Erwin Schrodinger
Rođenje	12. kolovoza 1887 . Be? , Austro-Ugarska (danas Austrija )
Smrt	4. sije?nja 1961 . Be? , Austrija
Prebivali?te	Austrija Irska
Dr?avljanstvo	austro-ugarsko austrijsko irsko
Narodnost	Austrijanac
Polje	fizika
Institucija	Sveu?ili?te u Wroclawu Sveu?ili?te u Zurichu Sveu?ili?te u Berlinu Sveu?ili?te u Oxfordu Sveu?ili?te u Grazu Institut za napredne studije u Dublinu
Alma mater	Sveu?ili?te u Be?u
Akademski mentor	Friedrich Hasenohrl
Istaknuti studenti	Linus Pauling Felix Bloch
Poznat po	Schrodingerova jednad?ba Schrodingerova ma?ka Schrodingerova metoda Schrodingerova slika Schrodinger-Newtonove jednad?be Schrodingerovo polje
Istaknute nagrade	Nobelova nagrada za fiziku (1933.)
Religija	katolicizam

Erwin Rudolf Josef Alexander Schrodinger ( Be? , 12. kolovoza 1887 . - Be? , 4. sije?nja 1961 .), austrijski fizi?ar.

Rođen je kao sin jedinac dobro obrazovanih roditelja. Do 11. godine obrazovao se je kod ku?e, a nakon toga je pohađao ?kolu da se pripremi za Be?ko sveu?ili?te .

Tamo je diplomirao fiziku te je ostao na sveu?ili?tu do Prvog svjetskog rata u kojem je sudjelovao na talijanskoj fronti. Nakon rata vra?a se u Be? gdje se ?eni i 1921 . dobiva poziciju teorijskog fizi?ara na sveu?ili?tu u Zurichu . ?est godina koje je tu proveo bile su među najproduktivnijima u njegovoj karijeri, iako je na mehanici valova po?eo raditi tek 1925. Ve? 1926 . objavio je svoj rad gdje kretanje elektrona u atomu opisuje kao valnu funkciju. Godine 1927 . dobiva veliko priznanje, jer ga pozivaju na Berlinsko sveu?i?te gdje bi trebao zamijeniti Maxa Plancka . Tamo ostaje do 1933 . kada zbog nacista odlazi na Oxford . Iste godine podijelio je Nobelovu nagradu za fiziku sa Paulom Diracom .

Godine 1938 . vara?a se u Austriju, ali nakon ?to ju Njema?ka pripaja emigrira u Dublin gdje se bavi filozofijom fizike. Godine 1960 . vra?a se u Be? i godinu dana kasnije umire.

Schrodingerova jednad?ba gibanja elektrona je osnovna jednad?ba u modernoj kvantnoj fizici . Potpuno odbacuje poku?aje da se gibanje elektrona odvija po određenim putanjama u atomu i nastoji opisati njihovo gibanje isklju?ivo valnim svojstvima. U nekom trenutku ta vjerojatnost da se elektron nađe u nekoj to?ki prostora jednaka je kvadratu apsolutne vrijednosti valne funkcije. Valna funkcija se mijenja ovisno o kvantizaciji elektrona. Pomo?u te jednad?be dobiva se kvantofizikalni model svakog pojedinog atoma. Ipak, tu jednad?bu je iznimno te?ko rije?iti i o?ekuje se da ?e svoju punu uporabnu vrijednost dosegnuti daljnjim razvojem ra?unala .

Erwin Rudolf Josef Alexander Schrodinger rođen je 12. kolovoza 1887 . u Be?u kao sin Rudolfa Schrodingera, botani?ara , i Georgine Emilie Brende Schrodinger. Majka bila je austrijsko-engleskog porijekla. Mladi Erwin je skoro istodobno u?io i engleski i njema?ki zbog ?injenice da su se oba jezika govorila u ku?i. Otac mu je bio katolik, a majka luteranka. Godine 1898 . po?inje svoje obrazovanje na Akademisches Gymnasiumu . Između 1906 . i 1910 . obrazovao se u Be?u , a glavni mentori bili su mu Franz Serafin Exner i Friedrich Hasenohrl . Tijekom tog studija obavio je i eksperimente sa Friedrichom Kohlrauschom . Godine 1911 . postaje asistent Exneru na sveu?ili?tu.

Godine 1914 ., Schrodinger je dostigao akademski status znan kao venia legendi . Od 1914 . do 1918 ., sudjelovao je u ratu kao ?asnik austrijske vojske. Dana 6. travnja 1920 . o?enio se s Annemariom Bertel. Iste godine postao je asistent Maxu Wienu u Jeni , a malo nakon doga je postao i izvanredni profesor u Stuttgartu . Godine 1921 . postao je redoviti profesor u Wrocławu .

Godine 1922 . po?eo je studirati na Sveu?ili?tu u Zurichu . U sije?nju 1926 . u ?asopisu Annalen der Physik izdaje ?lanak Quantisierung als Eigenwertproblem ( njema?ki : Kvantizacija vlastite vrijednosti ) na temu valne mehanike. Taj rad znan je kao Schrodingerova jednad?ba . U ?lanku je dao "derivaciju" valne jednad?be za vremenski neovisne sustave i pokazalo sa da je dao to?nu energetsku vlastitu vrijednost za atom sli?an vodiku . Ovaj ?lanak slavljen je kao jedan od najva?nijih znanstvenih radova XX. stolje?a , a napravio je i revoluciju u kvantnoj mehanici , ta op?enito u cijeloj fizici i kemiji. ?etiri tjedna kasnije, Schrodinger izdaje jo? jedan ?lanak koji je rije?io kvantni harmonijski oscliator , kruti rotor i dvoatomne molekule , a dao je i novu derivaciju njegovoj jednad?bi. Tre?i ?lanak, iz svibnja, prikazao je ekvivalentnost pristupa sli?nog onom koji je primjenjivao Werner Heisenberg , a dao je i obradu Starkovog u?inka . ?etvrti ?lanak, iz ove impresivne serije, dao je na?in rje?avanja problema u kojima se sustav mijenja s vremenom. Ova ?etiri ?lanak predstavljaju vrhunac Schrodingerovog znanstvenog rada i odmah su uvr?teni među najva?nije znanstvene radove u fizici.

Godine 1927 ., Schrodinger je zamijenio Maxa Plancka na mjestu profesora na berlinskom Sveu?ili?tu Friedrich Wilhelm. No, 1933 . Schrodinger napu?ta novonastali Tre?i Reich zbog antisemitizma . Postao je profesor na koled?u Magdalen i na Sveu?ili?tu u Oxfordu . Godine 1933 . podijelio je Nobelovu nagradu za fiziku s Paulom Diracom zbog svog doprinosa u razvoju valne mehanike. No, unato? njegovom znanstvenom uspjehu, njegov privatni ?ivot doveo je do toga da bude otpu?ten s Oxforda. Godine 1934 . trebao je i?i predavati na Princeton, no odbio je. Sljede?a postaja trebala je biti Sveu?ili?te u Edinburghu , no zbog problema s vizom nije otputovao u ?kotsku, a 1936 . prihva?a posao na Sveu?ili?tu u Grazu .

Godine 1938 ., nakon ?to je Hitler okupirao Austriju , Schrodinger je imao problema jer je 1933 . pobjegao iz Tre?eg Reicha i jer je bio otvoren protivnik nacizma . Kasnije je porekao sve ovo, no ubrzo je povukao izjavu i osobno se ispri?ao Einsteinu . No, to nije smirilo strasti pa je Schrodinger otpu?ten sa sveu?ili?ta pod izlikom politi?ke nevjerodostojnosti. Bio je maltretiran i savjetovano mu je da ne napu?ta zemlju, no on i njegova supruga pobjegli su u Italiju. Iz Italije je putovao na sveu?ili?ta u Oxfordu i Gentu .

Godine 1940 . dobio je pozivnicu da pomogne u osnivanju Instituta za napredne studije u Dublinu . Otputovao je tamo i dobio posao ravnatelja ?kole za teoretsku fiziku. Na toj poziciji ostao je 17 godina. Tijekom tog mandata postao je i naturalizirani dr?avljanin Irske . Tijekom ovog perioda je napisao preko 50 radova na razne teme, a među najva?nije spadaju oni o njegovim istra?ivanjima ujedinjene teorije polja .

Godine 1944 . napisao je djelo ?to je ?ivot? , koje sadr?i raspravu o negentropiji i koncept kompleksne molekule koja sadr?i genetski kod za ?ive organizme.

Prema memoarima Jamesa D. Watsona , DNA, tajna ?ivota , Schrodingerova knjiga inspirirala je Watsona da prou?i gen , ?to je dovelo i do otkri?a strukture molekule DNA . Sli?no Watsonu, Francis Crick , Watsonov suradnik, u svojoj autobiografiji pi?e kako je su Schrodingerove spekulacije o tome kako se genetska uputa pohranjuje u molekulama utjecale na njega. Schrodinger je u Dublinu ostao sve do svog umirovljena 1955 . I tijekom ovog perioda Schrodinger je zapadao u skandale: imao je mnoge afere sa studenticama, a napravio je djecu dvama Irkinjama. Schrodinger je imao do?ivotni interes za hinduisti?ku filozofiju Vedanta . Ta filozofija utjecaja je i na kraj knjige ?to je to ?ivot? gdje Schrodinger pi?e o mogu?nosti da je individualna svijest samo manifestacija jedinstvene svijesti koja prodire u svemir. ^[1]

Godine 1956 . vra?a se u Be? . Na va?nom predavanju tijekom Svjetske energetske konferencije, Schrodinger je odbio odr?ati predavanje o nuklearnoj energiji zbog svog skepticizma prema njoj te je umjesto toga odr?ao jedno filozofsko predavanje. Tijekom ovog perioda Schrodinger se udaljio od definicije valne duljine koju je davala kvantna mehanika, te je samostalno promovirao ideju o valovima ?to je uzrokovalo mnoge kontroverze.

Godine 1933 ., Schrodinger je odlu?io da ne mo?e ?ivjeti zemlji u kojoj je progon ?idova dio politike te dr?ave. Alexander Frederick Lindemann , vođa katedre za fiziku na Oxfordu, posje?uje Tre?i Reich u prolje?u 1933 . kako bi poku?ao osigurati posao za neke mlade ?idovske znanstvenike. Sa Schrodingerom je popri?ao o poslu za njegovog asistenta, no tada je, na njegovo iznenađenje, saznao da i sam Schrodinger planira napustiti Reich. Schrodinger je također uputio molbu da njegov asistent bude Arthur March .

Zahtjev da mu March bude asistent proizlazio je iz Schrodingerovih nekonvencionalnih veza s ?enama. Schrodingerova veza s njegovom suprugom nikad nije bila dobra, te je imao mnoge afere za koje je njegova supruga znala. No, i Anny je imala svog ljubavnika - Schrodingerovog prijatelja Hermanna Weyla . Schrodinger je ?elio da mu March bude asistent jer je tada bio zaljubljen u Marchovu suprugu Hilde.

Ve?ina znanstvenika koji su pobjegli iz Reicha, ljeto 1933 . su proveli u provinciji Sudtirol . Tu je Schrodinger napravio dijete Marchovoj supruzi Hilde. Dana 4. studenog 1933 ., Schrodinger, njegova supruga Anny i Marchova supruga Hilde sti?u u Oxford . Po dolasku, dobio je posao na koled?u Magdalen. Ubrzo nakon ?to je do?ao u Oxford, Schrodinger je saznao da je zbog svog rada na podru?ju valne mehanike , dobio Nobelovu nagradu za fiziku . Tu nagradu podijelio je s Paulom Diracom .

Na po?etku 1934 ., Schrodinger je pozvan da odr?i predavanje na Sveu?ili?tu Princeton , a ubrzo nakon odr?anog predavanja ponuđena mu je i pozicija predava?a. Po povratku u Oxford pregovarao je oko financijske strane posla na Princetonu, ali na kraju ga je odbio i ostao u Engleskoj. Pretpostavlja se da je njegova ?elja da Anny i Hilde odgajaju njegovo dijete u Princetonu bila neostvariva. No, ?injenica da Schrodinger nije skrivao svoju vezu s dvije ?ene istodobno, ?ak i ako je jedna od njih bila udana za drugog ?ovjeka, nije dobro prihva?ena ni na Oxfordu. No, unato? svemu ovome, njegova k?i Ruth Georgie Erica rođena je u Oxfordu 30. svibnja 1934 . ^[2]

Erwin Schrodinger umro je 4. sije?nja 1961 . u Be?u , u 73. godini ?ivota, od posljedica tuberkuloze . Pokopan je u mjestu Alpbach . Za sobom je ostavio udovicu Anny.

Enormni krater Schrodinger na Mjesecu posthumno je nazvan po njemu, a 1993 ., u njegovu ?ast, u Be?u je utemeljen Međunarodni institut za matemati?ku fiziku Erwin Schrodinger.

Iako je Schrodinger puno poznatiji po svojim radovima na polju kvantne mehanike , radio je i sa bojama. Godine 1920 . izdao je tri ?lanka o toj temi:

• "Theorie der Pigmente von großter Leuchtkraft," Annalen der Physik , (4), 62, (1920.), 603-622
• "Grundlinien einer Theorie der Farbenmetrik im Tagessehen," Annalen der Physik , (4), 63, (1920.), 397-426; 427-456; 481-520
• "Farbenmetrik," Zeitschrift fur Physik , 1, (1920.), 459-466

• " Biographie Arhivirano 2007-03-05 na Wayback Machine-u " ( de ) ili
• " Biogarija Arhivirano 2006-10-14 na Wayback Machine-u "
• Encyclopaedia Britannica : Erwin Schrodinger
• Erwin Schrodinger - biografija Arhivirano 2004-08-25 na Wayback Machine-u sa NobelPrize.org
• Schrodingeova medalja