Genocid u
NDH
je bilo sustavno istrebljenje
naroda
i dru?tvenih grupa koje je
usta?ka
ideologija proglasila nepo?eljnim. ?rtve
genocida
u okupiranoj Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, odnosno marionetskoj tvorevini
NDH
, su bili najve?im delom
Srbi
, a zatim
Jevreji
i
Romi
.
Genocid su provodili hrvatski fa?isti,
usta?e
, uz pomo? njema?kog i talijanskog okupatora.
[1]
[2]
[3]
Nacisti?ka okupacija
Njema?ki nacisti su nameravali da osvoje "?ivotni prostor" na istoku na ra?un slovenskih naroda. U slu?aju Balkana, nameravali su da "pomere" Ju?ne Slovene isto?no. Ubrzo nakon okupacije Jugoslavije i uspostave NDH, u njema?kom poslanstvu je odr?ana koferencija, kojom je predsjedavao njema?ki veleposlanik u Zagrebu
Siegfried Kasche
, na kojoj je odlu?eno da se prisilno evakuiraju
Slovenci
iz Slovenije u Hrvatsku i Srbiju, i
Srbi iz Hrvatske
u Srbiju. Ova odluka je rezultat telegrama Ministarstva spoljnih poslova, broj 389, datiranog 31. maja 1941.
[4]
Joachim von Ribbentrop
, ministar vanjskih poslova Tre?eg Reicha, je kasnije pred sudom u Nimbergu priznao da su ove naredbe nastale u njegovom uredu.
[5]
Usta?ka politika prema Srbima ?e dobiti svoj finalni oblik nakon sastanka Hitler-Paveli?
6.6.
1941
. kada Hitler podsti?e Paveli?a da rje?i "srpsko pitanje" rje?ima:
Ako NDH ?eli biti stabilna, netolerantna nacionalisti?ka politika se mora voditi 50 godina po?to previ?e tolerancije mo?e stvoriti samo probleme.
[6]
Prislina preseljenja stanovni?tva su dogovorena "međudr?avnim sporazumom" Njema?ke i NDH. Nacisti?ka Njema?ka je trebalo s anektiranog dijela Slovenije protjerati 220.000 - 260.000
Slovenaca
u NDH, a NDH protjerati isti broj Srba u
Nedi?evu Srbiju
. Ovaj sporazum o protjerivanjima ?e ubrzo biti ometen
ustankom u Jugoslaviji
, pa ?e na teritoriju NDH biti deportovano samo 9.343 Slovenaca, a s druge strane po njema?kim rje?ima u ilegalnim transportima ?e biti protjerano 118.100 Srba (jun - oktobar 1941).
Hitler je tretirao
Slovene
kao ni?u rasu, privremeno favorizuju?i neke od njih radi ostvarenja svojih ciljeva. Nadaju?i se povla??enom polo?aju u novom nacisti?kom poretku, hrvatski fa?isti su proglasili Hrvate arijevskom rasom,
Gotima
. No, Hitler je za Hrvate imao druge planove, kao ?to je govorio svojim glave?inama: "
Kasnije jednom do?i ?emo na to, da Hrvatsku inkorporiramo u Rajh ili da iz nje napravimo protektorat
".
[7]
Ciljane grupe
Jevreji
Prva organizirana hap?enja i pogubljenja
?idova
po?inju u maju/svibnju 1941. godine i ona ?e potrajati do augusta/kolovoza 1942. godine. Usta?ke vlasti ?e od Berlina tra?iti da presele hrvatske Jevreje u Isto?nu Evropu, ?to je prihva?eno u maju 1942. godine, tako da Nemci tri meseca kasnije odvoze u svoje logore 5.000 Jevreja. Ministar policije
Andrija Artukovi?
izjavljuje 25.2. 1942 kako je NDH rje?ila ?idovsko pitanje.
Po proceni pomo?nika
Adolfa Eichmanna
u logorima NDH ?e se tijekom decembra/prosinca 1942. nalaziti jo? 2.000 njih
[8]
. Posljednja ve?a organizirana kampanja protiv Jevreja se vodi na prole?e 1943. kada se dodatnih 2.000 vodi u njema?ke logore smrti.
Od oko 40.000 Jevreja na podru?ju
NDH
rat ?e po procjeni Goldsteina pre?ivjeti njih samo 9.000
[9]
, ali zbog korumpiranog re?ima (specijalne dozvole ministarstva unutra?njih poslova
[10]
) ili rodbinskih veza zagreba?ka ?idovska zajednica ?e jedina u Jugoslaviji do?ekati oslobođenje.
Romi
Sli?no Jevrejima, nacisti?ka ideologija je smatrala i
Rome
ni?om rasom, pa ?e i njih zadesiti sli?na sudbina. U NDH ?e ih tokom rata biti ubijeno između 22.000 i 28.000
[11]
to jest prakti?ki sve koje su
Usta?e
uspjele uhvatiti.
Srbi
Nacisti?ka ideologija je
Slovene
op?enito smatrala ni?om rasom, ali je
Hitler
isprva nameravao da iskoristi hrvatske fa?iste,
usta?e
, dok ne ostvari planove glede drugih ju?nih Slavena, pre svega Slovenaca i Srba. Hitler je doveo na vlast hrvatske fa?iste, ?ija se ideologija zasnivala na mr?nji protiv Srba.
Glavni je cilj usta?a bio "rje?avanje" problema velike srpske manjine (1. 900 000 ljudi od ukupnog broja od 6. 300 000 stanovnika) na teritoriju NDH.
[12]
Usta?ko "rje?avanje" srpskog problema se provodilo u tri vida: pokoljima, progonima i pokr?tavanjem.
Srbi
su progla?eni za dr?avne neprijatelje koji su po usta?koj mitologiji odgovorni za na desetke hiljada ubojstava (stvarni broj je bio oko stotinjak) tijekom represije
kraljevine Jugoslavije
, te za uljeze koji nisu ?ivjeli u "hrvatskim krajevima" do turskih osvajanja. Slu?beno usta?ko opravdanje za po?etak pokolja ?e biti navodna srpska ubijanja Hrvata u
?apljini
14 -
17.4.
1941
.
[13]
. U stvarnosti ta ubijanja ?e biti bitka između vojske lojalne kraljevini Jugoslaviji i vojnika lojalnih NDH u kojoj gine 28 osoba koje podr?avaju Usta?e. Bez obzira na tu ?injenicu u usta?koj mitologiji ova bitka ?e biti prikazana kao srpska pobuna na koju se mora odgovoriti svom snagom.
Zakoni protiv Srba po?inju da se ređaju poslije
25. aprila
, kad je Ante Paveli? potpisao ≫Zakonsku odredbu o zabrani ?irilice≪. Uslijedila je ≫Zakonska odredba o prelazu s jedne vjere na drugu≪, pa o ukidanju svih ≫srpsko-konfesionalnih pu?kih ?kola i zabavi?ta≪. Zabranjena je srpska pravoslavna vjera, jer ≫nije u skladu s novim dr?avnim uređenjem≪. Kretanja Srba su ograni?ena. Na rukavu su morali nositi plavu traku sa slovom P.
[14]
U prva dva mjeseca NDH
Srbi
su bili izlo?eni maltretiranjima i protjerivanjima, ali je usta?ka vlast po?ela s masovnim masakrima tek nakon slu?benog Hitlerovog dopu?tenja
6.6.
1941
. Veli?ina pokolja na podru?ju gdje NDH ima potpunu vlast se vrlo dobro mo?e vidjeti u
Mostaru
gdje broj Srba s 5.000 pada na 852 u razdoblju
travanj
-
listopad
1941. Dio njih je bio ubijen, dio protjeran, a dio je pobjegao.
Ostali
Među ?rtvama genocida u Hrvatskoj nalazi se i velik broj Hrvata antifa?ista, i drugih protivnika usta?kog re?ima.
Logori
-
Posle svega smo se uputili u koncentracioni logor koji je bio sme?ten u jednoj fabrici. U?asna slika. Malo mu?karaca, mnogo ?ena i dece slabo odevene, kojima je postelja bila hladni kamen. Goli kosturi... Komandant logora ? dripac. Ignorisao sam ga. Svojoj usta?koj pratnji sam rekao: ,Kad ?ovek ovo vidi, on mo?e samo da pljune... samo da pljune, moja gospodo!' I najstra?nije: u jednoj prostoriji, du? zida, na retko nabacanoj slami, svakako zbog moje 'inspekcije', oko pedesetoro gole dece, delom ve? mrtve, delom na izdisaju! Ne treba zaboraviti da su koncentracione logore prona?li Britanci u Burskom ratu. Ali ova stani?ta groze u Hrvatskoj, pod poglavnikom koga smo mi ustoli?ili, vrhunac su u?asa. Najgore, međutim, treba da je u Jasenovcu, u koji obi?an smrtnik ne sme ni da priviri...
[15]
Kao i druge fa?isti?ke dr?ave, NDH ?e na svom podru?ju osnovati koncetracione logore. Prvi od njih 19 je
logor Jadovno
kod
Gospi?a
[16]
koji se osniva
18.6.
1941
., a najzloglasniji ?e postati
koncentracioni logor Jasenovac
.
Glavni koncentracioni logori u NDH su bili:
"Srbosjek"
Konc-logori u NDH ostali poznati i po ozlogla?enom oru?ju za brzo ubijanje, koje se kolokvijalno naziva "srbosjek".
[17]
[20]
[21]
Radilo se, zapravo, o modifikaciji poljoprivrednog alata, no?u pri?vr??enom za rukavicu, koji je inicijalno kori?ten za brzo rezanje u poljoprivrednim radovima.
Otpor
Rezultat usta?ke politike ubrzo postaje op?i
ustanak u NDH
. Usljed razvoja
narodnooslobodila?ke borbe
i gubitka kontrole nad velikim delom teritorija, Ante Paveli? i usta?ki vrh bivaju prinuđeni da zapo?nu politiku smirivanja.
1942
. godine zapo?inje
suradnja ?etnika sa NDH
, po principu da usta?e ?tite hrvatska sela, a
?etnici
srpska. Bez obzira na taj dogovor, tijekom godine jo? dolazi do "incidenata" u kojima usta?e vr?e pokolj srpskih sela, a ?etnici hrvatskih, ali
1943
. godine ja?anjem
partizana
i pod pritiskom njemaca NDH odustaje seoskih pokolja.
Broj ?rtava
Broj ?rtava u NDH, pa i ?irem podru?ju Jugoslavije, decenijama po zavr?etku Drugog svjetskog rata ostaje predmet velikih nacionalisti?kih kontroverzi.
Prema relevantnim procenama ukupni
demografski gubici Jugoslavije
iznose oko milijun osoba. Tijekom pregovora o ratnoj od?teti između
SR Njema?ke
i
SFRJ
biti ?e stvorena lista ubijenih i podru?ja gdje su oni ?ivjeli.
[22]
Po toj listi na podru?ju Nezavisne Dr?ave Hrvatske (SR Bosna i Hercegovina + SR Hrvatska) od strane okupatora i doma?ih izdajnika ubijeno je 62 % od svih ubijenih s poznatim imenom i prezimenom u Jugoslaviji to jest 371.794 osoba
[22]
, ali se s nepoznatim ?rtvama broj podi?e na 483.000 osoba. U slu?aju ako se ovom broju dodaju i nevine ?rtve koje nisu ubijene, ali su umrle zbog ratnih uvjeta dolazi se do oko 821.000 mrtvih na podru?ju NDH.
Osim ovih podataka koji se prije svega bave ?rtvama na cijelom teritoriju Jugoslavije, Savez udru?enja boraca Narodnog oslobodila?kog rata (
SUBNOR
) je istra?ivanjem do?ao do broja od 156.000 (46.000 partizana + 110.000 civila) na teritoriju dana?nje Hrvatske. Po nacionalnosti među poginulima tijekom borbi ili masakriranima od okupatora i kvislinga s podru?ja SR Hrvatske je bilo 84.000 Srba, 55.000 Hrvata, 6.000 ?idova, 5.000 Roma i 5.000 pripadnika ostalih narodnosti
[23]
Između predratnog popisa iz
1931
. i prvog posleratnog popisa iz
1948
. godine, broj Srba na podru?ju nekada?nje NDH, uz genocidu je opao obuhvatala Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu, je opao za preko 56.000:
Srbi
|
Hrvatska
[24]
|
Bosna i Hercegovina
[25]
|
Ukupno
|
1931 popis stanovni?tva
|
633.000
|
1.028.139
|
1.661.139
|
1948 popis stanovni?tva
|
543.795
|
1.061.000
|
1.604.911
|
Ukupno
|
- 89,205
|
+ 32.861
|
- 56.344
|
Demografske procjene ?erjavi?a
Međutim, gore navedene brojke ne uzimaju u obzir va?ne faktore. Na primjer, kao ?to je hrvatski demograf
Vladimir ?erjavi?
pokazao, neki bosanski Muslimani su se 1948. izjasnili ko Srbi, tako da je broj “pravih” Srba 1948. bio 1.061.000. A jo? va?nije od tog je da gore navedene brojke ne uzimaju u obzir priordni prira?taj stanovni?tva tokom 17 godina izmedju popisa 1931. i 1948. Tako da je ?erjavi? prvo izra?unao o?ekivano stanovni?tvo 1948, to jest da nije bilo gubitaka rata, dodaju?i prirodni prira?taj izmedju 1931. i 1941. Od toga ?erjavi? onda odbija stvarno stanovni?tvo iz popisa 1948. da dobije ratne gubitke. To je prikazano u tabeli dole (za kompletnu ra?unicu, pogledajte ?lanak
Srbi u NDH: Broj ?rtava
.)
Srbi
|
Hrvatska
[24]
|
Bosna i Hercegovina
[25]
|
Ukupno
|
a. 1931 popis stanovni?tva
|
633.000
|
1.028.139
|
1.661.139
|
b. 1948 o?ekivano stanovni?tvo
|
681.000
|
1,241,000
|
1.922.000
|
c. 1948 popis stanovni?tva
|
544,000
|
1,061,000
|
1,605,000
|
d. Gubitak=b-c
|
-137,000
|
-180,000
|
-317,000
|
Sli?nom metodom ?erjavi? je izra?unao i ostale gubitke u NDH:
[26]
- 322.000 Srba
, ?to je 17% ukupnog srpskog stanovni?tva u NDH, i najve?a procentualna smrtnost u Evropi, nakon ?idova
- 192.000 Hrvata
, to jest 6% hrvatskog stanovni?tva, za koje ?erjavi? navodi da je 50,000 umrlo na usta?ko-domobranskoj strani, do?im je velika ve?ina Hrvata stradala od strane nacista, fa?ista i njihovih usta?kih suradnika
- 77.000
Muslimana
- 26.000
?idova, ve?ina istrijebljeni u usta?kim logorima
- 16.000 Roma
, gotovo svi istrijebljeni u usta?kim logorima
Ameri?ki dr?avni Muzej Holokausta
Ameri?ki dr?avni muzej Holokausta (United States Holocaust Memorial Museum) u Washington-u, navod sljede?u procjenu broja ?rtava:
- 32,000 ?idova
,
[27]
od kojih su 12.000 do 20.000 ubijeni u Jasenovcu
[28]
- 25,000 Roma
, ili gotovo cjelokupno romsko stanovni?tvo NDH
[28]
- 320,000 do 340,000 Srba
, to jest oko 17%, ili svaki ?esti Srbin u NDH, ?to je nakon ?idova i Roma procentualno najve?e stradanje u Evropi tokom 2. svjetskog rata
[28]
Jewish Virtual Library također navodi 32.000 ?idovskih zrtvi u NDH
[29]
Svjedo?anstva genocida u NDH
Svjedo?enje ?idovke
Cijordane Friedlender
o istrebljenju djece od strane usta?a u Staroj Gradi?ki. Komandant logora, Ante Vrban, priznao je ove zlo?ine na svom suđenju:
[30]
- U to vrijeme nove ?ene i djeca su svakodnevno pristizali u logor u Staroj Gradi?ki. Par tjedna kasnije, Ante Vrban [zapovjednik logora] naredio je da sva djeca budu odvojena od majki i stavljena u jednu prostoriju. Desetoro nam je bilo naredjeno da ih nosimo tamo. Djeca su plazila po sobi, a jedno dijete je stavilo ruku i nogu kroz vrata, tako da se vrata nisu mogla zatvorit. Vrban je viknuo: 'Gurnite!' Kad to nisam u?inila, on je zalupio vrata i slomio djetetu nogu. Tada zgrabi djete za nogu, i zalupi ga o zid dok ga nije ubio. Nakon toga smo nastavili nositi djecu u sobu. Kada je soba bila popunjena, Vrban je donio otrovni plin i sve jih pobio.
O?evid iz izvje?taja Hitlerovog
Generala von Horstenau-a
o posjeti Jasenovcu:
[31]
- Mi smo sada u?li u koncentracioni logor u pretvorenoj tvornici. U?asni uvjeti. Nekolicina mu?karaca, mnogo ?ena i djece, bez dovoljno odje?e, spava se na kamenoj ploci no?u, jauci na daleko, krik i pla?. Zapovjednik logora - hulja, ja sam ga ignorirao, ali umjesto tog sam rekao mom usta?kom vodi?u: "Ovo je dovoljno da se covjek ispovra?a".
- A onda najgore od svega: soba uz ?ije zidove le?i na slami koja je upravo donesena zbog mog pregleda, ne?to poput pedesetak gole djece, od kojih polovina mrtvi, a druga polovica umire. Ne treba zaboraviti da su izumitelji koncetracionih logora Britanci za vrijeme Burskog rata. Međutim, ti logori su dostigli svoj vrhunac odvratnosti ovdje u Hrvatskoj, pod Poglavnikom instaliranim od na?e strane. Najve?e od svih zla mora da je Jasenovac, gdje nijedan obi?an smrtnik ne smije privirit.
Logora?,
Egon Berger
, je ovako opisao zvijerstva po?injena u Jasenovcu, od strane jednog od usta?kih komandanta logora, fra Filipovi?-Majstorovi?a:"
[32]
- Sve?eni?ko lice fra Majstorovi?a, obu?eno u elegantno odijelo, na?minkano i napudrano, u zelenom lova?kom ?e?iru, sa nasladom je posmatralo ?rtve. Pri?ao je djeci, ?ak ih je i pomilovao po glavi. Dru?tvu se priklju?io Ljubo Milo? i Ivica Matkovi?. Fra Majstorovi? re?e majkama: sada ?e biti kr?tenje njihove djece. Oduzeli su majkama djecu, a dijete koje je nosio fra Majstorovi? u svojoj dje?ijoj nevinosti milovalo je na?minkano lice svoga ubojice. Majke, izbezumljene, uo?ile su situaciju. Nude svoje ?ivote tra?e?i milost za mali?ane. Dvoje djece su metnuli na zemlju, dok je tre?e ba?eno kao lopta u zrak, a fra Majstorovi?, dr?e?i u ruci bode? okrenut prema gore tri puta je proma?io, dok je ?etvrti put uz ?alu i smijeh, dijete ostalo nataknuto na bode?. Majke su se bacale po zemlji ?upaju?i kose, a kad su po?ele strahovito vikati, usta?ki stra?ari 14. osje?ke satnije odveli su ih i likvidirali. Kad je sve troje djece tako svirepo stradalo, tri dvono?ne zvijeri su međusobno davali novac, jer izgleda da su se kladili tko ?e prije nataknuti dijete na bode?.
Iz izvje??a taljanskog poru?nika
Dr. Stazzi Santo
-a o iskopavanju u usta?kom logoru na otoku
Pagu
, gdje je ubijeno 8.000 ljudi, od kojih su 2-3.000 bili ?idovi, ostali Srbi (talijanska medicinska slu?ba je obavila kratku istragu na podru?ju
Jadovne
, Gospi?a i otoka Paga, gdje su otkrili dokaze o 12.000 ljudi ubijenih od strane usta?a po tamo?njim logorima i jamama, u ljeto 1941):
[33]
- Radili smo metodi?ki uklonit kamenje iz iskopane zemlje... Nakon prvih 5 do 20cm kopanja, vidjeli smo mnoge ruke, ?esto vezane, bose noge, ponekad s cipelama, glave koje gledaju na gore ili s izlo?enim vratovima... Iako smo ve? navikli na udove i glave koje vire, bilo je ne?to neobi?no u na?inu na koji su zakopani... Dokaz da su bili pokopani smrtno- ranjeni, ali jo? uvijek ?ivi, su bili iskrivljeni polo?aji i stra?ni izrazi lica na ve?ini le?eva.
- Prona?li smo ?ahure strojnica blizu jame, a na mnogim le?evima smo mogli vidjeti smrtne rane napravljane bode?ima po prsima, leđima i vratu. Obje dojke jedne mlade ?ene su bile potpuno odsje?ene o?trim oru?jem. U dvije jame smo prona?li smo samo ?ene i djecu, dok su u drugima mu?karci, ?ene i djeca bili pokopani zajedno. Na taj na?in smo [iskopali i] spalili 791 le?eva ... Od tih le?eva bilo je: 407 mu?karaca, 293 ?ena, 91 djece u dobi od 5 do 14 godina. Tu je billa i jedna beba od 5 mjeseci.
Svjedo?anstvo mostarskog biskupa
Alojzije Mi?i?a
, o masovnim usta?kim ubojstvima oko Mostara tokom prvih 6 mjeseci rata, iz pisma poslato nadbiskupu Stepincu 7.11.1941.
[34]
- Ljude se hvatalo ko zvjerinje. Klalo, ubijalo ? ?ive u ponor bacalo. ?enske, majke s djecom, odrasle djevojke, djecu ?ensku i mu?ku bacali su u jame. Pod?upan u Mostaru g.[ospodin] Balji?, javno izgovara, ko ?inovnik, mora bi da ?uti ne da telali, da je u Ljubinju samo u jednu jamu 700 shizmatika [pravoslavca] ba?eno. Od Mostara i ?apljine odvezla je ?eljeznica ?est punih vagona ?ena, majka i djevojaka, djece ispod deset godina do stanice ?urmanci, gdje su izvagonirani, odvedeni u brda, ?ive matere s djecom bacali u duboke propunte. Sve je strmoglavljeno i ubijeno. U ?upi Klepci iz okolnih sela N. N. 3.700 shizmatika [pravoslavaca] ubijeno je. Jadnici, bili su mirni. Dalje ne nabrajam. Predaleko bih oti?ao. U samom gradu Mostaru na stotine ih je vezalo, odvodilo izvan grada pa ko ?ivine ubijali
Poslijeratna suđenja
Reference
- ↑
Hitler's Pope,
John Cornwell
, Viking Penguin, New York 1999 (p250).
- ↑
Usta?a: Croatian Separatism and European Politics 1929-1945, Lord Byron Foundation for Balkan Studies, London 1998 (pp144-145 etc).
- ↑
Genocide in Satellite Croatia, Edmond Paris, American Institute for Balkan Affairs, Chicago 1961.
- ↑
Secretariat of the Tribunal, Trial of the Major War Criminals, (Nuremberg: International Military Tribunal: 1947: Vol. X. p. 433.
[1]
- ↑
Secretariat of the Tribunal, Trial of the Major War Criminals, (Nuremberg: International Military Tribunal: 1947: Vol. X. p. 434.
- ↑
Hillgruber:Staatsmanner und diplomaten bei Hitler I, str. 575 - 580
- ↑
Nema?ki zapisnik sa pregovora sa ?etnicima 11.8.1944.
- ↑
poruka Franza Abromeita SS kapetana Adolfu Eichmannu 7.12. 1942.
- ↑
Goldstein, Ivo. Croatia: A History, C. Hurst & Co. Ltd., London, 1999. (p. 136)
- ↑
Memorandum policijskog ata?ea u njema?koj ambasadi od 18.4. 1944, njema?ki mikrofilm T-120,Roll 5784,Frs. H299 i 725-726
- ↑
Narcisa Lengel-Krizman, Genocid nad Romima 2003. god. str. 41
- ↑
Jelavich,
History of the Balkans
, sv. 2, str. 263.
- ↑
Hrvatski narod:Povijest borbe Usta?a u regiji ?apljina-Ljubu?ki. izdano 8.10.1941.
- ↑
Jovo Popovi?, Marko Loli?, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.
- ↑
https://www.znaci.org/00001/138_47.pdf
- ↑
Josipovi? kod prvog usta?kog logora: gradit ?e se sru?eni antifa?isticki spomenici
- ↑
Margaret E. Wagner; David M. Kennedy; Linda Barrett Osborne; Susan Reyburn (2007).
The Library of Congress World War II Companion
. Simon & Schuster. str. 640, 646?47, 683.
ISBN
978-0-7432-5219-5
. ≫At Jasenovac, a series of camps in Croatia, the ultranationalist, right-wing Usta?e murdered Serbs, Jews, Romani, Bosnian Muslims, and political opponents not by gassing, but with hand tools or the infamous graviso or Srbosjek ("Serb cutter") ? a long, curved knife attached to a partial glove and designed for rapid, easy killing.≪
- ↑
Michael Freund (30 May 2013).
?Time to confront Croatia's hidden Holocaust”
.
The Jerusalem Post
.
Arhivirano
iz originala na datum 16 March 2015. ≫The Ustashe even employed a special knife they called a "Srbosjek", or "Serb-cutter", to slaughter as many Serbs as possible.≪
- ↑
Hunt, Dave
(1994). ?Das Abschlachten der Serben”.
Die Frau und das Tier Geschichte, Gegenwart und Zukunft der romischen Kirche
. Eugene, Oregon: Harvest House Publishers. str. 289?301.
- ↑
22,0
22,1
?THE 1946 AND 1964 OFFICIAL LISTS OF THE CASUALTIES OF WAR”
. Arhivirano iz
originala
na datum 2012-07-16
. Pristupljeno 2012-12-11
.
- ↑
?Podaci o ?rtvama drugoga svjetskoga rata u Hrvatskoj u srpskim i hrvatskim izvorima”
. Arhivirano iz
originala
na datum 2010-06-02
. Pristupljeno 2012-12-11
.
- ↑
24,0
24,1
Croatia Population 1931 ? 2001
Retrieved 26 December 2010.
- ↑
25,0
25,1
Projekat Rastko
.
- ↑
Zerjavic, Vladimir: Manipulations with World War II victims in Yugoslavia
- ↑
?Jasenovac”
. United States Holocaust Memorial Museum.
- ↑
28,0
28,1
28,2
?Axis Invasion of Yugoslavia”
. United States Holocaust Memorial Museum
. Pristupljeno 19 April 2014
.
- ↑
Jewish Virtual Library
"Jasenovac Camp"
- ↑
Statement made by witness Cijordana Friedlender, from the shorthand notes of the Ljubo Milos case
. str. 292?3.
- ↑
von Horstenau, Edmund (1980).
Ein General im Zwielicht : die Erinnerungen Edmund Glaises von Horstenau
. Wien; Koln; Graz.: Bohlau. str. 167.
ISBN
3-205-08740-2
.
- ↑
Berger, Egon (1966).
44 mjeseca u Jasenovcu
. Zagreb: Nakladni zavod Hrvatske. str. 57.
- ↑
Santo, Stazzi.
?Translation of Priginal Italian Documents”
. Pristupljeno 1 February 2014
.
- ↑
Vuku?i?, Tomo. ?MOSTARSKI BISKUP ALOJZIJE MI?I? (1912.-1942.) ZA VRIJEME DRUGOGA SVJETSKOG RATA (II.)”.
Hrcak.srce.hr
.
Vidi jo?
|
---|
Sukobljene
strane
| |
---|
Vođe
i vojskovođe
| |
---|
Tok rata
| |
---|
Ratni zlo?ini
(
spisak osuđenih
)
| |
---|
|
|
---|
Osnovni pojmovi
| |
---|
Historija
(
spisak po ?rtvama
)
| | |
---|
Sovjetski genocidi
| |
---|
| |
---|
Hladnoratovski genocidi
| |
---|
Suvremeni genocidi
| |
---|
|
---|
Povezane teme
| |
---|