Gornji Vakuf-Uskoplje

[[Datoteka:{{{karta}}}|163px]]
Entitet	Federacija Bosne i Hercegovine
Kanton/?upanija	Srednjobosanski
Sjedi?te	Gornji Vakuf-Uskoplje
Na?elnik	Sead ?au?evi?
Povr?ina	402,7 km²
Stanovni?tvo  - Ukupno  - Gusto?a	25.181 (1991) /km²

Gornji Vakuf-Uskoplje (do 2001. Gornji Vakuf ), grad i sjedi?te istoimene op?ine u Bosni i Hercegovini . Naziv je kompromis kojeg su međunarodne vlasti 2001 . nametnule lokalnim Bo?njacima koji su inzistirali na dotada?njem nazivu Gornji Vakuf , te Hrvatima koji su inzistirali na ratnom nazivu Uskoplje za dijelove op?ine pod hrvatskom kontrolom. Naziv je nametnut s ciljem ubrzavanja procesa reintegracije hrvatskih podru?ja prijeratne op?ine, koja su tokom rata u BiH bila izvan ustavnog poretka Republike BiH odnosno dio samoprogla?ene Hrvatske Republike Herceg-Bosne , koja je Va?ingtonskim sporazumom 1994. formalno, ali ne i stvarno uga?ena.

Gornji Vakuf je smje?ten u gornjem toku rijeke Vrbas u 27 km dugoj i 2 km ?irokoj Skopaljskoj dolini . Okru?en je planinama Vranicom s isto?ne i Radu?om sa zapadne strane. Le?i na ?etiri rijeke: Vrbasu, Bistri?koj rijeci , Trnova?i i Kru??ici . Nadmorska visina op?ine je od 670 do 2112 m.

Klima je zbog ve?e nadmorske visine (za oko 100 m), blizine velikih planinskih masiva Vranice i Radu?e, a time i ve?eg provjetravanja o?trija u odnosu na umjerenu kontinentalnu klimu na podru?ju nizvodno uz Vrbas. Ljetne temperature su u prosjeku ne?to ni?e, ljetne no?i svje?ije i bez ve?ih amplituda ?to pogoduje povrtlarskim kulturama.

Prema popisu iz 1991. godine na prostoru dana?nje op?ine Gornji Vakuf - Uskoplje je ?ivjelo 25.181 stanovnika, od toga 14.063 Muslimana , 10.706 Hrvata , 110 Srba , 158 Jugoslavena i 154 ostalih.

Batu?a, Bililo, Bistrica, Bojska, Boljkovac, Borova Ravan, Crkvice (Pidre), Cvr?e, Dobro?in, Donja Ri?ica, Dra?ev Dol, Dra?ev Dolac, Duratbegovi? Dolac, Du?a, Gaj, Gali?ica, Gornja Mahala, Gornja Ri?ica, Gornji Mra?aj, Grnica, Hrasnica, Humac, Jagnjid, Jela?e, Jeli?i, Kozice, Krupa, Kute, Lu?ani, Ma?kovac, Mo??ani, Mra?aj, Osojnica, Osredak, Paji? Polje (Pavi? Polje), Palo?, Pidri?, Plo?a, Podgrađe, Potrlica, Pridvorci, Privor, Rosnice, Rosulje, Seferovi?i, Seli?te, Seoci, Smr?evice, Svili?i (Filani), Trnova?a, Uzri?je, Vaganjac, Valice, Vili? Polje, Voljevac, Voljice, Vrse, Zastinje i ?drimci.

Na op?inskim izborima 2004. zabilje?eni su sljede?i rezultati za Op?insko vije?e Gornji Vakuf - Uskoplje, koje broji 23 mandata: SDA 9 mandata, HDZ 8 mandata, SBIH 4 mandata, BPS 1 mandat i SDP 1 mandat.

Kraj oko Gornjeg Vakufa, kao uostalom i sva Skopljanska ?upa, je bio oduvijek dobro nastanjen. Plodnost zemlje, bogatstvo ?umom i divlja?i po okolnim brdima, kao i povoljni uvjeti za rudarstvo u?inili su ovaj kraj privla?nim za ljudska naselja. Ve? prije na?e ere, s obje strane gornjeg toka Vrbasa se nastanjuju Iliri koji ostavljaju ime selu Batu?i nedaleko od Gornjeg Vakufa.

Arheolo?kim istra?ivanjima je ustanovljeno da su oko Gornjeg Vakufa tragovi anti?kog ?ivota i ostaci zgrada tako gusti da se mo?e pomi?ljati na ve?i broj manjih naseobina sa ve?im centrom. Vijesti anti?kih pisaca o dobijanju zlata u provinciji Dalmaciji su se prvenstveno odnosile na oblast srednjobosanskog rudogorja i u njoj pogotovo na planinu Vranicu i njeno podno?je oko Gornjeg Vakufa. Mo?da je i to jedan od razloga za?to su Rimljani smjestili ?uvenu postaju Ad Matricem na mjestu dana?njeg Gornjeg Vakufa, kuda je prolazila cesta Salona - Sirmium .

Ovaj kraj, odnosno ?ire uzev?i ?upa Uskopljeu Ljetopisu Popa Dukljanina, u dijelu u kojem se opisuje regnum sklavorum (Sklavinija), koji je nastao po?etkom XI stolje?a, nalazi se prvi historijski spomen Uskoplja (Uscople). Navodi se kako je hrvatski kralj Mihajlo Kre?imir II. opusto?io ?upe Uskoplje, Luku i Plevu. Bosanski ban vidjev?i da se ne mo?e s njim boriti, pobjegne ugarskom kralju. Kako navodi ljetopisac, Kre?imir zauzima cijelu Bosnu i vlada?e njome. Ovog Kre?imira identificiraju sa hrvatskim kraljem Mihajlom Kre?imirom II (949.-oko 969.).U povelji Bele IV ( 20. srpanj 1244 .) spomen ove ?upe je u vezi biskupskog posjeda ,,in supa Wzcople’’ kod crkve sv. Ivana koja se prema navodu biskupa Delivi?a nalazila u neposrednoj blizini danasnjeg Gornjeg Vakufa - Uskoplja (selo Dobro?in). Mjesto i uloga ovog kraja ogleda se i u zastupljenosti srednjovjekovnih utvrda.

Gornji Vakuf kao gradsko naselje nastao je krajem XVI vijeka. Sam naziv grada upu?uje na to da je njegov osnutak povezan sa institucijom Vakufa .

Za postanak Gornjeg Vakufa va?i analogna situacija kao i sa Donjim Vakufom , Kulen-Vakufom, Varcar-Vakufom, Skender-Vakufom, Skucanim Vakufom ( Sanski Most ). Sve ove varo?i svoj postanak imaju zahvaliti Aktu o uvakfljenju kojim se zasnivala varo?, i to obi?no prvo izgradnjom d?amije na trgu , a onda izgradnjom prate?ih objekata.

Postanak Gornjeg Vakufa je u naju?oj vezi sa vakufom Mehmed-bega Sto?anina , a to zna?i da je njegova d?amija bila od fundamentalnog zna?aja za osnutak grada. Prema raspolo?ivim podacima (natpisna plo?a o izgradnji d?amije) Mehmed-beg je svoju d?amiju zavr?io 1001. hid?retske godine ?to odgovara 1592 ili 1593 godini. Nije poznato kako je u po?etku izgledala d?amija. Sude?i po raspolo?ivim podacima (kamenitoj munari , natpisnoj plo?i i dr.) pretpostavlja se da se radilo o monumentalnom zdanju. D?amija je vi?e puta stradavala, a 1969 godine na istom mjestu zapo?ela je izgradnja moderne d?amije.

• fra Anđeo Zvizdovi?
• Ivan Bandulavi?
• Nihad Alibegovi?
• Marko Bandulavi?
• Mehmed-beg Sto?anin
• fra Stjepan Zlatari?
• Pjesnik ?amilija
• Had?i Mustafa Bo?njak Muhlisi
• Ahmed ef. Burek
• Stjepan D?alto
• Branko Mikuli?
• Josip Mlaki?
• Ivan điki?
• Ivan Crnov
• Ante ?kegro
• Matej Dela?

Na podru?ju op?ine Gornji Vakuf - Uskoplje djeluju 4 osnovne ?kole i dvije srednje ?kole. Od toga 3 osnovne i jedna srednja prema planu i programu bo?nja?kog jezika te jedna osnovna i srednja prema hrvatskome nastavnom planu i programu.

Na podru?ju op?ine djeluju razli?ita kulturno umjetni?ka dru?tva.

Hrvatska uzdanica Uskoplje je udruga građana osnovana 11. velja?e 1995. godine radi "?uvanja, promicanja i ?irenja hrvatske kulture i duhovnosti uskopaljskog kraja i uop?e odgojno-obrazovnog rada, pomo?i nadarenim i siroma?nim đacima i studentima i njihova stipendiranja, kulturno-umjetni?kog rada" itd.. Iako je polje rada Hrvatske uzdanice iznimno ?iroko, ona je u ovih 11 godina svoga postojanja postala prepoznatljiva prije svega po svojoj izdava?koj djelatnosti. Do sada su u izdanju Hrvatske uzdanice objavljeni sljede?i naslovi:

- Ante ?kegro: Uskoplje I. Uskoplje na Vrbasu od prapovijesti do kraja austro-ugarske uprave, (monografija) 1996.

- Nevenka Budimir - Nada Pleji?- Josip Kolak: Prosinac pozdravlja Uskoplje, (pjesme), 1997.

- Josip Mlaki?: Pu?eva ku?ica, (kratke pri?e), 1997.

- Ante ?ari?: Tko je kr??anin, (?lanci), 1999.

- Milan Be?li?: Bugojno i okolina, 1999.

- Petnaestorica, Zbornik knji?evnih radova autora rođenih u Skopaljskoj dolini, 2000.

- Stjepan D?alto: Spaljeno ognji?te (kratke pri?e), 2000.

- Ante ?kegro i dr.: Ru?a na vjetru, ?upa sv Male Terezije od Djeteta Isusa u Bistrici na gornjem Vrbasu (monografija), 2003.

- Hrvati Uskoplja - okolnosti i perspektive (Zbornik radova s istoimenog Okruglog stola)

- Janja Mikuli?: Magdalena popravlja svijet (pri?e za djecu), 2005.

- Janja Mikuli?: Ana Trepavi?arka (pri?e za djecu i mlade?), 2005.

- Ivo Zeko: Mi? i slon (basne), 2006.

- Janja Mikuli?: Pozdravi sve (pjesme), 2006.

- Ivo Zeko: Basne uskopaljskih ?uma, 2010.

Pored toga Hrvatska uzdanica prva je objavila seriju razglednica postratnog Uskoplja. Za knjigu su vezane i brojne druge akcije Hrvatske uzdanice. Tako Uzdanica od ?kolske godine 1997./98. do danas svim odli?nim u?enicima petog do osmog razreda osnovne ?kole, te odli?nim u?enicima u svim razredima srednje ?kole poklanja knjigu, a brojne knjige darovala je i za ?upnu knji?nicu u Bistrici, te knji?nicama u osnovnoj i srednjoj ?koli u Uskoplju. Jo? 1999. godine Hrvatska uzdanica pokrenula je inicijativu za osnutak Gradske knji?nice, no, ta inicijativa nije nai?la na pozitivan odjek tada?njih op?inskih struktura vlasti u Uskoplju. Hrvatska uzdanica je organizirala brojna predstavljanja knjiga, niz tribina, te okrugle stolove od kojih su neki bili veoma uspje?ni. Od 2000. godine tradicionalno se u lipnju odr?ava Festival Uskopaljske krijesnice kojega također organizira Hrvatska uzdanica. Naravno, popis akcija koje je u 11 godina svoga postojanja pokrenula Hrvatska uzdanica time ne zavr?ava. Svakako je potrebno spoemnuti i njenu djelatnost na humanitarnom polju (akcija Uskrs i siroma?nima, te brojne pojedina?ne akcije pomo?i), izgradnja i uređenje kri?noga puta prema Bo?njakovu groblju, inicijativa za o?uvanje Radio postaje Uskoplje, inicijativa za za?titu Crkvina, inicijativa za osnutak studentske udruge.....

"Omladinski Centar" je vi?enamjenski informativno-komunikacijski i uslu?ni centar lokalne zajednice. U odgovaraju?em prostoru pru?a informati?ku, tehni?ku, organizacijsku i javnu kominikacijsku osnovu koje ?e ekonomski opravdano funkcionirati u slu?i pojedina?nih, skupnih, lokalnih i dru?tvenih zahtijeva. Omladinski centar pru?a razli?ite usluge građanima, te postupno formira određene, dodatne, specifi?ne usluge prema potrebama korisnika zajednice u kojoj djeluje.

Misija Omladinski centar Gornji Vakuf - Uskoplje osigurava tehni?ka i organizacijska sredstva za lokalno stanovni?tvo, kako bi omogu?io kori?tenje svih prednosti koje pru?aju Informacijske tehnologije i osnovne uredske usluge u cilju edukacije i ekonomskog prosperiteta svih građana.

Usluge - Edukacija u oblasti informatike - U?enje stranih jezika - Pristup Internetu za sve u lokalnoj zajednici - Kori?tenje igara na ra?unalima za sve uzraste - Knji?nica - Usluge Caffea - Uredske usluge - Informativni centar lokalne zajednice - Resursni centar za druge NGO - Seminari i treninzi

1906. godine u Uskoplju je osnovana podru?nica hrvatskog potpornog dru?tva Napredak. Ova podru?nica je s ve?im ili manjim uspjehom djelovala 43 godine, sve do 1. travnja 1949. godine, kada je likvidaciona komisija (Ivo Sunari?, Jure Begi? i Alojz Benac) konstatirala da svoje djelovanje obustavljaju svi organi i ustanove HKD Napredak, a među njima, dakako, i uskopaljska podru?nica. Rad podru?nice HKD Napredak u Uskoplju obnovljen je 30.12.1990. godine. Za prvog predsjednika obnovljene uskopaljske podru?nice izabran je Nikola Mili?, a za dopredsjednika Rade Kvesi?. Zvonimir Fontana izabran je za tajnika, Ludmila Kova?evi? za rizni?arku, dok su odbornici postali Ivan Ba?i?, Ivan ?ari?, Ivan Kraljevi?, Janja Barnjak i David Peri?. Danas se HKD Napredak podru?nica Uskoplje bavi njegovanjem kulture i tradicije uskopaljskih Hrvata. Trenutno uskopaljski Napredak poku?ava pokrenuti narodnu knji?nicu.

Istra?ivanje, njegovanje i javno prikazivanje kulturnog nasljeđa Muslimana-Bo?njaka, u Gornjem Vakufu-Uskoplju ima tradiciju dugu 50-tak godina. U po?etku su to bile grupe i sekcije koje su djelovale u okviru gospodarskih organizacija i ?kola. Prvo samostalno kulturno-umjetni?ko dru?tvo u Gornjem Vakufu-Uskoplju osnovano je 1988. godine pod imenom "Mladost", koje je uspje?no radilo do po?etka rata 1992. godine. Prestankom rata u Gornjem Vakufu-Uskoplju, u sije?nju 1995. godine ponovo se aktivira kulturno-umjetni?ko dru?tvo, koje dobija ime po nekada?njem ?lanu koji je poginuo u ratu - Halilu Mr?i?u.

Tradicionalnu kulturnu manifestaciju Uskopaljske jeseni, organizira Hrvatsko kulturno dru?tvo Napredak, podru?nica Uskoplje a na njoj sudjeluje oko 30 kulturno umjetni?kih dru?tava iz BiH, Hrvatske i Crne Gore.

Dodatni sadr?aji osim kulturno umjetni?kih dru?tava koja izvode zabavni program, nazo?no je i Hrvatsko narodno kazali?te iz Mostara, te akademski slikari koji rade postav likovnih radova nastalih na međunarodnim likovnim kolonijama. Tijekom manifestacije se odr?avaju kulturne ve?eri na kojima se predstavljaju knji?evni i znanstveni radovi. Uskopaljske jeseni su prerasle u jednu od najve?ih manifestacija bosanskohercegova?kih Hrvata.

Zbog svog zemljopisnog polo?aja i klimatskih karakteristika Uskoplje je izuzetno povoljno za razvoj turizma. Planine Vranica i Radu?a oduvijek su privla?ile planinare ne samo iz ovih krajeva, nego i iz ?itave biv?e Jugoslavije.

Idealne su mogu?nosti za lov i ribolov . Mnogobrojna jezera i rijeke: ?drima?ka jezera u ?ijoj se blizini nalazi istoimeni slap , Bistri?ka rika (poznato ribogojili?te), planine Vranica i Radu?a , Radovina , (“planinarski raj”), te izvori?ta sve ?etiri uskopaljske rijeke. Zbog ratnih djelovanja neka od ovih izleti?ta su opusto?ena ili minirana. Rijeka Grni?njak se ulijeva u rijeku Vrbas u naselju Paji? Polje. ^[1]

U dolini Bistri?ke rike planira se izgradnja turisti?kog naselja (gdje je bio Titov lova?ki dom). Između naselja Ma?kare i naselja Valice planirana je gradnja ?portsko ? rekreativnog centra "Desna". ^[1]

Devet kilometara od magistralne ceste M-16.2 Uskoplje - Prozor-Rama nalazi se ski centar Radu?a. Skijali?te ima kapacitet od 3.000 skija?a, a posjeduje dvosjed ?i?aru (1900 m) i dvije vu?nice Katuni (900 m) i Gare (600 m), te baby ski lift Ski ?kola (400 m). Pri skijali?tu se nalazi motel sa 50 le?ajeva.

Glavni ?lanak: Nacionalni spomenici u Gornjem Vakufu-Uskoplju

Iako je Gornji Vakuf-Uskoplje mali grad,s obzirom na broj stanovnika mo?emo re?i da je dao određeni broj kvalitetnih sporta?a: nogometa?a, rukometa?a, karata?a i ko?arka?a. U gradu egzistira HNK Sloga koji se u biv?oj Jugoslaviji natjecao u I i II republi?koj ligi. Drugi klub po popularnosti je RK "Sloga", koji se natjecao u II pa u I republi?koj ligi, grupa "Jug". Ko?arka?ki klub je imao mu?ku i ?ensku ekipu koje su se natjecale u zonskim ligama BiH. Najmasovniji je bio Karate klub "Sloga" kao i Udruga sportskih ribolovaca "Vrbas". Od objekata u gradu je postoji nogometni stadion "Ko?ute" za preko 3000 gledatelja, pri osnovnoj ?koli sportska dvorana za ko?arku i ostale sportove a uz srednju ?kolu stadion za rukomet za 2000 gledatelja.

1. ↑ ^{1,0 1,1} Gre?ka u referenci: Nevaljana oznaka <ref> ; nije zadan tekst za reference po imenu nacrt