Halloween [hæl???iːn] (skr. od engl. All Hallows' Evening : svisvetsko nave?erje), slavlje koje se u mnogim zemljama obilje?ava 31. listopada , odn. ve?er uo?i zapadnokr??anske svetkovine Svih svetih . Njome zapo?inje trodnevna opservancija Allhallowtide , vrijeme u liturgijskoj godini posve?eno sje?anju na mrtve, uklju?uju?i svece , mu?enike i sve umrle vjernike.

Na?iroko se smatra da mnoge tradicije u vezi s Halloweenom potje?u od keltskih ?etvenih sve?anosti koje bi mogle imati paganske korijene, napose u gelskoj sve?anosti Samhainu za koji se smatra da je kristijaniziran u Halloween. Ipak, neki znanstvenici podupiru gledi?te da je Halloween nastao nezavisno od prethodnih tradicija kao samostalan kr??anski blagdan.

Naziv Halloween ili Hallowe'en kontrakcija je od All Hallows' Evening, a istovjetni nazivi Allhalloween, All Hallows' Eve ili All Saints' Eve svi zna?e ≫ve?er svih svetih≪.

Proslava Halloweena tradicionalna je u Irskoj , SAD-u , Kanadi , Portoriku , Australiji i Novom Zelandu , a posljednjih desetlje?a pro?irila se i izvan navedenih zemalja sretna no? vestica

Stari Kelti su 1. XI. slavili kao po?etak nove godine, a proslava je bila posve?ena bogu Sunca , ali i gospodaru smrti ( Samhainu ). Vjerovali su da za punog mjeseca , a naj?e??e no? prije Dana mrtvih, mrtvi napu?taju svoje grobove te nakratko opet dolaze na Zemlju i posje?uju svoje domove, zbog toga su se ?ivi, prestra?eni mogu?no??u susreta s mrtvima, prekrivali zastra?uju?im maskama i stvarali veliku buku.

Dolaskom Rimljana , no? mrtvih dobiva stalni datum, a te no?i - prema starom rimskom vjerovanju - crni bog lova Samain preuzima vlast nad svijetom , ubija srnda?a (boga Sunca), a bo?icu vegetacije odvodi u podzemlje, gdje ona do prolje?a bdije nad miruju?im sjemenkama, usnulim ?ivotinjama i du?ama mrtvih. U toj no?i su se simboli?no gasile sve vatre u ognji?tima, vjerovalo se da mrtvi posljednji put dolaze na ovaj svijet pa su jedni na pragovima svojih ku?a ostavljali hranu , a drugi su postavljali izdubljene repe , cikle ili krumpir s upaljenom svije?om, kako bi gre?ne du?e upla?ili, a dobre prona?le put ku?i. Bundeva je tek u 16. stolje?u postala popularna za dubljenje najprije u Americi, a zatim i u ostatku svijeta .

Obi?aj dubljenja bundevi zasniva se na irskoj legendi o kova?u Jacku, poznatom po njegovoj domi?ljatosti, ali i ?krtosti. Jedna od pri?a govori kako je prevario vraga i to tako ?to je vragu ponudio du?u u zamjenu za pi?e i nakon ?to se vrag pretvorio u nov?i? kako bi platio pi?e, Jack ga je brzo stavio u d?ep u kojem je bio kri? , zbog kojeg se vrag vi?e nije mogao vratiti u svoj oblik. Tek nakon ?to je Jacku obe?ao da ne?e tra?iti njegovu du?u jo? deset godina, Jack ga je izvadio iz d?epa.

Nakon deset godina opet je prevario vraga tako ?to ga je zamolio da mu vrag doda jabuku sa stabla , ali je na kori stabla brzo nacrtao kri? , tako da ga vrag ponovno nije mogao dohvatiti.

Kad je Jack umro, nije bio primljen, zbog svog gre?nog ?ivota, u raj , a na vratima pakla do?ekao ga je vrag i poslao natrag u mrak, a da ga se rije?i, dao mu je ?eravicu ugljena . Jack je u d?epu imao repu, koju je izdubio, stavio u nju ?eravicu i otada Jack, koji nikada nije prona?ao put ku?i, luta mrakom nose?i izdubljenu repu u ruci.

Tako je Jack O'Lantern (Jack Fenjer) postao simbol du?e koja je prokleta i koja luta između svjetova.

Halloween na Wikimedijinoj ostavi