Ovo je smjernica Wikipedije na hrvatskome jeziku . Svi bi je suradnici trebali po?tovati.

WP:NI WP:L

Ova stranica ukratko: Na izvore upu?ujemo u tekstu, ?to bli?e izravno ili neizravno prenesenoj tvrdnji. Navod izvora treba sadr?avati sve podatke nu?ne za njegovu jednozna?nu identifikaciju.

Pravila i smjernice
Pet stupova Wikipedije · Zanemarite sva pravila · Budite odva?ni! Univerzalni kodeks pona?anja
Pravila O sadr?aju ? Jezik Wikipedije  WP:HRV ? Nepristrano gledi?te  WP:N ? Provjerljivost  WP:PRO ? Bez vlastitog istra?ivanja  WP:BVI ? Autorska prava  WP:AP ? Kr?enje autorskih prava  WP:KAP O pona?anju ? Pravila uređivanja  WP:UREđIVANJE ? Konsenzus  WP:KON ? Rje?avanje prijepora  WP:RP ? Pretpostavite dobru namjeru  WP:PDN ? Uređiva?ki rat  WP:RAT ? Bez osobnih napada  WP:NAPAD ? Maltretiranje  WP:MAL ? Ne ometajte rad Wikipedije da biste ne?to dokazali  WP:POINT
Smjernice O sadr?aju ? Navođenje izvora  WP:NI ? Vjerodostojni izvori  WP:VI ? ?to ne spada u Wikipediju  WP:NIJE ? Kriteriji  WP:KR ? ?ivotopisi ?ivih osoba  WP:??O ? Uporaba slika  WP:US ? Vanjske poveznice  WP:VP O pona?anju ? Wikibonton  WP:BONTON ? Ovdje radi stvaranja enciklopedije  WP:OVDJE ? Budite dobri prema novim suradnicima  WP:NGN ? Vlasni?tvo nad ?lancima  WP:OWN
sva pravila i smjernice
v r u

Navođenje izvora smjernica je Wikipedije za odr?avanje kvalitete i nepristanog gledi?ta . Wikipedija ne podr?ava promicanje vlastitih stavova ili teorija , ve? se fokusira na navođenje provjerljivih i vjerodostojnih izvora odnosno pisanje na osnovi objavljenih radova koji se mogu prona?i i provjeriti u javnosti ili preko Interneta. Spekulacija ( Wikipedija nije kristalna kugla! ) i vlastita sinteza znanja nisu dozvoljeni.

Slijede?i op?a bibliografska pravila o citiranju izvora , na izvore je najbolje uputiti u samome tekstu, ?to bli?e prenesenoj tvrdnji. ^[1] To je zbog autorskih prava posebno va?no kada se tvrdnja izravno navodi (citira od rije?i do rije?i unutar navodnika), a radi provjerljivosti svakako po?eljno i kada se sadr?aj izvora neizravno navodi (prepri?ava ili parafrazira). ?itatelja se na izvor upu?uje (referira) pripisivanjem u tekstu , koje na Wikipediji ponegdje jo? zovemo i linijskim pripisivanjem , prema engl. inline citation . Njime se povezuje tvrdnja iz izvora s bibliografskom jedinicom prikazanom na dnu ?lanka koja sadr?i dovoljno podataka o djelu potrebnih za njegovu jednozna?nu identifikaciju: ime autora, datum izdavanja, naslov djela, ime ?asopisa ili internetske stranice, adresu arhivirane verzije, datum pristupanja izvoru, broj?ane identifikatore ( DOI , ISBN ) i sli?no.

Wikipedija nije knji?na enciklopedija koja bi bila ograni?ena prostorom, stoga se pozdravlja navođenje korisne literature i navođenje poveznica na online literaturu putem vanjskih poveznica. Standardne knji?ne enciklopedije koriste raspolo?ivo mjesto na papiru pa je popis literature obi?no ispu?ten u op?im enciklopedijama: nema ga u Op?oj enciklopediji JLZ-a , Hrvatskoj enciklopediji niti u Op?oj i nacionalnoj enciklopediji . Naprotiv, specijalizirane enciklopedije poput Tehni?ke enciklopedije , imaju na kraju skoro svake natuknice kratak popis literature. Wikipedija nema problema s prostorom, stoga je navođenje literature dobrodo?lo, a kod npr. statisti?kih ili povijesnih podataka obvezno. U ?lanku od nekoliko re?enica ne treba navoditi popis literature od stotinjak knjiga, no kad se radi o temi koja nije op?epoznata, navođenje izvora je u pravilu nu?no, tj. njihovo nenavođenje mo?e dovesti do brisanja ?lanka uslijed neprovjerljivosti informacija.

Doslovno preno?enje dijelova ?lanaka iz djela na koje se pozivamo nije dopu?teno , odnosno dopu?teno je samo kao doslovan citat u mjeri kojom se ne kr?e autorska prava.

?lanci trebaju sadr?avati samo provjerljive informacije iz vjerodostojnih izvora. Objavljivanje vlastitog istra?ivanja nije dozvoljeno. Podaci ili citati koji su sporni ili te?ko provjerljivi moraju biti potvrđeni navođenjem izvora. Obveza navođenja izvora je na onome koji podatke postavlja, ne na onome tko ih dovodi u pitanje. Suradnici mogu kod spornih slu?ajeva novi doprinos obrisati ili vratiti na potkrijepljenu ina?icu.

Pravilo Wikipedija:Provjerljivost navodi: Izvor treba biti naveden jasno i precizno tako da ga ?itatelji i suradnici Wikipedije mogu lako na?i. Kad se radi o knjigama, uz sve osnovne podatke koje postoje ? o autoru, naslovu, izdava?u, mjestu i vremenu izdavanja, ISBN-u, nu?no je navesti i stranicu knjige koja potkrjepljuje ono o ?emu pi?emo.

Navođenje izvora u vizualnom uređiva?u

U vizualnom uređiva?u omogu?en je dodatak koji dosta podataka u navodu izvora mo?e automatski popuniti iz URL -a, DOI -ja, ISBN -a i sli?nih. Referencija se ume?e na mjestu pokaziva?a pritiskom na Citiraj u alatnoj traci. Nakon umetanja, referencija se mo?e dodatno ru?no urediti pritiskom na plavu broj?icu. Postoje?e referencije mogu se iskoristiti na drugome mjestu u tekstu umetanjem iz istoga alata.

Navođenje izvora u kodu

Izvor na koji se pozivamo, bilo da je to poveznica na internetsku stranicu (izvan Wikipedije) ili neko tiskano djelo, navodi se između oznaka ( tagova ) <ref> i </ref> . U tekstu ?e na mjestu unosa biti prikazana plava broj?ica s poveznicom na pripadnu stavku u popisu izvora kori?tenih u ?lanku, a ona ?e prikazivati sve ?to je upisano između dviju oznaka.

Da bi navodi izvora ili referencije bili pravilno oblikovani, najbolje ih je unositi s pomo?u predlo?aka za izvore {{ Citiranje weba }}, {{ Citiranje ?asopisa }}, {{ Citiranje knjige }}, {{ Citiranje novina }} u kojima se podatci o autorima, naslovu, nazivu ?asopisa, web-adresi i dr. unose kao odvojeni parametri, a sami predlo?ci ubacuju između oznaka <ref> i </ref>.

Vidi i: Kategorija:Predlo?ci za izvore .

Primjer citiranja ?lanka u ?asopisu

<ref name="sl2020">{{Citiranje ?asopisa
 |author=Ivan Markovi?
 |title=O imenolikosti hrvatskih posvojnih pridjeva
 |url=https://hrcak.srce.hr/249280
 |year=2020.
 |journal=Suvremena lingvistika
 |volume=46|issue=90|pages=223?238|id=10.22210/suvlin.2020.090.03
 }}</ref>

Kod se obi?no pi?e u jednom redu. Upravo ovako ?e referenciju dodati suvremeni Wikipedijin uređiva? teksta (VisualEditor). U njemu je naj?e??e dovoljno unijeti DOI , ISBN ili web-adresu stranice iz kojih ?e sustav popuniti ostale podatke. Ista se referencija mo?e potom koristiti vi?e puta na stranici kroz isto su?elje.

Ru?no bi se ovaj isti navod prema pravilima hrvatskoga pravopisa ^[2] unosio kao

<ref>Ivan Markovi?. 2020. O imenolikosti hrvatskih posvojnih pridjeva. ''Suvremena lingvistika'' 46 (90): 223?238.</ref>
   

Referenciji se mo?e dati proizvoljno ime (eng. name ) za ponovnu upotrebu na stranici , ovdje je ono "sl2020":

<ref name="sl2020">Ivan Markovi?. 2020. O imenolikosti hrvatskih posvojnih pridjeva. ''Suvremena lingvistika'' 46 (90): 223?238.</ref>
 

Za svaki sljede?i navod iste referencije bit ?e dovoljno u tekstu unijeti

<ref name="sl2020" />

Ako bi se htjelo dodati i poveznicu na internetsku stranicu ?lanka u ?asopisu, ru?no bi se unosilo:

<ref name="sl2020">Ivan Markovi?. 2020. [https://hrcak.srce.hr/249280 
O imenolikosti hrvatskih posvojnih pridjeva
]. ''Suvremena lingvistika'' 46 (90): 223?238.</ref>
 

Primjer citiranja knjige

I knjige se mogu citirati s pomo?u predlo?ka, ba? onako kako to radi VisualEditor,

<ref name="IBM">{{Citiranje knjige|title=Cudnovate zgode segrta Hlapica|first=Ivana|last=Brli?-Ma?urani?|year=2003.|publisher=?kolska knjiga|location=Zagreb|isbn=953-0-12345-6}}</ref

ili ru?no kao

<ref>Brli?-Ma?urani?, Ivana. 2003. ''?udnovate zgode ?egrta Hlapi?a''. ?kolska knjiga. Zagreb. ISBN 953-0-12345-6</ref>

Primjer citiranja internetske stranice

Citiranje s pomo?u predlo?ka

<ref name="Cekol">{{Citiranje weba
|url=http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac265.nsf/AllWebDocs/ogr1
|title=?eh, Leh i Meh
|author=Sandra Cekol
|work=Vijenac
|publisher=Matica hrvatska
|date=29. travnja 2004.
|accessdate=11. o?ujka 2021.
}}</ref>

ili ru?no kao

<ref name="Cekol">Sandra Cekol. 29. travnja 2004. [http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac265.nsf/AllWebDocs/ogr1 ?eh, Leh i Meh]. ''Vijenac''. Matica hrvatska. (pristupljeno 11. o?ujka 2021.)</ref>

Na kraju navoda izvora koji je podlo?an promjenama po?eljno je staviti datum pristupanja izvoru, a i datum kada je izvor objavljen ako postoji takav podatak.

Poveznice na internetske izvore ?esto imaju kratak vijek trajanja i nakon nekoliko godina ne vode nikamo. Time mnogi izvori postaju bezvrijedni. Preporu?a se zato svaki va?an internetski izvor (iscrpne novinske ?lanke, tablice s podatcima, osobne stranice i sl.) arhivirati na serveru poput archive.org ili potra?iti arhiviranu verziju na hrvatskom arhivu weba haw.nsk.hr pa tu verziju također uklju?iti u referenciju:

Stranica arhivirana na haw.nsk.hr :

<ref>{{Citiranje weba
|title=Otvoreno pismo Vesne Parun o napu?tanju DHK-a
|author=Vesna Parun|work=vecernji.hr|publisher=Ve?ernji list|accessdate=2021-03-12
|url=https://www.vecernji.hr/kultura/otvoreno-pismo-vesne-parun-o-napustanju-dhk-a-140031
|date=13. svibnja 2010.
|archiveurl=http://haw.nsk.hr/arhiva/vol3/6/30551/www.vecernji.hr/kultura/otvoreno-pismo-vesne-parun-napustanju-dhk-a-clanak-140031.html
|archivedate=2010-05-16
}}</ref>

Stranica arhivirana na archive.org :

<ref>{{Citiranje weba
|title=Otvoreno pismo Vesne Parun o napu?tanju DHK-a
|author=Vesna Parun|work=vecernji.hr|publisher=Ve?ernji list|accessdate=2021-03-12
|url=https://www.vecernji.hr/kultura/otvoreno-pismo-vesne-parun-o-napustanju-dhk-a-140031
|date=13. svibnja 2010.
|archiveurl=https://web.archive.org/web/20210312000606/https://www.vecernji.hr/kultura/otvoreno-pismo-vesne-parun-o-napustanju-dhk-a-140031
|archivedate=2021-03-12
}}</ref>

Uporaba istog izvora na vi?e od 3 mjesta u ?lanku, razli?ite stranice

Ako se ista knjiga u ?lanku rabi vi?e od 3 puta kao izvor, nema smisla da svaki put u odlomku "Izvori" pi?e cijeli navod ( ime autora, knjige, izdava?, mjesto, godina izdanja, ISBN, stranica ). U takvom slu?aju po?eljno je rabiti jednu od sljede?e dvije metode:

Uporaba dodatnog odlomka "Literatura"

U dodatnom odlomku "Literatura" navedu se sve generalije knjige kao ?to je gore obja?njeno, a između <ref> oznaka se navodi samo prezime autora, godina izdavanja knjiga i broj stranice. Ta tri parametra naj?e??e su dovoljna za razlikovanje dviju knjiga u jednom ?lanku, ako kojim slu?ajem nisu, molimo dodajte jo? onoliko parametara koliko je potrebno da se dvije knjige razlikuju.

Ovo je po?eljan na?in navođenja izvora u slu?aju uporabe iste knjige kao izvora na vi?e od 3 mjesta u ?lanku.

Uporaba predlo?ka {{is}} (izvor stranica)

Na jednom mjestu se definira izvor bez određenog broja stranice, a stranica se definira preko predlo?ka {{ is }}:

<ref name="HG"> ... ime autora, knjige, izdava?a, mjesto, godina izdanja, ISBN ... </ref>{{is|str. 322.}}

?to upu?uje na stranicu 322 izvora HG.

Svaka sljede?a uporaba izvora je kra?a, primjer uporabe za knjigu ranije definiranu kao "HG", stranica 357:

<ref name="HG" />{{is|str. 357.}}

Povezivanje referenci i literature

Ako je knjiga na popisu Literature dodana uz pomo? predlo?ka {{ Citiranje knjige }}, na primjer ovako , mogu?e ju je referencirati uz pomo? predlo?ka {{ sfn }}, na primjer ovako .

WP:NNI

Između teksta i oznake izvora (oznaka <ref></ref>) molimo ne ostavljajte razmak jer se kod prikaza teksta mo?e dogoditi prijelom retka na mjestu između teksta i poveznice na izvor, ?ime oni vi?e ne bi bili vizualno povezani. Ako se izvor odnosi na cijelu re?enicu ili odlomak, oznaka izvora stavlja se iza interpunkcijskog znaka na kraju re?enice, također bez razmaka .

Va?no je naglasiti da se izvor valja navesti ?to bli?e izjavi odnosno tekstu na kojeg se doti?ni izvori odnosi. Ako se izvor odnosi na dio re?enice, izvor je logi?no i po?eljno navesti na kraju tog dijela re?enice, kako bi se izbjegli nesporazumi. Tada se izvor navodi uz rije?, no ako uz tu rije? postoji interpunkcijski znak (zarez, dvoto?je ili sli?no), izvor se navodi nakon njega (a ne između rije?i i interpunkcijskog znaka), u oba slu?aja bez razmaka . Ako se pak izvor odnosi na cijelu re?enicu ili odlomak teksta, onda ga se navodi na kraju re?enice odnosno odlomka. Ako se navodi vi?e izvora za isti tekst, izvore je potrebno postaviti jedan do drugog bez razmaka (ovako: <ref>[Izvor 1]</ref><ref>[Izvor 2]</ref><ref>[Izvor 3]</ref>), iz istog razloga da bi se izbjegao prijelom retka.

Ispravno	Neispravno
Hrvatska je zemlja tisu?e otoka. [1]	Hrvatska je zemlja tisu?e otoka. [1]
Hrvatska je zemlja tisu?e otoka. [1] Naseljeno ih je 48, [2] najve?i je Cres, [3] a polovica su hridi i grebeni.	Hrvatska je zemlja tisu?e otoka [1] . Naseljeno ih je 48 [2] , najve?i je Cres, [3] a polovica su hridi i grebeni.
Hrvatska je zemlja tisu?e otoka. [1] Naseljeno ih je 48, [2] najve?i je Cres, [3] [4] [5] a polovica su hridi i grebeni.	Hrvatska je zemlja tisu?e otoka [1] . Naseljeno ih je 48 [2] , najve?i je Cres, [3] [4] [5] a polovica su hridi i grebeni.

Popis izvora citiranih u ?lanku dobiva se tako da se na kraju ?lanka, a prije vanjskih poveznica, stavi sljede?i kod:

 == Izvori ==
 {{Izvori}}

Predlo?ak ?e nakon naslova Izvori napraviti popis citiranih publikacija. U ?lancima u kojima su publikacije navedene vi?e kao popis dodatne literature ili literature prema kojoj je napisan cijeli ?lanak smisleniji su naslovi Literatura i Bibliografija . Wikipedijina pravila, međutim, izri?ito nala?u da se sav netrivijalni sadr?aj pravilno citira u tekstu: WP:PRO , WP:VI , WP:BVI . Kada se tagovi <ref></ref> rabe za bilje?ke ili kad su bilje?ke pomije?ane s izvorima, autor ?lanka ?e sam ocijeniti je li primjereniji naslov "Bilje?ke" ili "Izvori".

U ?lancima u kojima je velik broj izvora, predlo?ku se mo?e dodati uputa da ih ispi?e u vi?e stupaca, navođenjem minimalne ?irine stupca u jedinicama em {{Izvori|30em}}. Prija?nja sintaksa navodila je broj stupaca, {{Izvori|2}}, no takvi popisi nisu bili prilagođeni uređajima i preglednicima razli?itih ?irina.

Nekad je potrebno doslovno navesti izvor, dakle izravno ga citirati, jer se prepri?avanjem gubi bit teksta. Kao primjer, navodimo li da na stranici ?asopisa Vijenac pi?e da je N. Cambi izjavio da su na splitskoj rivi potrebna druk?ija ispitivanja jer su postojali stariji slojevi, navod ide kao

Doslovni se navodi, automatski pravilno formatirani, mnogo lak?e dodaju u predlo?cima za citiranje {{ Citiranje weba }}, {{ Citiranje ?asopisa }}, {{ Citiranje knjige }} i sl.

Smjernica Wikipedija:Wikipedija navodi: Jedna Wikipedija ne mo?e drugoj biti izvor. Ina?e jedna mo?e biti drugoj, druga tre?oj, a mo?da tre?a prvoj (sli?ne stvari su se ve? događale), te je to zabranjeno, upravo zato da ne bi dolazilo do kru?nih/cirkularnih referencija. Ono ?to se pi?e mora biti potkrijepljeno vjerodostojnim izvorima (knjigama, stru?nim ?asopisima). To ne zna?i da se ne smije prevoditi s jedne Wikipedije na drugu, ali valja uvijek navesti i odgovaraju?e izvore.

• ?lanci koji nisu potkrijepljeni literaturom mogu se obilje?iti predlo?kom {{ Nedostaju izvori }}.
• Dijelovi teksta koji zahtijevaju dodatna obja?njenja ili navođenje izvora za neke tvrdnje i podatke mogu se obilje?iti predlo?kom {{ Nedostaje izvor }}.

• Citiranje radova
• Wikipedija:Provjerljivost
• Wikipedija:Dopu?tenja za kori?tenje sadr?aja

v ?? u Klju?na pravila i smjernice Wikipedije Pet stupova ?? Zanemarite sva pravila Sadr?aj P Provjerljivost ?? Bez vlastitog istra?ivanja ?? Nepristrano gledi?te ?? ?to Wikipedija nije ?? ?ivotopisi ?ivih osoba ?? Autorska prava ?? Kr?enje autorskih prava ?? Uporaba slika ?? Imena ?lanaka S Kriteriji ?? Autobiografija ?? Navođenje izvora ?? Vjerodostojni izvori ( medicina ) ?? Ne uklju?ujte kopije duga?kih primarnih izvora ?? Plagijat ?? Ne stvarajte obmane ?? Marginalne teorije ?? O?igledna besmislica ?? Vanjske poveznice Pona?anje P Uljudnost ?? Konsenzus ?? Maltretiranje ?? Vandalizam ?? Zanemarite sva pravila ?? Bez osobnih napada ?? Vlasni?tvo nad ?lancima ?? Uređiva?ki rat ?? Rje?avanje prijepora ?? ?arapko ?? Bez pravnih prijetnji ?? Za?tita djece ?? Otkrivanje pla?enog doprinosa S Pretpostavite dobru namjeru ?? Sukob interesa ?? Destruktivno uređivanje ?? Ne ometajte rad Wikipedije da biste ne?to dokazali ?? Bonton ?? Varanje sustava ?? Molimo budite dobri prema novim suradnicima ?? Napu?tanje Wikipedije ?? Odgovor na prijetnje ?? Smjernice za stranice za razgovor ?? Potpisi Brisanje P Pravila brisanja ?? Predlo?eno brisanje ?? ?ivotopisi ?? Knjige ?? Kriteriji za brzo brisanje ?? Napada?ka stranica ?? Nadzor ?? Brisanje ina?ice Primjenjivanje P Administratori ?? Zabrana ?? Blokiranje ?? Za?tita stranica Uređivanje P Pravila uređivanja S Veli?ina ?lanka ?? Budite odva?ni ?? Razdvojba ?? Poglavlje ?? ?lanak ?irokog pojma ?? Razumljivost Stil Stilski priru?nik ?? Sadr?aj ?? Pristupa?nost ?? Datumi i brojevi ?? Slike ?? Raspored ?? Uvod ?? Povezivanje ?? Popisi Klasifikacija Kategorije, popisi i navigacijski predlo?ci ?? Kategorizacija ?? Imenski prostor predlo?aka Sadr?aj projekta S Imenski prostor projekta ?? Suradni?ke stranice ( Suradni?ki okviri?i ) ?? Pre?ica ?? Podstranice WMF ( engl. ) P Uvjeti upotrebe ?? Popis pravila ?? Politika prijateljskog okru?enja ?? Licenciranje i autorska prava ?? Za?tita privatnosti ?? Univerzalni kodeks pona?anja