Ovo je ?lanak o kontinentu. Za ostale upotrebe, vidi Australija (razvrstavanje) .

Australija kao kontinent obuhva?a glavnu kopnenu masu, Australiju , otoke Tasmaniju i Novu Gvineju kao i okolne manje otoke. ?esto se australskom kontinentu pribrajaju i oto?ne dr?ave Tihog oceana , a iz politi?kih i kulturolo?kih razloga, naro?ito Novi Zeland . Ovako pro?irena regija iz kulturolo?kih razloga naziva se Oceanijom .

Ranije se glavna kopnena masa nazivala Novom Holandijom , a kontinent (iz europskog kuta gledanja) petim kontinentom .

Glavni ?lanak: Povijest Australije

Kontinent Australija bio je ju?ni dio superkontinenta Gondvane koji se prije oko 200 milijuna godina uslijed pomicanja kontinenata odvojio od prakontinenta Pangee .

Nakon ?to su se, jedan za drugim Afrika i Madagaskar (prije oko 160 milijuna godina), Indija (prije oko 125 milijuna godina) i Novi Zeland (prije oko 80 milijuna godina) odvojili od Gondvane, Australija se kretala polako prema sjeveru ostav?i do prije oko 45 milijuna godina povezana s Antarktikom . U tom razdoblju su Australija, Nova Gvineja i Tasmanija bili jedinstvena kopnena masa, Sahul . Prije oko 15 milijuna godina sjeverni dio Sahula sudario se s Jugoisto?nom Azijom , pa se nabire gorje Nove Gvineje. Kao posljedica tog sudara nastaje Toresov prolaz koji je u to vrijeme jo? bio iznad razine mora. Toresov prolaz poplavljuje more tek prije oko 8.000 godina, dok je Basov prolaz poplavljen jo? ranije, prije oko 12.000 godina. Time je prekinuta kopnena veza između Nove Gvineje, Australije i Tasmanije.

Dok je kontinent bio povezan s Gondvanom, prevladavala je blaga klima . Nakon odvajanja od Antarktike, novi smjerovi morskih struja koje nastaju između ta dva kontinenta klima postaje hladnija i su?a. To se jo? poja?alo nakon ?to su se razdvojili Ju?na Amerika i Antarktika i nastala hladna antarkti?ka okopolarna struja .

Kontinent Australija danas le?i na australskoj kontinentalnoj plo?i koja se smatra dijelom velike indijsko-australske plo?e. Obuhva?a Australiju, ju?ni dio otoka Nove Gvineje , sjeverni dio Novog Zelanda kao i isto?ni dio Indijskog oceana , indijskog potkontinenta , i jedan dio Tihog oceana . Danas se kontinent pomi?e u smjeru sjeveroistoka brzinom od 73 milimetra godi?nje.

Kontinent Australija obuhva?a glavnu kopnenu masu, Australiju i okolne otoke Tasmaniju i Novu Gvineju koju se ponekad naziva i Papua ili Irian. Najsjevernija to?ka le?i to?no na ekvatoru , na otoku Kabare, a na jug se prote?e do Jugoisto?nog rta na Tasmaniji na 43° ju?no. S istoka na zapad prote?e se od Byronovog rta 153° do Cape Inscription 113° isto?ne zemljopisne du?ine. Povr?inom od 8,500.000 km² velika je kao Europa i oko ?etiri puta ve?a od najve?eg otoka, Grenlanda .

Unutra?njost Australije je suha i ravna. Ravni sredi?nji dio oivi?en je na istoku Velikim razvodnim gorjem s najvi?im vrhom Mount Kosciuszko (2.228 metara). Ovaj planinski lanac prote?e se do Victorije na jugoistoku. U rijetko naseljenom sredi?njem dijelu Australije nalazi se niz velikih pustinja . Ravninu krajolika samo ponegdje prekidaju uzvisine kao ?to je MacDonnellovo gorje . Upe?atljivo obilje?je australske unutra?njosti je brdo-otok Uluru , koje Aborid?ini smatraju svetim mjestom.

Za razliku od ostatka kontinenta, na Novoj Gvineji su, kao posljedica sudara s Euroazijskom kontinentalnom plo?om , nastala sna?no rascijepana gorja. Gorski lanac, ?irok oko 200 km, pru?a se ?itavim otokom u smjeru istok-zapad. Tu su i najvi?i vrhovi kontinenta , Puncak Jaya s 4.884 m i Mount Wilhelm s 4.509 m.

Poznatije rijeke kontinenta su Darling , Murray , Snowy river i Sepik na Novoj Gvineji . Unutra?njost Australije nema puno rezervoara slatke vode. Obilje?ja australske unutra?njosti su slana jezera kao Lake Eyre , koje je polo?ajem na 15 m ispod razine mora ujedno najni?a to?ka kontinenta.

Kontinent se nalazi je pod utjecajem tri vrste klima : na podru?ju sjeverno od Jar?eve obratnice vlada tropska klima , ju?no od obratnice je podru?je suptropske , a krajnji jug i Tasmanija su u podru?ju hladne umjerene klime .

Krajnji sjever (Nova Gvineja), izlo?en je tijekom cijele godine sna?nim tropskim pljuskovima. Prosje?na temperatura na obali ovdje je uglavnom oko 27 °C, dok u vi?im brdskim podru?jima mo?e no?u biti i mraza . Na najvi?im vrhovima ima i ledenjaka .

Podru?je glavnine kopnene mase izlo?eno je izra?enim sezonskim razlikama klime. Glavni utjecaj na klimu tog podru?ja imaju tri ?imbenika: pojas tropskog niskog pritiska , utjecaj pasatnih vjetrova i subpolarni zapadni vjetrovi. Za vrijeme ljetnog dijela godine, od studenog do travnja, zbog vru?inom uzrokovanog niskog tlaka , ?esti su sna?ni pljuskovi. Pored toga, nad Timorskim morem ?esto dolazi do tropskih ciklona . Trenutno, podru?je ju?ne Australije nalazi se pod utjecajem suptropskog pojasa visokog pritiska ( anticiklona ) i zato uglavnom nema padavina .

Suprotno tome, zimi, u razdoblju između svibnja i listopada, nema padavina na sjeveru jer se u to vrijeme na tom podru?ju oblikuje podru?je visokog atmosferskog tlaka. Jug i jugozapad zemlje nalaze se u podru?ju zapadnih vjetrova i izlo?eni su padavinama. Isto?ni dio kontinenta, izlo?en jugoisto?nim pasatima, također cijelu godinu imaju puno padavina.

Sredi?nji dio kontinenta je ve?inom cijelu godinu suh . Oko 80 % povr?ine Australije ima semiaridnu i aridnu klimu s manje od 250 mm padavina godi?nje.

Ju?na Australija je najgu??e naseljeno podru?je izlo?eno ju?noj ozonskoj rupi .

Zbog veli?ine i polo?aja, Australija ima brojne pa i vrlo razli?ite ekosisteme , od pustinja , stepa i savana preko umjerenog podru?ja do tropskih ki?nih ?uma . Za?ti?eni su brojnim nacionalnim parkovima Australije i Lorentzovim nacionalnim parkom na zapadu Nove Gvineje . Jedinstven ekosistem ?ini 2.012 km dug Veliki koraljni greben . Ovaj koraljni greben ispred sjeverozapadne obale Australije UNESCO je proglasio svjetskom ba?tinom .

Biogeografija australske regije uklju?uje i indonezijske otoke isto?no od Balija . Granica s orijentalnim podru?jem je Wallaceova linija . Zbog dugotrajne izoliranosti kontinenta ovdje se ustalila flora i fauna na koju gotovo da nije utjecao evolucijski razvoj na drugim kontinentima. Sve recentne vrste jednootvornih ?ivotinja ?ive samo u Australiji i na Novoj Gvineji. Pored toga, ovdje je najve?a brojnost razli?itih vrsta tobol?ara na svijetu. Posebnosti pti?jeg svijeta su, na primjer, rajske ptice , porodica koja nastanjuje jedino tropska podru?ja. Flora ima sli?nosti s elementima flore Ju?ne Amerike kao i fosilni nalazi na Antarktici , ?to ukazuje na kasno razdvajanje tih kontinenata.

Na kopnu Australije ekolo?ku ravnote?u ozbiljno ugro?avaju neozoni , ?ivotinjske vrste koje je ovamo doveo ?ovjek. Tako su lisice , ma?ke i psi doprinijeli izumiranju vi?e vrsta malenih tobol?ara, kopitari uni?tavaju osjetljivo tlo, dok radi lova uve?eni divlji kuni?i uspje?no konkuriraju doma?im biljojedima .

Australski kontinent je s oko 28,4 milijuna stanovnika, nakon Antarktika , najmanje naseljen kontinent.

Domoroda?ko stanovni?tvo kontinenta sastoji se od Aborid?ina na glavnoj kopnenoj masi, i Papuanaca i Melanezijaca na okolnim otocima. Ove skupine ne tvore jedinstvene kulture, nego se sastoje od niza jezi?no i kulturolo?ki odvojenih zajednica. Konkretno, stanovni?tvo Nove Gvineje smatra se jednim od najheterogenijim na svijetu. Dok domoroda?ko stanovni?tvo na Papui Novoj Gvineji i danas jo? ?ini gotovo polovicu ukupnog stanovni?tva, u Australiji je udio Aborid?ina u ukupnom stanovni?tvu jo? samo nepunih 2 posto. Tasmanci , domoroda?ko stanovni?tvo Tasmanije je nakon dolaska Europljana gotovo potpuno iskorijenjeno.

Zbog razli?ite kolonijalne pro?losti australskih regija razli?it je i uzorak doseljavanja. Tako je ve?ina ranije doseljenog stanovni?tva britanskog porijekla, dok je od 1970-ih godina zna?ajno naraslo doseljavanje iz azijskih podru?ja. Dok u Papui Novoj Gvineji doseljavanje nije nikada imala zna?ajne razmjere, Indonezija je u okviru svog Transmigrasi programa (preseljavanje i naseljavanje stanovni?tva) uglavnom sa Sumatre i Jave doselila oko 1,2 milijuna ljudi na zapadni dio Nove Gvineje.

U Novoj Gvineji se i danas govori vi?e stotina jezika, ali se kao jezik ?ire komunikacije nametnuo tok pisin , jedan od mnogih kreolskih jezika . Slu?beni jezik Australije i Nove Gvineje je engleski , dok se na zapadu, koja je jedna od pokrajina Indonezije , to je Bahasa Indonezija .

Ve?ina stanovni?tva pripada kr??anskim religioznim zajednicama, prije svega u Papui Novoj Gvineji gdje su zbog uspje?nog misionarenja oko 96 posto stanovni?tva kr??ani. Provođenje vjerskih rituala vrlo ?esto je povezano s animisti?kom vjerskom pozadinom. Na zapadu otoka oko 20 % stanovni?tva su islamski doseljenici iz Indonezije.

Kontinent ima zlato, srebro, dijamante, kameni ugljen, ?eljeznu rudu, boksit, nikal, kositar i uran. 55 % australskog izvoza sastojao se 2002. godine od izvoza sirovina, pri ?emu je s 11.1 % kameni ugljen bio najva?niji izvozni proizvod. Za Papuu Novu Gvineju je izvoz sirovina bio jo? va?niji. ?inio je 70 % do 80 % ukupnog izvoza. Najva?nije sirovine su zlato, nafta i bakar. Na zapadu Nove Gvineje je najve?i rudnik bakra na svijetu. Ilegalna trgovina drvom ima ogromno gospodarsko ali i ekolo?ko zna?enje.

Obrada zemlje u dr?avi Australiji mogu?a je samo u obalnim podru?jima gdje se ?ak i najbolje povr?ine, koje su prete?no na jugoistoku i gdje se uzgaja vinova loza , moraju povremeno navodnjavati. To je razlog za?to se najve?i dio poljoprivredne proizvodnje sastoji od ekstenzivnog sto?arstva .

S oko 100 milijuna ovaca 2003. godine Australija je proizvodila oko 25 % svjetske proizvodnje vune . Uzgajaju se u podru?jima koja su jo? donekle plodna, na farmama koje imaju prosje?no oko 3.000 ovaca, no nisu rijetke ni farme s vi?e od 100.000 ?ivotinja.

Poljoprivreda Papue Nove Gvineje i zapadne Nove Gvineje uglavnom ima lokalni karakter.