Zlata ?ufflay

Izvor: Wikipedija

Zlata pl. ?ufflay ( Donje Jesenje , 15. kolovoza 1873. ? Zagreb , 24. lipnja 1956. ), bila je hrvatska u?iteljica i stru?njakinja za narodni tekstil , istra?iva?ica i promicateljica lepoglavskoga i nacionalno-sakralnoga ?ipkarstva. [1] Smatra se i prvom ?enom zaposlenom u nekom od hrvatskih muzeja [2] te prvom poznatom dizajnericom ?ipaka. [3] Prva je provela etnografsko istra?ivanje o ?ipki na terenu u Lepoglavi te je zaslu?na za pokretanje ?ipkarskih ?kola i te?ajeva. [4]

?ivotopis [ uredi | uredi kod ]

Rani ?ivot i ?kolovanje [ uredi | uredi kod ]

Rođena je 15. kolovoza 1873. godine u Donjem Jesenju (u literaturi se ?esto navodi pod nazivom Jesenje Donje ili samo Jesenje) kao Aurelija ?tefanija pl. ?ufflay u obitelji koja je izvorno bila dijelom samoborske plemi?ke obitelji ?ufflay de Otru?evec. Otac Augustin ?ufflay, sin klobu?ara, o?enjen plemkinjom njema?koga podrijetla, Franciskom Welle von Vornstern, bio je u?itelj te se obitelj zbog prirode posla ?esto selila: tako je Zlata rođena u Donjem Jesenju, a njezin mlađi i poznatiji brat Milan u Lepoglavi koji, za razliku od svojih starijih sestara, Zlate i Angele, jedini nije krenuo o?evim stopama (zavr?io je studij povijesti). [5]

Osnovnu ?kolu Zlata ?ufflay zavr?ava u Vara?dinu kod ur?ulinki (Ur?ulinska osnovna ?kola), a 1890. godine dolazi u Zagreb gdje do 1893. godine u U?iteljskoj ?koli sestara milosrdnica s pravom javnosti svladava, između ostaloga, i osnove ru?noga, pa tako i ?ipkarskoga rada s kojim se, dodu?e, ve? upoznala u o?evoj i bratovoj rodnoj Lepoglavi. To je doba reforme obrazovanja u kojoj je iznimno zna?ajna uloga Isidora Kr?njavog , odjelnoga predstojnika Ministarstva za bogo?tovlje i nastavu (1891. ? 1896.), napose u podru?ju reforme rukotvorstva i narodnog gospodarstva kroz program stru?noga osposobljavanja ?ime su bili stvoreni preduvjeti za pokretanje i izvođenje strukovnih te?ajeva u osnovnim ?kolama. Znanje i vje?tine koje bi tamo?nje polaznice stjecale omogu?ilo je prehranjivanje mnogih siroma?nih obitelji, a neke bi djevojke na taj na?in zaradile i za miraz. [6]

U?iteljica, muzeologinja, istra?iva?ica [ uredi | uredi kod ]

Zlata ?ufflay svoj je u?iteljski rad zapo?ela u ?koli u Zagorskim Selima [7] gdje se zadr?ala tek godinu dana. Nakon osnutka ?ipkarskoga te?aja u sklopu ni?e osnovne ?kole u Lepoglavi, kojega je prve dvije godine vodila Viktorija Pajer (katkada u izvorima bilje?ena kao Paier), 1894. godine Zlata ?ufflay preuzima njegovo vođenje. U po?etku svoje polaznice, u?enice ?etvrtog i petog razreda osnovne ?kole, ali i starije djevojke i ?ene, pou?ava izri?ito po nacrtima idrijske ?ipke, no s vremenom uvodi vlastite nacrte i narodne tehnike. No ni tu se nije dugo zadr?ala, pa je ve? 1897. godine napustila mjesto voditeljice (zbog neslaganja s ?elnikom ?kole), na kojemu ju je zamijenila Julijana Pero?. Ni ona se ne?e dugo zadr?ati na tom mjestu s obzirom na to da je te?aj ukinut 1900. godine. Nakon odlaska iz Lepoglave Zlata ?ufflay pronalazi novo radno mjesto u Vara?dinskim Toplicama gdje nastavlja s prou?avanjem i promicanjem rukotvorstva. Tu ?e narednih ?esnaest godina, do 1913. godine, voditi Strukovni ?ipkarski te?aj koji je osnovan na njezin prijedlog. Njezinim ?e odlaskom u zagreba?ki Muzej za umjetnost i obrt, koji je tada bio u sastavu Obrtne ?kole, i taj te?aj prestati s radom. U Muzej je prvotno primljena bez nekog konkretnog zadu?enja, da bi 1920. godine bila imenovana asistentom za tekstilni rad. Inenzivno se bavi znanstveno-istra?iva?kim radom (odlazi na terensko istra?ivanje u Lepoglavu), nastoji o?ivjeti ?ipkarstvo te radi na klasifikaciji i katalogizaciji ?ipaka.

Na rad Zlate ?ufflay zna?ajni je utjecaj imao i hrvatski etnograf Antun Radi? : pod njegovim utjecajem prou?ava narodno nazivlje (na koje Radi? ima zna?ajne prigovore), motive i vezove, izrađuje nacrte za ?ipke i same ?ipke inzistiraju?i na upotrebi narodnih motiva (kritizira pomodarstvo, uporabu nacrta i ?ipaka iz uvoza) i nada se da ?e Lepoglava jednom postati "hrvatski Bruxelles" [5] (uvođenjem briselske tehnike izrade ?ipke u Banovinskoj ?ipkarskoj ?koli ona ?e to i postati te joj to kasnije priznaje i sama Z. ?ufflay).

Umirovljenje i posljednji dani [ uredi | uredi kod ]

Odlaskom u mirovinu 1925. godine ne prestaje njezin rad na promicanju ?ipke i ?ipkarstva. Iste godine, u povodu obilje?avanja godi?njice hrvatskoga kraljevstva (925. ? 1925.), priređuje nacrte nacionalnih crkvenih ?ipaka, a na međunarodnoj izlo?bi u Parizu njezina ?ipka "Lepeza" osvaja srebrno odli?je. [3] ?est godina kasnije, 1931. godine, uklju?uje se u pripreme za obilje?avanje dvjestote obljetnice Majke Bo?je od Kamenitih vrata . Tom je prilikom izradila nacrte za albu i oltarnik ostaju?i vjerna narodnim motivima kao ?to su kitice i gusle. Usprkos ?elji da te nacrte realiziraju Sestre milosrdnice u svojoj radionici crkvenog ruha, ruho ja na kraju izrađeno u ljubljanskoj ?ipkarskoj ?koli. Povrh toga zala?e se i za osnivanje ?ipkarskih ?kola u Lepoglavi i Vara?dinskim Toplicama (ovu potonju zamislila je kao ?kolu nacionalno-sakralnog smjera) te se u te svrhe obra?a i zagreba?kom nadbiskupu i kardinalu bl. Alojziju Stepincu koji je podupire u njezinu nastojanju, no bolest i Drugi svjetski rat te politi?ke prilike nakon njega prekidaju zapo?ete dogovore i radnje.

Do kraja ?ivota Zlata ?ufflay ostaje povezana sa sestrama milosrdnicama koje su u posljednjim danima skrbile o njoj donose?i joj ?ak i hranu iz samostana. [8]

Preminula je u Zagrebu 1956. godine.

Spisateljski rad [ uredi | uredi kod ]

Zlata ?ufflay bavila se i pisanjem pri ?emu se koristila i razli?itim pseudonimima (neke je koristila i u osobnoj korespondenciji) kao ?to su Ahmes-Re , Deogracija , Iluminata i Sakrificija . Pisala je ?lanke u novinama ( Jutarnji list , Nedjelja ) i ?asopisima ( Euharistijski glasnik , Glasnik Srca Isusova , Glasnik sv. Franje , Nedelja i ini). [9] U njima je, između ostaloga, pisala i o lepoglavskom ?ipkarstvu te njegovoj podjeli na tri razdoblja: prije (do 1892. godine), za vrijeme (1892. ? 1900.) i nakon (1900. ? 1920.) ?ipkarskoga te?aja. Njezino je najpoznatije djelo Hrvatska narodna ?ipka u domu i na oltaru koje se smatra "prvom hrvatskom stru?nom knjigom o povijesti op?eg i hrvatskog ?ipkarstva", [10] a u kojoj su prikazani izvorni nacrti i izrađeni uzorci ?ipaka na bati?e.

Radovi [ uredi | uredi kod ]

  • Hrvatska narodna ?ipka u domu i na oltaru: La Dentelle Nationale Croate en Famille et a L’autel , vl. naklada, Sveu?ili?na tiskara. Be?, 1918. (dvojezi?no hrvatsko - francusko izdanje) [11]
  • ?ipke biskupskih albi katedralne riznice u Zagrebu . Jutarnji list , 22. sije?nja 1928. [12]
  • Katalog ?ipaka i ?ipkarskih radnja. Muzej za umjetnost i umjetni?ki obrt u Zagrebu , (u rukopisu, ?uva se u arhivu MUO ) [13]

Nagrade [ uredi | uredi kod ]

  • 1925. : Srebrna medalja na Exposition internationale des Arts decoratifs et industriels modernes u Parizu, za izlo?enu ?ipku "Lepeza".

Izvori [ uredi | uredi kod ]

  1. ↑ Petrovi?, Tihana. 1999. Zlata ?ufflay - istra?iva? lepoglavskog ?ipkarstva. U: Hrvatske ?ipke - nova istra?ivanja, Zbornik radova sa Znanstveno-stru?noga skupa, 35-46.
  2. ↑ Dubravka Osre?ki Jakeli?, To ne mo?e jedno ?eljade, pa jo? ?enska glava! , Informatica Museologica , br. 32 (1-2), 2001., str. 28.:
    ≫A o prvoj ?eni u stalnom radnom odnosu u Muzeju za umjetnost i obrt nalazimo podatak tek u Izvje?taju iz 1914. godine: “Po?etkom ?kolske godine 1913/14. pridjeljena je na slu?bovanje muzeju za umjetni?ki obrt, u?iteljica ni?e pu?ke ?kole u Vara?dinskim Toplicama, Zlata pl. ?ufflay.”≪
  3. ↑ a b Andrea Klobu?ar, Zlata ?ufflay ? dizajnerica ?ipke [ neaktivna poveznica ] , u zborniku: 3. kongres hrvatskih povjesni?ara umjetnosti. Knjiga sa?etaka . Institut za povijest umjetnosti, Zagreb. Zagreb, 2010., str. 53.:
    ≫Među najzna?ajnija imena hrvatske povijesti primijenjene umjetnosti spada i ime Zlate ?ufflay, prve poznate dizajnerice ?ipaka.≪
  4. ↑ Nina O?egovi?, Tko su ?ene koje su stvarale Zagreb   Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 12. studenoga 2012. ( Wayback Machine ), Nacional , br. 570., 16. listopada 2006., preuzeto 20. srpnja 2013.
  5. ↑ a b Filipan, Bo?ena. 1998. Hrvatska narodna ?ipka u domu i na oltaru - djelovanje Zlate pl. ?ufflay u Vara?dinskim Toplicama i iza njih. Zbornik radova sa znanstveno-stru?nog skupa Hrvatske ?ipke - nova istra?ivanja, Lepoglava, 17. - 33.
  6. ↑ Le?ek, Suzana. 1999. Lepoglavska ?ipka u ?ivotu selja?ke obitelji. U: Zbornik radova sa znanstveno-stru?noga skupa Hrvatske ?ipke - nova istra?ivanja, Lepoglava: Turisti?ka zajednica grada Lepoglave, 75. - 90.
  7. ↑ Filipan, Bo?ena. // Leksikon pisaca Jugoslavije. Novi Sad : Matica srpska, 1972.
  8. ↑ Fotak, Bogoljuba Antonija. 2000. ?ipka u samostanu sestara milosrdnica u Zagrebu. U: Zbornik radova sa znanstveno-stru?noga skupa Hrvatske ?ipke u Europi, Lepoglava: Turisti?ka zajednica grada Lepoglave, 63. - 80.
  9. ↑ Petrovi?, Le?, Tihana. 2008. Lepoglavsko ?ipkarstvo. Srednja Europa, Zagreb.
  10. ↑ Filipan, Bo?ena. 2001. Stavovi i postavke Zlate pl. ?ufflay o izradi crkvene ?ipke, u: ?ipka na oltaru, Lepoglava, 87. - 103.
  11. ↑ Dubravka Osre?ki Jakeli?, To ne mo?e jedno ?eljade, pa jo? ?enska glava! , Informatica Museologica , br. 32 (1-2), 2001., str. 29.
  12. ↑ Petrovi?, Tihana. 2001. Marijana Gu?i? i istra?ivanja crkvenih ?ipaka. Zbornik radova sa znanstveno-stru?noga skupa ?ipka na oltaru, Lepoglava, 123. - 135.
  13. ↑ Dubravka Osre?ki Jakeli?, To ne mo?e jedno ?eljade, pa jo? ?enska glava! , Informatica Museologica , br. 32 (1-2), 2001., fusnota 2, str. 26.
Dobavljeno iz " https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Zlata_?ufflay&oldid=6652663 "