Filozofija religije
je grana
filozofije
koja se bavi promi?ljanjem
religijskih
problema i pojmova (npr.
postojanje
,
nu?nost
,
sudbina
,
stvaranje
,
greh
,
pravda
,
milost
,
iskupljenje
,
bog
[1]
) i njihovim zna?ajem za filozofiju.
[2]
Filozofija religije razmatra pitanja koja se ti?u
postojanja boga
, besmrtnosti
du?e
, problema
zla
i patnje, te odnosa između religije i drugih sistema vrednosti kao ?to su
nauka
,
etika
i tome sli?no
[3]
.
Tokom istorije, mnogi filozofi su promi?ljali religijske pojmove sa filozofskog stanovi?ta. Filozofija religije se tradicionalno smatrala delom
metafizike
.
Aristotel
u svojoj Metafizici govori o
nepokrenutom pokreta?u
da bi ozna?io ono ?to je uzrok svem kretanju, a samo nije pokrenuto. Ovaj izraz se kasnije, a posebno u
srednjevekovnoj filozofiji
, koristio za boga.
U
srednjem veku
su formulisani mnogi dokazi za postojanje boga, kao ?to su pet na?ina
Tome Akvinskog
ili
Anselmov
ontolo?ki dokaz. Takvi dokazi izgubili su svoje op?te va?enje od
18. veka
, iako jo? uvek uti?u na neke filozofe.
[1]
Nema?ki filozof
Imanuel Kant
je podvrgao temeljnoj kritici srednjevekovne dokaze o postojanju boga. Kant smatra da o sferi
transcendentalnog
(o bogu, besmrtnosti du?e, itd.) mo?emo imati samo neke ideje i uverenja, ali ne i teorijsko znanje, jer u poku?aju da ih umski odredimo nu?no se zapli?emo u protivre?ja, u ?antinomije ?istog uma“. Neprihvatanje ove
agnosti?ke
pozicije, prema Kantu, neizbe?no vodi u razne oblike dogmatizma.
[4]
Od
Fojerbaha
u filozofskom promi?ljanju religije postoji tendencija koja se usredsređuje na socijalnu i antropolo?ku dimenziju verskih uverenja, ili ih tretira kao manifestaciju razli?itih politi?kih te?nji.
[1]
Filozofija religije je kao zasebna filozofska disciplina zasnovana u
20. veku
.
Problem zasnivanja filozofije religije je ispo?etka povezan sa njenim odnosom prema srodnim disciplinama koje takođe izu?avaju ovu oblast. Tu se posebno izdvaja:
Filozofija i religija su dve forme duha koje imaju jedinstveni misaoni predmet (apsolutna osnova svega), ali razli?ite na?ine odnosa prema tom predmetu. Filozofija po?iva na pojmovnom, a religija na predstavnom mi?ljenju. Stoga, filozofija mo?e uzeti religiju za svoj misaoni predmet.
[5]
Filozofija religije se ?esto me?a sa
religijskom filozofijom
, filozofijom koja je inspirisana i usmeravana religijom, poput
budisti?ke
,
hri??anske
ili
islamske filozofija
. Međutim, filozofija religije je razmi?ljanje o religiji kojim se neko mo?e baviti nezavisno od toga da li je vernik ili nevernik.
[6]
Filozofija religije postavlja pitanje da li su religijski pojmovi zasnovani ili se primenjuju prosto metafori?ki; ima li uop?te smisla govoriti o stvaranju, volji, znanju, dobroti, milosti, ili postojanju jednog ili mno?tva?
[1]
Neka od temeljnih pitanja filozofije religije su
[7]
:
- Postoji li
bog
? Ako da, kakav je on ili ona?
- Imamo li
du?u
? Ako da, ?ivi li ona i nakon smrti tela?
- Događaju li se
?uda
?
- Trebamo li religijski diskurs shvatati doslovno?
- Je li
sudbina
samo stvar
sre?e
?
- Za?to na svetu postoje patnja i
zlo
?
- ?ta je religijsko iskustvo i ?ta nam ono mo?e poru?iti?
- Kako se religija mo?e povezati sa nau?nim pogledom na svet?
- Mora li
svet
imati smisla?
Temeljno pitanje filozofije religije "?ta je
bog
?" se ?esto postavlja i u obliku pitanja "Koje je zna?enje re?i bog?". Za razliku od teologije koja aksiomatski podrazumeva postojanje boga, filozofija religije istra?uje epistemolo?ku i logi?ku zasnovanost religijskih tvrdnji. Shvatanja o prirodi boga se naj?e??e dele na:
Međutim, jednom kad se uvede opis vrhovnog bi?a ostaje problem da se iznađe makar jedan razlog za pretpostavku da postoji bilo ?ta ?to odgovara tom opisu.
[1]
Glavni ?lanak:
Postojanje Boga
Drugo bitno pitanje za filozofiju religije je "postoji li bog?" Osnovne pozicije povodom postojanja boga su:
- teizam
- verovanje u postojanje jednog boga, koji je svemogu?, sveznaju?i i savr?eno dobar i koji deluje u svetu koji je stvorio;
- politeizam
- verovanje u postojanje vi?e bogova;
- deizam
- verovanje u postojanje boga, koji posle ?ina stvaranja sveta ne deluje u svetu koji je stvorio;
- panteizam
- verovanje u boga koji pro?ima prirodu i nalazi se u svim njenim delovima, boga koji je amoralni, bezli?ni apsolut;
- ateizam
- neverovanje u bo?anstva;
- agnosticizam
- ubeđenje da se postojanje bo?anstava ne mo?e utvrditi niti dokazati.
Dokaze za i protiv
postojanja boga
vekovima su razvijali filozofi, teolozi i drugi mislioci. Do sada su se iskristalisali slede?i dokazi za bo?iju egzistenciju:
- Kosmolo?ki dokaz
dokazuje da postoji ?prvi uzrok“ ili ?prvi pokreta?“ svih stvari koje su uzrokovane ili pokrenute, a to je bog.
- Teleolo?ki dokaz
(gr?.
τ?λο?
-
cilj
, svrha) se zasniva na tome da u prirodi postoji svrhovitost. Svrhovitost
svemira
nu?no pretpostavlja
um
koji postavlja svrhe, a to je bog.
- Nomolo?ki dokaz
(gr?.
ν?μο?
-
zakon
) navodi da je svet
harmonijski
uređena celina u kojoj sve stvari stoje u međusobnim odnosima, koji su normirani zakonima. Ta zakonitost nu?no pretpostavlja um, koji je bog.
- Ontolo?ki dokaz
(gr?.
τ? ον
-
bi?e
) se temelji na tome da pojam boga kao najsavr?enijeg bi?a nu?no uklju?uje i njegovo postojanje, odnosno da bo?ija
esencija
nu?no uklju?uje i bo?iju
egzistenciju
. Ontolo?ki dokaz ima vi?e razli?itih formulacija:
Anselmovu
,
Bonaventurinu
,
Dekartovu
,
Lajbnicovu
, itd.
- Idejni dokaz
je dokaz iz nu?nih i ve?nih
istina
. A ve?ne i nu?ne istine mogu postojati samo u nekom misaonom bi?u koje je ve?no i nu?no.
- Moralni dokaz
navodi da postojanje objektivne
moralnosti
zavisi od postojanja najvi?eg zakonodavca.
- Etnolo?ki dokaz
je dokaz op?teg uverenja ljudskog roda, koji navodi da su svi
narodi
imali pojam boga.
- ↑
1,0
1,1
1,2
1,3
1,4
Filozofija religije, Oksfordski filozofski re?nik, Sajmon Blekburn, Svetovi, Novi Sad, 1999.
ISBN
86-7047-303-8
- ↑
?Uvod u filozofiju religije, Filozofski fakultet u Beogradu”
. Arhivirano iz
originala
na datum 2008-09-30
. Pristupljeno 2011-03-28
.
- ↑
Audi, Robert. The Cambridge Dictionary of Philosophy - odrednica
philosophy of religion
. Cambridge University Press 1995., 1999.
ISBN
84-460-0956-0
- ↑
Nikola Skledar, Filozofija religije Imanuela Kanta
[
mrtav link
]
- ↑
?Filozofija religije, Filozofski fakultet u Novom Sadu”
. Arhivirano iz
originala
na datum 2008-10-04
. Pristupljeno 2011-03-28
.
- ↑
Evans, C. Stephen (1985).
Philosophy of Religion: Thinking about Faith
. InterVarsity Press. str. page 16.
ISBN
0877843430
.
- ↑
Mel Thompson, Filozofija religije, Zagreb, 2003.
ISBN
953-6348-92-6
- Andrija Kre?i?, Filozofija religije
- Branko Bo?njak, Filozofija i hri??anstvo
- Ludvig Fojerbah, Predavanja o su?tini religije
- Hegel, Filozofija religije (Prvi deo)
- Spinoza, Teolo?ko-politi?ki traktat
- Lajbnic, Teodiceja
- Hjum, Dijalozi o prirodnoj religiji
|
- Kant, Religija u granicama ?istog uma
- ?eling, Filozofija i religija
- Fojerbah, Bit hri??anstva
- Frojd, Budu?nost jedne iluzije
- Bergson, Dva izvora morala i religije
- Hajdeger, Onto-teolo?ko ustrojstvo metafizike
- Vitgen?tajn, Predavanja o religijskoj veri
|
|