1327

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Milenijum : 2. milenijum
Vjekovi : 13. vijek ? 14. vijek ? 15. vijek
Decenija : 1290-e   1300-e   1310-e   ? 1320-e ?   1330-e   1340-e   1350-e
Godine : 1324 1325 1326 ? 1327 ? 1328 1329 1330
1327 . po kalendarima
Gregorijanski 1327.  (MCCCXXVII)
Ab urbe condita 2080.
Islamski 727?728.
Iranski 705?706.
Hebrejski 5087?5088.
Bizantski 6835?6836.
Koptski 1043?1044.
Hindu kalendari
? Vikram Samvat 1382?1383.
? Shaka Samvat 1249?1250.
? Kali Yuga 4428?4429.
Kineski
? Kontinualno 3963?3964.
? 60 godina Yin Vatra Zec
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar 11327.
p   ?   r   ?   u
Podrobnije: Kalendarska era

Godina 1327 ( MCCCXXVII ) bila je redovna godina koja po?inje u ?etvrtak u julijanskom kalendaru .

Događaji

[ uredi | uredi kod ]

Januar/Sije?anj – Mart/O?ujak

[ uredi | uredi kod ]
" Edward III "
  • 13 - 14. 2. - U po?aru stradala tre?ina Minhena .
  • februar - Po?to lo?e teku srpsko- dubrova?ki pregovori za potvrdu dubrova?kog poseda Stona sa poluostrvom , koje je Republika uzela pro?le godine od Branivojevi?a , kraljevih odmetnika, Dubrovnik je tajno zabranio izvoz u Srbiju, a istovremeno pripremaju novo poslanstvo u tu zemlju. [1]
  • februar? - ?e?ki kralj Ivan je upao u ?lesku i Malopoljsku do Krakova. Priznaje ga nekoliko vojvoda u gornjoj ?leziji. Poljski kralj Vladislav I. Lokietek je takođe optere?en Poljsko-teutonskim ratom , ?to je omelo pohod na vojvodu od Plocka u Mazuriji.
    • Ivan i Vladislav su drugi odn. tre?i tast ugarsko-hrvatskog kralja Karla Roberta koji posreduje među njima. Dogovoren je brak Ivanove k?erke Ane i Karlovog sina Ladislava [2] (nije ostvareno, Ladislav umro 1329).
  • februar - Tre?a runda Građanskog rata dvojice Andronika (tj. najesen).
  • februar - Car Ludwig IV dr?i sabor u Trentu (koji progla?ava papu Ivana XXII. heretikom i zba?enim ?). Ludwig ostaje u Italiji do 1330.

April/Travanj – Jun/Lipanj

[ uredi | uredi kod ]
"Petrarka i Laura"
  • 3. 4. - Papa Ivan XXII. progla?ava da je Ludwig izgubio nema?ku, pa i bavarsku krunu, naređuje mu da se pojavi pred njim u roku od ?est meseci zbog hereze i pomo?i hereticima.
  • 6. 4. ( Veliki petak ) – Toskanski knji?evnik Francesco Petrarca u crkvi Sainte-Claire d' Avignon sre?e ?enu u koju ?e se strastveno zaljubiti, nazvati je "Laura" i posvetiti joj seriju soneta i drugih pjesama prikupljenih u zbirku Il Canzoniere , jedno od najpoznatijih knji?evnih djela na italijanskom i najva?nijih djela za razvoj budu?e renesansne kulture.
  • prole?e? - Kralj Stefan Uro? III preduzima neke mere protiv dubrova?kih trgovaca, Republika ih poziva da napuste Srbiju u roku od mesec dana.<ref="isnI500"></ref>

Jul/Srpanj – Septembar/Rujan

[ uredi | uredi kod ]
  • 1. 7. - Papa je zabranio dominikancima da se mije?aju u poslove franjeva?ke misije u Bosni pa i okolnim pokrajinama.
  • 5. 7. - Car Ludwig objavio smenu i hap?enje milanskog gospodara Galeazza I Viscontija .
  • jul - avgust - Weardaleska kampanja: po?to su ?koti upadali u Englesku, novi vladari ih ?ele suzbiti. U konfrontaciji na rijeci Wear ?koti izbjegavaju sukob, upadali su u engleski logor i na kraju se povukli s plijenom; kasnije tijekom godine opet upadaju u Englesku, slijede pregovori.
Rekonstrukcija originalne Uspenske crkve
  • 4. 8. - Posve?ena Uspenska saborna crkva u Kremlju - dana?nji izgled iz 1479, mesto krunisanja careva 1547-1896, takođe i ustoli?enja i pogreba mitropolita i patrijarha.
  • 15. 8. - Pobuna protiv tatarske tiranije u Tveru , Zlatna horda je gu?i uz spremnu pomo? Moskve i Suzdalja, za ?ta ?e biti nagrađeni.
  • 18. 8. - Split se predao pod mleta?ku za?titu, po?to ga je napadao Juraj II. ?ubi? . [3]
  • 25. 8. - Ilhanidski vladar Abu Sa'id Bahadur Khan je raskinuo sa svojim vojskovođom Emir ?obanom ubiv?i mu sina - ovaj poku?ava da se osveti ali ostaje bez vojske, na jesen se sklonio u Herat, ?iji ga je vladar dao zadaviti.
  • avgust/septembar - Izbija rat između Srbije i Dubrovnika, srpska vojska napada dubrova?ku teritoriju i odvodi stoku, Dubrov?ani ometaju kraljev Kotor i druge gradove - mir postignut slede?e godine.<ref="isnI500"></ref>
  • 16. 9. - Mir između bana Mikca Mihaljevi?a i sinova Stjepana Baboni?a - ban je prethodno opsjedao Steni?njak , koji bra?a gube, u zamjenu za grad donju Moslavinu (bra?a Juraj, Ivan, Dionizije i Pavao imaju posjede "od kranjske međe do Gline sa stolicom u Steni?njaku", imaju imanja i u Kranjskoj, poma?u ih tamo?nji Habsburzi). [4]
  • 21. 9. - Zba?eni engleski kralj Edward II je umro u zatvoru - mogu?e da je ubijen.

Oktobar/Listopad – Decembar/Prosinac

[ uredi | uredi kod ]
  • 23. 10. - Papa je objavio hereti?kim nekoliko gledi?ta Marsilija Padovanskog , carevog prista?e.
  • 12. 10. - Ban Mikac Mihaljevi? po kraljevu nalogu izdaje proglas narodu kojim se zapovjeda pla?anje crkvene desetine - prete?ko za ispunjavanje, ?ak i da ima volje, i sam ban ne ispunjava obavezu. [5]
  • 2. ili 5. 11. - Umro je aragonski kralj Jaime II Pravedni, nasleđuje ga sin Alfonso IV Blagi (do 1336).
  • novembar - Po?inju otvorena neprijateljstva u vizantijskom ratu dvojice Andronika . Srpski kralj je na strani starijeg cara Andronika II ; srpske snage su između Soluna i Sera, komanduje im Hrelja . [6]
  • decembar - Andronik III je tajno u?ao u Solun i ovladao gradom (tj. u januaru), uskoro mu se predaju i Voden, Kostur i Ohrid, tako da je uz isto?nu Trakiju zavladao i Makedonijom; trupe starijeg cara i srpski saveznici su opkoljeni u Seru. [7]

Kroz godinu

[ uredi | uredi kod ]

Rođenja

[ uredi | uredi kod ]

Smrti

[ uredi | uredi kod ]

Reference

[ uredi | uredi kod ]
  1. Istorija s. n. I , 500
  2. Klai?, 52
  3. Klai?, 50
  4. Klai?, 56
  5. Klai?, 59
  6. Istorija s. n. I , 502
  7. Istorija s. n. I , 502-3
  8. Klai?, 51
Literatura