Aparthejd (na afrikaansu apartheid ?to zna?i odvojenost ) je bio socijalni sistem, koji je sprovodila vladaju?a bela manjina u Ju?noj Africi u 20. veku . Po aparthejdu, crna ve?ina je bila segregirana i bila joj je uskra?ena politi?na i ekonomska jednakost sa belcima.

Istorija aparthejda [ uredi | uredi kod ]

Godine 1949 . donesen je zakon koji je zabranjivao me?ovite brakove. Godine 1950 . uveden je zakon po kojem je bela osoba krivi?no odgovarala ukoliko bi imala seksualne odnose sa drugom rasom .

Uvođenje politike aparthejd je omogu?eno pomo?u Zakona o popisu stanovni?tva iz 1950. godine. Aparthejd je nametao klasifikaciju svog stanovni?tva na ?bele“, ?crne“ i ? obojene “. U kriterijume klasifikacije su između ostalog ulazili: poreklo, izgled i obi?aji. Kasnije je dodata i ?etvrta kategorija ?azijata“, koji su pre toga bili ubrajani u ?obojene“.

Sistem aparthejda je oja?an serijom zakona iz pedesetih godina XX veka . Zakoni o Zemlji iz 1954 . i 1955 . godine su ne-belcima zabranili pristup u određene zone. Ti zakoni su jo? vi?e ograni?ili prava crnih Afrikanaca na posedovanje zemlji?ta, pro?iruju?i kontrolu bele manjine nad skoro 80% terena Ju?ne Afrike .

Jedino su belci imali pravo glasa na izborima (posle je to pravo pro?ireno i na obojene).

Određeni regioni pod nazivom Bantustan su bili odvojeni samo za crnce ? Transkei, Ciskej, Bofutacvana, Venda i Kvazulu.

?esto je u slu?aju demonstracija crnaca uvođeno vanredno stanje i na demonstrante slana vojska.

Korijeni apartheida [ uredi | uredi kod ]

Godine 1652. na Rt dobre nade iskrcao se Nizozemac Jan van Riebeeck s nalogom organizirati uzgoj svje?eg povr?a i proizvodnju mesa za nizozemske posade koje su putovale na istok ili se vra?ale odatle. Ti su doseljenici bili malobrojni i samoopslu?ivali Nizozemsku isto?noindijsku kompaniju. Gotovo su gladovali , a ?ele?i im pomo?i Kompanija je 1657. odlu?ila da se doseljenici vi?e pozabave poljoprivredom . Devet slu?benika postali su veleposjednici ("slobodni građani"), a svaki je dobio 13 jutara zemlje i bio potpuno oslobođen poreza pod uvjetom najmanje 20 godina proizvoditi hranu . Pokus je opet gotovo propao, ali su se novi poljoprivrednici dosjetili da proizvodnju mogu pove?ati ako dovedu domoroda?ke radnike koji su radili gotovo ni za ?to. Uskoro su zate?ene Khoisane (Hotentote) pretvorili u robove ?to je bio za?etak apartheida koji ?e potrajati sve do 1994. godine. Willem ten Rhyine ovako je 1686. godine pisao o domorocima u podru?ju Rta dobre nade: "Njihovo urođeno barbarstvo i lijenost, te posvema?nja neupu?enost u bilo kakve vrline, ?ine ih podlo?nima svim mogu?im poro?nim zadovoljstvima. Ti su prostaci nepouzdani i podmukli, ?ive u bezvjerici i sramno se prepu?taju svojoj po?udi, la?ci su i varalice". Johannes de Grevenbroek zapisao je 1695. godine: "Od nas su se nau?ili huli, krivokletstvu, neslozi, svadljivosti, pijan?evanju, prijevari, razbojni?tvu, krađi, nezahvalnosti i neobuzdanoj ?elji za tuđim, nedjelima koja nisu prije poznavali, a od ostalih zlodjela najgore vrste zlosretnoj pohlepi za zlatom". Livingstone pi?e o unutra?njosti ju?ne Afrike 1840-ih: "Osobno sam vidio kako Buri ulaze u selo i prema svome obi?aju zahtijevaju da im dvadesetak ili tridesetak ?ena oplijevi vrtove; vidio sam kako te ?ene odlaze na nepla?enu tlaku nose?i hranu na glavi, djecu na leđima, a alat na ramenu. Buri se nisu nimalo trudili prikriti to podlo iskori?tavanje nepla?enih radnika. Upravo obrnuto, svaki od njih, od njihovih vođa gospodina Potgeitera i gospodina Gerta Kriegera nani?e, hvalio je svoju vlastitu ?ovje?nost i pravi?nost u stvaranju takva pravedna propisa. Zahtijevamo da ti ljudi rade za nas, a zauzvrat im dopu?tamo ?ivjeti u na?oj zemlji". Buri su stvorili vlastitu poljoprivredu ?ija je podloga bilo neobi?no shva?anje da je sve Afrikance, biblijske "Hamove sinove", Bog odredio da rade kao njihovi robovi.

Zakonom o ujedinjenju 1910. spojene su ?etiri ju?noafri?ke kolonije (Rt Dobre Nade, Natal, Slobodna Dr?ava Oranje i Transvaal), a tri godine kasnije u tom je britanskom dominionu donesen zakon kojim se Afrikancima uskra?uje pravo na posjed i naseljavanje na 88% ozemlja! Najbolje i najplodnije zemlji?te obi?no bi u svim kolonijama bilo predviđeno za naseljavanje Europljana i crnci su istjerani u najnegostoljubivije krajeve. Rasisti?ka vlada u Pretoriji je 1973. dr?ala oko 4 000 ju?noafri?kih vojnika, a godinu kasnije vjerojatno puno vi?e kako bi osigurala nadzor 250 000 rodezijskih bijelaca nad bespravnim daleko brojnijim crncima. Ju?noafri?ki aparthejdski re?im poma?u?i prevlast bijelaca poslao je oko 2 000 vojnika u Mozambik , bar 4 000 u Rodeziju i vjerojatno dvostruko toliko u sjevernu Namibiju . Plan re?ima ovladati cijelom podsaharskom Afrikom i sprije?iti raspad kolonijalnog i rasisti?kog ustroja nije uspio po?to su se 1974. Portugalci povukli i priznali punu neovisnost Mozambiku, a reakcija Pretorije zna?ila bi otvorenu agresiju.

Literatura [ uredi | uredi kod ]

• Basil Davidson - Afrika u povijesti: teme i osnove razvoja, Globus/Zagreb, 1984.

Apartheid na Wikimedijinoj ostavi