Ameri?ka Samoa

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Ameri?ka Samoa
Amerika S?moa / S?moa Amelika
American Samoa
Zastava Grb
Dr?avna himna : " The Star-Spangled Banner , Amerika Samoa "
Polo?aj Ameri?ke Samoe
Glavni grad Pago Pago 1 ( de facto ), Fagatogo ( sjedi?te vlade )
Slu?beni jezici engleski , samoanski
Demonim Ameri?ki Samoanci
Vlada
 -  Dr?avni poglavar Donald Trump ( R )
 -  Guverner Lolo Letalu Matalasi Moliga ( D )
 -  Viceguverner Ipulasi Aitofele Sunia ( D )
Neinkorporirana teritorija SAD
 -  Tripartitna konvencija 1899 
 -  Tuitilina
cesija

1900 
 -  Manu'aova
cesija

1904 
Povr?ina
 -  Ukupno 199 km 2 ( 212. .)
Stanovni?tvo
 -  Procjena za 2009  65.628 ( 196 .)
 -  Popis iz 2000  57.291
 -  Gusto?a 326/km 2
Valuta Ameri?ki dolar ( USD )
Vremenska zona ( UTC -11)
 -  Ljeti ( DST ) ne primjenjuje se  ( UTC )
Pozivni broj +1-684
Web domena .as

Ameri?ka Samoa ( engleski : American Samoa ; samoanski : Amerika Samoa ) je neorganizirana, neinkorporirana teritorija Sjedinjenih Dr?ava koja se nalazi u Ju?nom Pacifiku jugoisto?no od suverene dr?ave Samoe . Najve?i (i najstanjeniji) otok je Tutuila , a u teritoriju ulaze i Manu‘a otoci, atol Rose i otok Swains . Ameri?ka Samoa je dio lanca Samoanskih otoka koji se nalaze zapadno od Cook otoka , sjeverno od Tonge i 500 km ju?no od Tokelaua . Na zapadu su otoci Wallis i Futuna .

Karta Samoanskih otoka

Samoanske otoke su drevni poline?ani naselili jo? u prvom milenijumu pne. Evropljani su prvi put do?li u 18. vijeku. Godine 1899. Samoansko oto?je je podijeljeno sporazumom između Njema?ke i SAD na zapadni i isto?ni dio. Lokalne poglavice su godine 1967 . od Kongresa SAD uspjele isposlovati lokalnu autonomiju.

Istorija [ uredi | uredi kod ]

Samoa je bila naseljena ve? 1000 godina pne. Evropski istra?iva?i su do Samoe stigli tek u 18. veku .

Ugovorom iz Berlina 1899. Nema?ka i SAD podelile su arhipelag Samoa. Naredne godine SAD su okupirale manji, isto?ni deo arhipelaga.

Ostrva su imala i imaju velik zna?aj za ameri?ku vojnu mornaricu . Na poslovima vezanim za nju radi ve?ina ostrvljana.

Postojao je plan posle Drugog svetskog rata da se Ameri?ka Samoa uklju?i u sastav SAD?a, ali je usled protivljenja lokalnih poglavica ovaj predlog odba?en. Po ustavu iz 1967 , Ameri?ka Samoa ima autonomnu upravu.

Promet [ uredi | uredi kod ]

Zna?ajnije morske luke za međunarodni promet su Pago Pago i Ta'u .

Distrikti [ uredi | uredi kod ]

Sastoji se od 4 distrikta: Eastern, Manu'a, Swains Island i Western.

Zanimljivosti [ uredi | uredi kod ]

  • ?ak 30 Samoanaca igra u ameri?koj profesionalnoj ligi u Ameri?kom fudbalu .
  • Fudbalski tim Ameri?ke Samoe dr?i jedan svetski rekord u fudbalu . Pora?en je u međunarodnom me?u protiv Australije sa 31:0, 11. aprila 2001 .
  • U literaturi se obi?no navodi Pago Pago kao prestonica Ameri?ke Samoe. Glavni grad je, u stvari, Fagatogo , a Pago Pago je ime luke.
  • Marta 1889, Nema?ka mornarica granatirala je selo na Samoi gde je o?te?ena ameri?ka imovina. Tri Ameri?ka bojna broda uplovila su u luku na Samoi i pripremala se da se sukobe sa 3 nema?ka broda koja su se tamo zatekla. Pre nego ?to je borba po?ela, uragan je potopio sve brodove obe zara?ene strane. Ovo je dovelo do ?prinudnog“ primirja .

Vanjske veze [ uredi | uredi kod ]