Giambattista Vico

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Giambattista Vico

Giambattista Vico ili Giovanni Battista Vico ( 23. lipanj 1668 . ? 23. sije?anj 1744 ) bio neoplatonist , povjesni?ar , i novinar .

Njegovo glavno dijelo je Nova znanost ( Scienza Nuova ), izdano 1725 , no potpuno je prepravljeno, 1730 . Njegova glavna ideja da je istina ?in, u Novoj znanosti se postavlja kao princip povijesti; ona je napravljena od strane ljudi, i zato je ljudi u potpunosti mogu razumjeti, isto kao i matematiku, koja je proizvod ljudske imaginacije.

Vico predla?e istra?ivanje tradicije, mitologije i jezika kao metode za istra?ivanje povijesti. Za njega se vijeruje da je bo pionir etnologije. Po Vicu povijesni tijek prati sli?ni uzorak, unutar svih nacija; iako ne u svim detaljima. Prvi su ljudi razmi?ljali u mitskim oblicima, universali fantastici ili poetske li?nosti. Sve nacije po?inju sa fantasia , snagom imaginacije i vremanom bogova koji su potrebni da bi se razumjeo svijet. Nakon toga dolazi drugo doba u kojemu se fantasia koristi da bi se kreirale socijalne institucije i heroji se koriste da bi se inspirirale moralne vrline. Tre?e i finalno doba je doba racionalnosti, u kojemu ?ovije?anstvo upada unutar barbarie della reflessione ; barbarizam reflekcija. Prema Vicku, postoje bogovi, heroji i ljudi; koji se ponavljaju unutar svijeta nacija, kreiraju?i storia ideale eterna idealnu cijelovitu povijest.

Prou?avao je Platona i Tacita. Kao teoreti?ar prava istra?ivao je odnos povijesti prava i ljudskog mi?ljenja, a rezultate tih istra?ivanja izlo?io je u knjizi Univerzalno pravo. Povijest je poku?ao objasniti kao proces koji te?e po određenim zakonima, od kojih je jedan cikli?ko smjenjivanje uspona i padova.

Vico je bio izolirani genije, koji je ?ivio gotovo u siroma?tvu i nikada nije upoznao mislioca iste veli?ine. Ipak su njegovi pogledi utjecali na mnoge filozofe u 19. i 20. stolje?u. Karl Marx je prou?avao Vicoa, i mnoge svoje poglede duguje njemu. Također Vicova ideja verum factum predviđa pragmatizam Peircea . On je bio u stanju predvidjeti povijesni razvoj Europe sa velikom to?ni??u. U dvadesetom stolje?u, njegove ideje o mitu i nacijama bivaju prihva?ene od James Joycea , kao i Edward W. Saida .

Literatura [ uredi | uredi kod ]

  • Isaiah Berlin ([1979] 1981) Against the Current (Oxford: OUP), u poglavljima "Vico's Concept of Knowledge" i "Vico and the Ideal of the Enlightenment".

Vanjske veze [ uredi | uredi kod ]