i ?e pokreta?
Vili Brant
podrazumevala ?e za?edni?ku saradnju Isto?ne i Zapadne Nema?ke.
Avgusta
1989
,
Mađarska
?e uklonila svo?u restriktivnu granicu i nekoliko hiljada ljudi ?e iz Isto?ne Nema?ke pre?lo ?zelenu“ granicu Mađarske, i potom preko Austri?e do?lo do Zapadne Nema?ke.
9. novembra
1989. sru?en ?e
Berlinski zid
. Rezultat ?e su bile dirljive emotivne scene na ulicama, kada ?e stotine hiljada Isto?nih Nemaca pre?lo u
Zapadni Berlin
(i Zapadnu Nema?ku) po prvi put. Bilo ?e nekoliko poku?a?a za konstituisanje nekomunisti?ke Isto?ne Nema?ke, ali pozivi na u?edinjene Nema?ke su ih spre?ili. Posle pregovora (pregovori ?2+4“ ? dve Nema?ke i sile pobednice) stvoreni su uslovi za u?edinjenje Nema?ke. Kona?no,
3. oktobra
1990
, isto?nonema?ka populaci?a ?e bila prva iz isto?nog bloka ko?a ?e pristupila Evropsko? uni?i kao deo Savezne Republike Nema?ke. Teritori?e Isto?ne Nema?ke su priznate kao sastavni deo Savezne Republike Nema?ke, a Ustav iz 1950. ?e ukinut.
Do dana?njeg dana, posto?i mnogo toga ?to pode?a na razli?itosti ?isto?nog“ i ?zapadnog“ dela Nema?ke (npr. ?votni stilovi, bogatstvo, politi?ka uverenja itd). Ekonomi?a isto?nog dela Nema?ke se bori za oporavak, a veliki deo sredstava se i dalje kanali?e sa zapada.
Po na?novi?im istra?ivanjima ?avnog mnjenja (ko?e ?e vr?eno na teritori?i biv?e zapadne Nema?ke) 25% stanovni?tva ?e da se ponovo sazida Berlinski zid. Istovremeno se među biv?im građanima javio i kulturni fenomen zvan
ostalgija
.
Glavni ?lanak:
Politika Isto?ne Nema?ke
Lideri -
videti takođe
Lideri Isto?ne Nema?ke
Ostali:
Glavni ?lanak:
Ekonomi?a Isto?ne Nema?ke
Glavni ?lanak:
Demografi?a Isto?ne Nema?ke
Glavni ?lanak:
Kultura Isto?ne Nema?ke
- Na?vi?a nadmorska visina: Fihtelberg (1.214 m)