Aruba
Zastava Grb
Dr?avna himna : "" Aruba Dushi Tera ""
Glavni grad i najve?i grad		Oranjestad 12°31′0″N ,  70°1′0″W
Slu?beni jezici		Nizozemski , Papiamento 1
Demonim		Arubljani
Vlada		Ustavna monarhija
-	Monarh	Kralj Vilem-Aleksander
-	Guverner	Alfonso Boekhoudt
-	Premijer	Evelyn Wever-Croes
Autonomija   od Nizozemskih Antila
-	Datum	1. januar 1986.
Povr?ina
-	Ukupno	193 km 2 ( 214. .)
Stanovni?tvo
-	Procjena za jul 2009.	103.065 [1] ( 195th .)
-	Gusto?a	534/km 2 ( 18. .)
BDP  ( PPP )		procjena za 2007
-	Ukupno	2.400 mrld. $ ( 182. .)
-	Per capita	23.831 $ ( 32. .)
Valuta		Arubanski florin ( AWG² )
Vremenska zona		AST ( UTC -4) ( UTC -4)
Pozivni broj		297
Web domena		.aw
1.	Također se govore ?panski i engleski jezik .
2.	Arubaanse Waarde Geld .

Aruba je otok u Karipskom moru koji se nalazi u blizini venezuelanskog poluotoka Paraguana te pripada Nizozemskom Kraljevstvu . Za razliku od ostatka karipske regije, krasi ga suha klima i pejza? koji se sastoji od kaktusa. Klima je, s druge strane, pomogla razvitku turizma jer posjetitelji mogu stalno o?ekivati toplo, sun?ano vrijeme.

Historija [ uredi | uredi kod ]

?panci su stigli na Arubu 1499 . i naselili je. 1636 . su je kupili Holanđani. Tokom 19. vijeka Aruba postaje u kontekstu zlatne groznice privredno zanimljiva. Zadnje decenije 20. vijeka donose ostrvu ponovo privredni zalet razvojem turisti?ke industrije . Aruba se slu?beno odvojila od Holandskih Antila, ?iji su dijelovi i danas ostrva Bonaire i Curacao, i 1986 postala autonomna dr?ava unutar Holandije . Nastojanja za potpuno odvajanje od Holandije su zamrznuta na molbu dr?ave Aruba 1990 .

Geografija [ uredi | uredi kod ]

Aruba je najzapadniji i najmanji od tri ABC ostrva. Prete?no je nizak, dug najvi?e 30 km a ?irok najvi?e 9 km. Najvi?e brdo je Jamanota sa 188 m. Zapadni dio ostrva obilje?avaju pje??ane pla?e, dok na isto?nom dijelu dominiraju ponekad bizarne stijene oblikovane kroz milenije uticajem vjetra i valova.

Aruba spada u Ostrva zavjetrine pa time le?i izvan podru?ja orkana. Stoga ima tokom ?itave godine prekrasno sun?ano vrijeme uz osvje?avaju?e pasate . Među najljep?e strane Arube svakako spada njena izvorna vegetacija. Posebnu ?ar ostrvu daju bujni kaktus , biljke iz porodice aloe i prepoznatljivi obrisi drve?a Divi-Divi. Uvid u vegetaciju ostrva daje nacionalni park Arikok.

Privreda [ uredi | uredi kod ]

U razdoblju od 1915 . do oko 1955 . je na Arubi dobijanje zlata bilo najva?nija privredna grana. Drugi po veli?ini grad St. Nicolas se upravo u tom razdoblju razvio do te veli?ine. Tek 1990 . se po?elo s rafiniranjem nafte . Danas je to najva?nija proizvodnja na Arubi.

Ostala industrija se naslanja prije svega na duhan i proizvodnju pi?a.

Pored toga, na Arubi ima puno Offshore-banaka i firmi za obradu podataka . Od kada je Aruba svrstana na spisak OECDa kao porezna oaza jer su financijske strukture Arube bile pogodne za utaju poreza i "pranje novca" u velikom stilu, Vlada Arube je poduzela niz mjera da to sprije?i i udovolji mjerilima OECD-a.

Poljoprivreda na Arubi nema neku zna?ajnu ulogu, jer klima s puno sunca ali nedovoljno ki?e ostavlja za sobom prili?no lo? kvalitet tla.

Najva?niji trgova?ki partneri Arube su Holandija , SAD kao i Kolumbija i Venecuela .

Turizam [ uredi | uredi kod ]

Aruba se u Evropi smatra odredi?tem o kojem se, osim u krugovima ljubitelja, ne govori puno kako bi se izbjeglo pojavljivanje masovnog turizma. Ostrvo je po?teđeno velikih oluja (npr. uragani) i ima krasne pla?e i jako ugodnu tropsku klimu. Ve?ina turista dolazi iz SAD -a, ali su u zadnje vrijeme i turisti iz Evrope sve ?e??i. Osim toga, podru?je je poznato i kao izra?eno povoljno za "surfanje".

Izvori [ uredi | uredi kod ]

Aruba na Wikimedijinoj ostavi