Europska unija
(
Zastava Europske unije
)
|
geslo
:
In varietate concordia
(
latinski
:
Ujedinjeni u razli?itosti
)
|
|
| Broj ?lanica
|
|
| Slu?beni jezik
|
24 slu?bena jezika
|
| Europsko vije?e
|
predsjednik:
Charles Michel
|
| Zemlja predsjedateljica Vije?em EU
|
?panjolska
|
| Vije?e EU
|
glavno tajni?tvo:
Bruxelles
|
| Europska komisija
|
sjedi?te:
Bruxelles
predsjednica:
Ursula von der Leyen
|
| Europski parlament
|
sjedi?te:
Strasbourg
,
Bruxelles
,
Luksemburg
predsjednik:
David Sassoli
|
| Europska sredi?nja banka
|
Frankfurt na Majni
|
| Povr?ina
|
4.381.324
km²
(
1. srpnja
2013
.)
|
| Stanovni?tvo
|
508.077.900 (procjena
2012
.)
|
| Gusto?a naseljenosti
|
116,3 stan./km²
|
| Valuta
|
euro
(€ EUR)
Druge:
>
bugarski lev
(BGN, лв)
?e?ka kruna
(CZK, K?)
danska kruna
(DKK, kr)
mađarska forinta
(HUF, Ft)
poljski zlot
(PLN, zł)
rumunjski leu
(RON, lei)
?vedska kruna
(SEK, kr)
|
| Vremenska zona
|
UTC 0 do +2,
(UTC -4 do +4 uklju?iv?i i prekomorske teritorije)
|
| Himna
|
Europska himna
|
| Dan Europe
|
9. svibnja
|
| Internetski nastavak
|
.eu
|
Europska unija
(kratica
EU
), ekonomska je i politi?ka unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih dr?ava, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je zapo?eo
1951
. godine između ?est dr?ava (
Belgije
,
Francuske
,
Njema?ke
,
Italije
,
Luksemburga
i
Nizozemske
). Europska unija formalno je uspostavljena
1. studenoga
1993.
godine stupanjem na snagu Ugovora o Europskoj uniji (poznatiji kao
Ugovor iz Maastrichta
). Europska Unija je jedina organizacija ove
vrste
na svijetu, i zbog toga ju je ponekad te?ko definirati. To je organizacija koja stalno mijenja i nadograđuje politike u kojima djeluje. Trenutno se mo?e definirati kao
federacija
u
monetarnim odnosima
,
poljoprivredi
,
trgovini
i
za?titi okoli?a
;
konfederacija
u dru?tvenoj i
gospodarskoj politici
,
za?titi potro?a?a
,
unutarnjoj politici
; i kao
međunarodna organizacija
u
vanjskoj politici
.
Europska unija danas ima 27 dr?ava ?lanica. Prostire se na 4.381.324
km
2
, a ima oko 508 milijuna stanovnika.
Prva dr?ava u povijesti koja je
31. sije?nja
2020.
iza?la iz Europske unije je
Ujedinjeno Kraljevstvo
. ?ija vlada je
29. o?ujka
2017.
, nakon referenduma odr?anog u lipnju 2016., podnijela zahtjev za
razdru?ivanje Ujedinjenog Kraljevstva od Europske unije
. Time je Europska Unija koja se od svog osnutka uvijek ?irila po prvi puta u svojoj povijesti ostala bez jedne dr?ave ?lanice.
?lanstvo u Europskoj uniji
[
uredi
|
uredi kod
]
Europska unija od
31. sije?nja
2020
. godine ima 27 zemalja ?lanica:
Dr?ave potencijalni kandidati
[
uredi
|
uredi kod
]
Pro?irenja Europske unije
[
uredi
|
uredi kod
]
Odnos ?lanstva u Europskoj uniji i u NATO-u.
?lanice Europske unije
?lanice NATO-a
?lanice obiju organizacija
Pro?irenja Europske unije
Europska zajednica
Europska unija
- Dr?ave utemeljiteljice
-
Europsku zajednicu za ugljen i ?elik
osnovalo je ?est dr?ava potpisnica Ugovora iz
Pariza
1951
. godine -
Francuska
,
Njema?ka
,
Italija
,
Belgija
,
Nizozemska
i
Luksemburg
. Rimskim ugovorima
1957
. godine iste su dr?ave osnovale
Europsku ekonomsku zajednicu
te
Europsku zajednicu za atomsku energiju
.
- Prvo pro?irenje
-
1973
. godine ?lanicama Europske zajednice postale su
Velika Britanija
,
Danska
i
Irska
.
- Drugo pro?irenje
-
1981
. godine
Gr?ka
postaje ?lanicom Europske zajednice. Gr?ka je Sporazum o pridru?ivanju s EZ-om sklopila jo?
1961
. godine, međutim u punopravno ?lanstvo u?la je gotovo 20 godina kasnije, jer je u međuvremenu do?lo do promjene re?ima vojnim udarom (
1967
.), ?to je usporilo njezin ulazak u EZ sve do uspostave
demokracije
1974
. godine.
- Tre?e pro?irenje
-
1986
. godine u ?lanstvo Europske zajednice ulaze
?panjolska
i
Portugal
. Ove dvije zemlje izrazile su interes za ?lanstvo u EZ-u jo?
1960-ih
godina, međutim u ?lanstvo su primljene nakon uspostave demokratskih politi?kih sustava koji su zamijenili ranije autoritarne re?ime te nakon prevladavanja gospodarskih te?ko?a.
- ?etvrto pro?irenje
-
1995
. godine Europska unija prima u ?lanstvo
Austriju
,
Finsku
i
?vedsku
.
- Peto pro?irenje
-
1. svibnja
2004
. godine bilo je po mnogome zna?ajno. To je prije svega najve?e pro?irenje Europske unije, kojim je EU dobila novih 10 dr?ava ?lanica -
Cipar
,
?e?ka
,
Estonija
,
Latvija
,
Litva
,
Mađarska
,
Poljska
,
Slova?ka
,
Slovenija
i
Malta
.
- Nastavak petog pro?irenja
-
1. sije?nja
2007
. godine Europskoj uniji pristupile su
Rumunjska
i
Bugarska
.
- ?esto pro?irenje
-
2013
. godine u punopravno ?lanstvo Europske unije ulazi
Hrvatska
.
- Budu?a pro?irenja
- Zemlje kandidati su:
Albanija
,
Bosna i Hercegovina
,
Crna Gora
,
Sjeverna Makedonija
,
Srbija
,
Turska
,
Ukrajina
i
Moldavija
.
- Potencijalni kandidati
-
Gruzija
i
Kosovo
.
U slu?aju objedinjenja Moldavije s Rumunjskom i ta bi dr?ava postala dio EU (na isti na?in kao i biv?a DR Njema?ka) ?to je opcija koju je 2010. zagovarao tada?nji predsjednik Rumunjske.
[1]
Kriteriji za ?lanstvo
[
uredi
|
uredi kod
]
Na sastanku
Europskog vije?a
u
Kopenhagenu
, odr?anom u lipnju
1993
. godine, postavljena su tri kriterija (tzv. kopenhagenski kriteriji) koje svi budu?i kandidati moraju ispunjavati u punopravno ?lanstvo. To su:
- politi?ki - stabilnost institucija koje osiguravaju demokraciju, vladavinu prava, po?tivanje ljudskih prava i prava manjina i prihva?anje ciljeva Unije
- gospodarski - postojanje djelotvornog tr?i?ta gospodarstva te sposobnost tr?i?nih ?imbenika da se nose s konkurentskim pritiscima i tr?i?nim zakonima unutar EU
- pravni - usvajanje cjelokupne pravne ste?evine EU (
acquis communautaire
).
Iako je prihva?anje pravne ste?evine EU va?no, jo? je va?nije osigurati u?inkovitu provedbu i primjenu kroz odgovaraju?e administrativno ustrojstvo. Stoga je na sastanku Europskog vije?a u
Madridu
1995
. godine postavljen ?etvrti kriterij kao preduvjet za ?lanstvo (tzv. madridski kriterij):
- administrativni
- prilagodba odgovaraju?ih administrativnih struktura s ciljem osiguranja uvjeta za postupnu i skladnu integraciju.
Europska unija ima vrlo slo?en sustav institucija. Prema ?lanku 13.
Ugovora o Europskoj uniji
, institucije Europske unije su:
[2]
Postoje jo? i druga tijela i ustanove, te velik broj specijaliziranih agencija
Granice nadle?nosti Unije uređene su na?elom dodjeljivanja, dok je izvr?avanje nadle?nosti Unije uređeno je na?elima supsidijarnosti i proporcionalnosti. Na temelju na?ela dodjeljivanja, Unija djeluje samo u granicama nadle?nosti koje su joj dr?ave ?lanice dodijelile Ugovorima kako bi postigla njima određene ciljeve. Nadle?nosti koje Ugovorima nisu dodijeljene Uniji, zadr?avaju dr?ave ?lanice. Na temelju na?ela supsidijarnosti, u podru?jima koja nisu u njezinoj isklju?ivoj nadle?nosti, Unija djeluje samo ako i u mjeri u kojoj ciljeve predlo?enog djelovanja dr?ave ?lanice ne mogu dostatno ostvariti na sredi?njoj, regionalnoj ili lokalnoj razini, nego se zbog opsega ili u?inka predlo?enog djelovanja oni na bolji na?in mogu ostvariti na razini Unije. Na temelju na?ela proporcionalnosti, sadr?aj i oblik djelovanja Unije ne prelazi ono ?to je potrebno za ostvarivanje ciljeva Ugovora.
Kategorije nadle?nosti
[
uredi
|
uredi kod
]
Kada je Ugovorima Uniji u posebnom podru?ju dodijeljena isklju?iva nadle?nost, samo Unija mo?e donositi i usvajati pravno obvezuju?e akte, dok dr?ave ?lanice to mogu ?initi samostalno samo ako ih za to ovlasti Unija ili u svrhu provedbe akata Unije. Kada je Ugovorima Uniji u određenom podru?ju dodijeljena nadle?nost koju ona dijeli s dr?avama ?lanicama, pravno obvezuju?e akte u tom podru?ju mogu donositi i usvajati Unija i dr?ave ?lanice. Dr?ave ?lanice svoju nadle?nost izvr?avaju u onoj mjeri u kojoj Unija ne izvr?ava svoju nadle?nost. Dr?ave ?lanice svoju nadle?nost ponovno izvr?avaju u mjeri u kojoj je Unija odlu?ila prestati izvr?avati svoju nadle?nost.
?ablon:Nadle?nosti EU
Pravni sustav Europske unije specifi?an je jer nema zna?ajke pravnih sustava dr?ava ?lanica, ali ni zna?ajke sustava međunarodnih organizacija. Stoga ga se naj?e??e predstavlja kao pravni sustav
sui generis
, koji se razvija i prilagođava potrebama i specifi?nostima europske integracije.
Europsko pravo ?ini ukupnost svih propisa vrijede?ih u okviru Europske unije, a obi?ajeno se dijeli na primarno i sekundarno. U primarno pravo ubrajaju se osniva?ki ugovori, zajedno sa svim sporazumima, ugovorima te odlukama koji mijenjaju i dopunju osniva?ke ugovore, te op?a na?ela prava Zajednice. Sve ostale pravne norme temelje se i podređene su normama primarnoga prava. Sekundarno pravo ?ine pravni akti koje na internom planu usvajaju institucije EU. Ti propisi obuhva?aju: uredbe, direktive, odluke, mi?ljenja, preporuke, zajedni?ka stajali?ta, zajedni?ke akcije, okvirne odluke, sudsku praksu Europskoga suda. Međunarodni sporazumi kojima se uređuju međusobni odnosi EU i drugih međunarodnih organizacija ili tre?ih dr?ava obi?no se svrstavaju između primarnog i sekundarnog prava.
U europskom pravu djeluju dva na?ela: na?elo izravnog u?inka (izravne primjenjivosti), ?to zna?i da je ono izravno primjenjivo u dr?avama ?lanicama, te na?elo nadređenosti europskog prava nad nacionalnim (prvi put potvrđeno poznatom presudom u slu?aju
Van Gend en Loos
1963
.).
Iako govorimo o pravnom sustavu EU, valja naglasiti da on nije jedinstven pravni sustav. Naime, sustav uspostavljen u okvirima Europskih zajednica razli?it je od sustava u okviru ostalih dvaju stupova EU. Naime, dok sustav EZ-a obilje?ava nadnacionalnost, kako u pogledu nastanka prava tako i u pogledu njegove primjene, pravni je sustav druga dva stupa sli?niji klasi?nom međunarodnom pravu. Autonomija dr?ava ?lanica, i regulatorna i provedbena, bitno je ograni?ena u nadnacionalnom stupu Unije, dok su u druga dva stupa dr?ave ?lanice i dalje u mogu?nosti kontrolirati dono?enje i provođenje pravnih pravila.
Politike i aktivnosti EU
[
uredi
|
uredi kod
]
Zajednica ima nadle?nost u podru?jima i u mjeri koju su joj dodijelile dr?ave ?lanice prije svega osniva?kim ugovorima. Sa svakom revizijom osniva?kih ugovora dr?ave ?lanice su sve vi?e ?irile nadle?nost Zajednice. To je napose uo?ljivo kada se pobroje sva podru?ja u kojima je Unija do sada donijela ogroman broj propisa, a koji ?ine dio pravne ste?evine EU (tzv.
acquis communautaire
).
Prema osniva?kim ugovorima u prete?nom broju slu?ajeva nadle?nost je podijeljena između Zajednice i dr?ave ?lanica, međutim postoje i određena podru?ja koja su u isklju?ivoj nadle?nosti Zajednice. Budu?i europski Ustav taksativno nabraja podru?ja isklju?ive nadle?nosti Unije: 1. carinska unija; 2. pravila o tr?i?nom natjecanju potrebna za funkcioniranje unutarnjeg tr?i?ta; 3. monetarna politika; 4. o?uvanje morskih biolo?kih resursa u sklopu ribarske politike; 5. zajedni?ka trgovinska politika.
Oznaka za Schengenski sporazum
Carinska politika jedan je od temelja Europske unije. Ona je odigrala klju?nu ulogu u stvaranju integriranog unutarnjeg tr?i?ta i zajedni?ke gospodarske politke. Carinska unija jedan je od stupnja povezivanja i integriranja ka jedinstvenom unutarnjem tr?i?tu. Pojam carinska unija podrazumijeva prostor na kojem ne postoje unutarnje prepreke kretanju robe (?to prvenstveno uklju?uje zabranu carina i pristojbi), a na robu koja ulazi izvana primjenjuju se zajedni?ka pravila, carine i kvote. Carinska unija uspostavljena je 1. srpnja 1968. godine, a stvaranjem unutarnjeg tr?i?ta 1993. godine uklonjena su preostala ograni?enja slobodnom kretanju robe.
Ekonomska i monetarna unija
[
uredi
|
uredi kod
]
Ekonomska i monetarna unija
(eng.
Economic and Monetary Union - EMU
) naziv je procesa harmoniziranja ekonomskih i monetarnih politika dr?ava ?lanica EU s ciljem uvođenja zajedni?ke valute -
eura
. EMU je uređena Ugovorom iz Mastrichta, koji uređuje harmonizaciju u tri faze:
- prva faza (od
1. srpnja
1990
. do
31. prosinca
1993
.): slobodno kretanje kapitala među dr?avama ?lanicama, usklađivanje ekonomskih politika i bli?a suradnja ekonomskih politika i suradnja između sredi?njih banaka.
- druga faza (od
1. sije?nja
1994
. do
31. prosinca
1998
.): konvergencija ekonomskih i monetarnih politika dr?ava ?lanica (s ciljem osiguravanja stabilnosti cijena i javnih financija), osnivanje
Europskoga monetarnog instituta
(EMI) i osnivanje
Europske sredi?nje banke
(ECB).
- tre?a faza (od 1. sije?nja 1999.): nepovratno fiksiranje te?ajeva i uvođenje jedinstvene valute na devizna tr?i?ta i u elektroni?ka pla?anja, koja prate uvođenje
nov?anica
i
kovanica
eura od
1. sije?nja
2002
. Tre?a faza EMU-a uvedena je 1999. u 11 dr?ava ?lanica, kojima su se kasnije pridru?ile Gr?ka i Slovenija. Euro do danas nisu uvele tri stare dr?ave ?lanice - Velika Britanija i Danska, koje koriste opt-out klauzulu i ?vedska, koja je na referendumu u rujnu 2003. godine odbila uvođenje eura, te deset novih dr?ava ?lanica.
Zajedni?ka poljoprivredna politika
[
uredi
|
uredi kod
]
Poljoprivreda
je od samog osnutka Europske zajednice bila jedna od glavnih tema kao i jedna od glavnih to?aka Rimskih ugovora
1957
. godine. Poljoprivreda naime se razlikuje od drugih podru?ja
gospodarstva
, jer su, prije svega, cijene poljoprivrednih proiozvoda jako podlo?ne promjenama, te je stoga bitna uloga vlada u odr?avanju njihove stabilnosti. Rimski ugovori definirali su osnovne to?ke Zajedni?ke poljoprivredne politike (
Common agricultural policy - CAP
). Na?ela CAP-a uobli?ena su na Konferenciji u
Stresi
1958
. godine.
Tri su na?ela (definirana jo? 1962.), na kojima se temelji Zajedni?ka poljoprivredna politika:
- jedinstveno tr?i?te poljoprivrednih proizvoda, odnosno zajedni?ko uređenje tr?i?ta - zajedni?ko reguliranje cijena, ispla?ivanja pomo?i i pravila konkurencije, harmonizaciju propisa o zdravstvenom osiguranju i administrativnim postupcima, kao i zajedni?ku vanjskotrgovinsku politiku;
- prednost proizvoda Unije pred uvoznim proizvodima i za?tita unutarnjeg tr?i?ta od poreme?aja izazvanih nekontroliranim uvozom poljoprivrednih proizvoda s niskim cijenama:
- financijska solidarnost: tro?kovi koji proizlaze iz primjene Zajedni?ke poljoprivredne politike moraju biti podijeljeni među svim zemljama ?lanicama, bez obzira na njihov nacionalni interes.
Od ?est proizvoda za koje su po?etkom 1960-ih godina bile uspostavljene, CAP danas obuhva?a gotovo sve poljoprivredne proizvode ili grupe proizvoda, osim
krumpira
,
meda
i nekih
alkoholnih pi?a
. Time su postavljeni osnovni instrumenti zajedni?kog tr?i?ta poljoprivrednih proizvoda, koji uklanjaju prepreke u unutarnjoj trgovini i odr?avaju zajedni?ku carinsku barijeru prema tre?im zemljama.
Zajedni?ka poljoprivredna politika, unato? mnogobrojnim poku?ajima reformi, i dalje ostaje izuzetno skupa, neproduktivna i nekonkurentna, a cijena poljoprivrednih proizvoda koje pla?aju građani EU znatno je vi?a od onih na svjetskom tr?i?tu.
Pravosuđe i unutarnji poslovi
[
uredi
|
uredi kod
]
Suradnja u pravosuđu i unutarnjim poslovima uspostavljena je stupanjem na snagu Maastrichtskog ugovora 1993., gdje je ozna?ena kao
tre?i stup
na kojemu se temelji Unija. Ugovorom iz Amsterdama reorganizirana je suradnja u podru?ju pravosuđa i unutarnjih poslova.
Schengenski sporazum
usvojen izvan pravnog okvira EU uklju?en je u Ugovore o EU i EZ. Određena podru?ja, poput azila, imigracije, viza i drugih politika povezanih sa slobodnim kretanjem osoba, podvedena su pod prvi stup, odnosno nadle?nost Zajednice, ?to je omogu?ilo kori?tenje uobi?ajenih zakonodavnih instrumenata kao ?to su uredbe ili direktive. S druge strane, policijska i sudska suradnja u kaznenim pitanjima ostala je u sklopu tre?eg stupa i za nju se koriste sljede?i instrumenti: zajedni?ka stajali?ta (
common positions
), okvirne odluke (
framework decisions
) i odluke, konvencije te rezolucije, preporuke, deklaracije, zaklju?ci itd.
Zajedni?ka vanjska i sigurnosna politika
[
uredi
|
uredi kod
]
Zajedni?ka vanjska i sigurnosna politika također je utemeljena stupanjem na snagu Maastrichtskog ugovora 1993. godine. Pet je glavnih ciljeva zajedni?ke vanjske i sigurnosne politike:
- ?tititi zajedni?ke vrijednosti i temeljne interese Unije,
- oja?ati sigurnost EU,
- o?uvati mir i oja?ati međunarodnu sigurnost,
- promicati međunarodnu suradnju i
- razvijati demokraciju i vladavinu prava, uklju?uju?i ljudska prava.
Osim toga, jedan je od ciljeva EU osna?iti svoj identitet na međunarodnoj sceni, posebno putem provedbe zajedni?ke vanjske i sigurnosne politike, uklju?uju?i progresivno stvaranje zajedni?ke obrambene politike ?to bi moglo voditi zajedni?koj obrani.
Prora?un
je financijski okvir djelovanja Unije u kojem se iskazuju sve vrste prihoda i rashoda Europske zajednice, uklju?uju?i Europski socijalni fond, kao i administrativne tro?kove zajedni?ke vanjske i sigurnosne politike te suradnje u podru?ju pravosuđa i unutarnjih poslova. EU donosi prora?une na razdoblje od ?est godina.
BDP po stanovniku (2004.), EU prosjek = 100
Ukupna sredstva kojima raspola?e EU ograni?ena su na 1,24%
BDP
-a Unije i predstavljaju tek oko 2,5% zima nacionalnih prora?una dr?ava ?lanica. Sredstva u prora?un EU pritje?u iz tzv. vlastitih izvora, u koje se ubrajaju:
- uvozne poljoprivredne pristojbe,
- carine,
- udio u prihodima ?to ih dr?ave ?lanice ostvaruju od
poreza na dodanu vrijednost
i
- uplate dr?ava ?lanica koje su razmjerne njihovu BDP-u - ?ine polovicu ukupnih sredstava kojima raspola?e prora?un EU.
Ostale politike i aktivnosti
[
uredi
|
uredi kod
]
- borba protiv prijevara
- ljudska prava
- zdravstvo
- znanost i istra?ivanje
- zajedni?ka porezna politika
- audiovizualna politika
- kultura
- razvojna politika
- poduzetni?tvo
- za?tita okoli?a
- vanjska trgovina
- regionalna politika
- unutarnje tr?i?te
- okoli? i ekologija
- europska sigurnosna i obrambena politika
- vanjski odnosi
- energija
- obrazovanje, izobrazba, mladi
- politika zapo?ljavanja i socijalna politika
- prometna politika
- sigurnost hrane
- tr?i?no natjecanje
- za?tita potro?a?a
BDP Europske unije i dr?ava ?lanica
[
uredi
|
uredi kod
]
Izvor:
CIA World Factbook
[1]
Arhivirano
2020-06-11 na
Wayback Machine-u
Podaci se odnose na procjeni BDP-a za 2011. godinu
Stanovni?tvo i povr?ina
[
uredi
|
uredi kod
]
EU je do kraja 2006. godine (25 dr?ava ?lanica) obuhva?ala 3,973.597 km² (neznatno ve?a od Indije, ?ime bi bila 7. najve?a dr?ava svijeta). Na tom teritoriju ima, prema popisu iz
2001.
, oko 456 milijuna stanovnika, s prosje?nom gusto?om naseljenosti od 115 stanovnika/km².
Nakon priklju?enja Bugarske i Rumunjske 1. sije?nja 2007. godine, povr?ina EU-a pove?ala se na 4.325.675 km², a populacija na 496 milijuna stanovnika.
Nakon
ulaska Hrvatske u Europsku uniju
, 1. srpnja 2013. godine, povr?ina EU-a pove?ala se na 4.381.376 km², a populacija na 506 milijuna stanovnika.
[3]
U slu?aju da se u budu?nosti priklju?i i
Turska
, koja je slu?bene pregovore za priklju?enje po?ela
2005
., povr?ina EU iznosit ?e 5.159.209 km² a populacija oko 580 milijuna stanovnika.
Prosje?ni
BDP
po stanovniku iznosio je 27.000
USD
. Najmanji BDP po stanovniku u ameri?kim dolarima imaju
Bugarska
(7 500),
Rumunjska
(9 500) te
Hrvatska
(12 000), a najve?i
Luksemburg
(103 000),
Irska
(62 000),
Danska
(53 500) i
Velika Britanija
(40 000).
Teritoriji EU izvan Europe
[
uredi
|
uredi kod
]
- Glavni ?lanak:
Prekomorske zemlje i teritoriji Europske unije
Napomena:
Ceuta
,
Melilla
,
Gibraltar
i
otoci Aland
spadaju u EU ali ne u
carinsku uniju
.
Nijedan drugi izvaneuropski teritorij zemalja ?lanica ne spada u EU (kao ni u carinsku uniju):
- Francuska:
Francuska Polinezija
,
Wallis i Futuna
,
Nova Kaledonija
,
Sveti Petar i Mikelon
i nenaseljena podru?ja.
- Danska:
Grenland
,
Ov?ji otoci
.
- Velika Britanija:
Angvila
,
Bermudi
,
Britanski Antarkti?ki teritorij
,
Britanski Indijskooceanski teritorij
,
Britanski Djevi?anski otoci
,
Kajmanski otoci
,
Falkland
,
Montserrat
,
Pitcairnovo oto?je
,
Sveta Helena
(zatim
Ascension
i
Tristan da Cunha
),
Ju?na Georgia
i
Oto?je Ju?ni Sandwich
, baze
Akrotiri i Dhekelia
na
Cipru
i
otoci Turks i Caicos
.
Osim toga, teritoriji britanske krune
Guernsey
,
Jersey
i
otok Man
(koji ne spadaju u Veliku Britaniju) ne spadaju u Europsku uniju, ali spadaju u carinsku uniju.
|
|---|
| 1901. ? 1925.
| |
|---|
| 1926. ? 1950.
| |
|---|
| 1951. ? 1975.
| |
|---|
| 1976. ? 2000.
| |
|---|
| 2001. ? 2024.
| |
|---|