Visoko
Grb
Koordinate : 43°59′N 18°10′E  /  43.983°N 18.167°E  / 43.983; 18.167
Dr?ava	Bosna i Hercegovina
Entitet	Federacija Bosne i Hercegovine
?upanija	Zeni?ko-dobojska
Vlast
-  Gradona?elnik	Mirza Gani? [1] ( SDA )
Povr?ina
-  Ukupna	231 km 2
Stanovni?tvo (2013.)
- Grad	39.938 [2]
- Naseljeno mjesto	11.205
Po?tanski broj	71300
Pozivni broj	+387 32
Slu?bena stranica http://www.visoko.gov.ba
Zemljovid
Grad Visoko na karti Bosne i Hercegovine

Visoko je grad , u sredi?njem dijelu Bosne i Hercegovine u Zeni?ko-dobojskoj ?upaniji . Prirodni okoli? Visokog određen je dolinama rijeka Bosne i Fojnice . Po popisu iz 2013. godine u Visokom ?ivi 39.838 stanovnika. ^[2]

Viso?ka dolina bila je rano sredi?te srednjovjekovne dr?ave u Bosni, Bosanske Banovine , a kasnije i samoprogla?ene Kraljevine. ^[3] U Milima je bilo bansko sjedi?te i sredi?te dr?avnog ?ivota , gdje se odr?avao stanak (lokalni sabor, u nekim izvorima i "Sva Bosna", ^[4] te krunsko mjesto prvog bosanskog kralja, Tvrtka Kotromani?a . ^{[5] [6]} Stari grad Visoki koji se nalazi na brdu Viso?ica bio je politi?ki bitna tvrđava , ^[7] a njezino podgrađe Podvisoki bilo je jedno od najranijih primjera srednjovjekovne urbane sredine na u?em podru?ju Bosne . ^[8] Kasnije, u prvoj polovini 14. stolje?a, u obli?njim Mo?trima bila je ku?a krstjana . ^[9] Od srednjovjekovnog je grada Visoko izraslo u naselje osmanskog tipa. U okviru ove nove vrste grada povijesnu ulogu imao je osmanlijski guverner Bosne Ajas-pa?a . ^[10] Prije rata u Bosni i Hercegovini op?ina Visoko je bio najve?i izvoznik tekstila i ko?e u Jugoslaviji . Danas su nositelji gospodarskog rasta i razvitka i dalje ko?arsko-tekstilna industrija, te auto-industrijska . Od 2006. godine Visoko posje?uju desetci tisu?a turista ^{[11] [12]} zbog tvrdnji Semira Osmanagi?a .

Zemljopis

Visoko se nalazi u sredi?njem dijelu Bosne i Hercegovine u Zeni?ko-dobojskoj ?upaniji , unutar industrijske regije Sarajevo - Zenica . Grani?i s op?inama Kiseljak , Busova?a , Kakanj , Vare? , Breza , Ilija? i Ilid?a . Nalazi se na magistralnoj cesti i ?eljezni?koj pruzi Sarajevo ? Zenica, a regionalne ceste povezuju je sa susjednim op?inama.

Grad Visoko prote?e se na povr?ini od 230,8 km ² , a prema popisu iz 1991. godine imala je 46.160 stanovnika uz gusto?u od 197,32 stanovnika na km ² . Od toga na gradsko podru?je otpada 14.140 stanovnika ili 30%, a na izvangradska podru?ja 31.990 stanovnika ili 69,4%. Po popisu iz 2013. godine imala je 39.938 stanovnika uz gusto?u od 173,04 stanovnika na km ² . Od toga na gradsko podru?je otpada 11.205 stanovnika s gusto?om od 6.330.50 stanovnika na km ² .

Prirodna sredina podru?ja je određena dolinama rijeka Bosne i Fojnice , morfolo?kim diferencijacijama dolina s padinama podbrda i vijencem visokih planina Srednje Bosne - Ozrena , Vranice i Zvijezde . Prostor Visokog dose?e relativno niske nadmorske visine i to od 399 do 1050 m, ?to je vrlo povoljno za razvoj poljoprivredne proizvodnje, industrije, građenja i odr?avanja prometnica i drugih sustava komunalne infrastrukture. Brdoviti tereni na ovom podru?ju ?ine oko 60% prostora i primorali su gradnju glavnih saobra?ajnica u dolinama rijeka Bosne i Fojni?ke. Ovaj problem je kroz povijest sputavao sna?niji razvoj poljoprivredne proizvodnje i onemogu?io upotrebu mehanizacije, izuzev u Viso?kom polju ?ija je du?ina 8 km, a ?irina 2 km. Prirodni resursi kojima podru?je raspola?e su poljoprivredno zemlji?te, ?ume, vode, te mineralne sirovine kao ?to su glina , gips , ugljen i razli?ite vrste kamena.

Susjedne op?ine

Kakanj Busova?a	Kakanj	Kakanj Vare?
Kiseljak		Breza Ilija?
Kiseljak Ilid?a	Ilid?a	Ilija? Ilid?a

Infrastruktura

Zdravstvene usluge na podru?ju grada pru?a Dom zdravlja Visoko izgrađen 1953. godine. Osnovna zdravstvena za?tita rje?ava se u sklopu op?e prakse u Domu zdravlja i preko obiteljske medicine. Nositelj socijalne za?tite je Javna ustanova "Centar za socijalni rad" Visoko. ^[13]

Visoko je smje?teno uz Europski pravac E73 ( Autocesta A1 ) koji ga izravno ve?e sa Zenicom i Sarajevom, a ?iji je dio i magistralna cestu M17. S ostalim ve?im gradovima povezan je regionalnom cestom R443 (Visoko - Kiseljak - Kre?evo - Tar?in ). Regionalnom cestom R445 koja prati Autocestu A1 mogu?e je do?i do Kaknja i Semizovca, gdje se cesta uklju?uje na magistralnu cestu M18. Na M18 mogu?e se uklju?iti i s Autoputa A1. Nalazi se uz ?eljezni?ku prugu ?amac ? Sarajevo. U Mo?tru se nalazi ?portska zra?na luka . Javno preduze?e Visokogas je zadu?eno za opskrbu prirodnog plina koji je proveden ne ve?ini u?e gradske jezgre i nekim okolnim mjesnim zajednicama. Vodovod obuhva?a prostor u?e gradske zone i pojedinih prigradskih naselja i gradskih podru?ja.

Stanovni?tvo

Podrobniji ?lanak o temi: Dodatak:Popis stanovni?tva u Bosni i Hercegovini 1991.: Visoko

Osmanski popis stanovni?tva 1468./69.

Popisi 1971. ? 1991.

Visoko (naseljeno mjesto), nacionalni sastav

Popis 2013.

Naseljena mjesta

Grad Visoko sa?injavaju sljede?a naseljena mjesta ^[14] :

Arnautovi?i , Bare , Be?i?i , Biskupi?i , Bradve , Brezovik , Buci , Bul?i?i , Buzi? Mahala , Buzi?i , ?akalovi?i , ?ekr?i?i , ?ifluk , ?ati?i , Dautovci , Dobrinje , Dobro , Dobro Selo , Dol , Dolipolje , Dolovi , Donja Vratnica , Donja Zim?a , Donje Mo?tre , Dvor , D?indi?i , Ginje , Godu?a , Gorani , Gornja Vratnica , Gornja Zim?a , Gornje Mo?tre , Grad , Grajani , Grđevac , Had?i?i , Hlap?evi?i , Jela?je , Kali?i , Kaloti?i , Kolo?i?i , Kond?ilo , Kopa?i , Kula Banjer , Lije?evo , Lisovo , Loznik , Lu?nica , Mali Trnovci , Malo ?ajno , Maurovi?i , Mlado? , Muha?inovi?i , Muli?i , Okoli??e , Ora?ac , Ozrakovi?i , Paljike , Podvinci , Podvinje , Pokle?i?i , Porije?ani , Radinovi?i , Raj?i?i , Ramadanovci , Ratkovci , Seo?a , Smr?nica , Srhinje , Stupari?i , Svinjarevo , ?o?nje , Tauk?i?i , Topuzovo Polje , Tramo?njik , Tujli?i , Tu?nji?i , Upovac , Uvori?i , Veliko ?ajno , Veru?a , Vidovi?i , Vilenjak , Visoko , Vrela , Zagorice , Zagornica i Zbilje .

Uprava

Nositelj izvr?ne vlasti u Visokom je gradona?elnik sa ?est pomo?nika koji pru?aju potporu pri dono?enju razli?itih odluka. ^[15] Predstavni?ko tijelo Visokog je Gradsko vije?e koje ima ukupno 25 vije?nika. U dono?enje odluka od lokalnog zna?enja uklju?eni su i građeni putem mjesnih zajednica . U Gradu Visoko formirano je ukupno 26 mjesnih zajednica. ^[16] Savjet mjesne zajednice ima od 5 do 9 ?lanova, ovisno o broju stanovnika mjesne zajednice. Savjet mjesne zajednice ima: 5 ?lanova u mjesnoj zajednici koja ima do 1.000 stanovnika, 7 ?lanova u mjesnoj zajednici koja ima od 1.000 do 2.000 stanovnika, 9 ?lanova u mjesnoj zajednici koja ima preko 2.000 stanovnika. ^[15]

Visoko je 1. travnja 2019 administrativno postala grad . To su omogu?ili zakoni koje je sjednici usvojio ve?inom glasova Dom naroda Federalnog parlamenta . ^[17]

Povijest

Prapovijest

Podrobniji ?lanak o temi: Arheolo?ko podru?je Okoli?te

Zbog plodne doline kroz koju protje?u dvije rijeke Bosna i Fojni?ka , podru?je oko grada je bilo oduvijek naseljeno. Pronađena su neolitska naselja na obalama rijeka u mjestima kao ?to su Arnautovi?i, Donje Mo?tre, Okoli?te, Zbilje, Ginje, Dvor.

U vremenu oko 4800. pr. Kr na cijelom podru?ju viso?kog bazena moglo je biti oko 3.500 stanovnika, ?to u prosjeku ?ini gustinu naseljenosti od 31 stanovnika po km ² . Okoli?te je jedno od najve?ih naselja pronađenih u BiH, ?to su pokazali pronađeni materijali, proizvodnja pokretnog arheolo?kog materijala, i broj ku?a otkrivenih snimanjem. Naselje je bilo zatvorenog tipa i za?ti?eno s pet rovova. ^{[ nedostaje izvor ]}

Slijed ?ivljenja nastavio se i u metalnom dobu . Zna?ajna nalazi?ta za ?eljezno doba su Had?i?i ? brdo Gradina, Kopa?i, Malo ?ajno, Zbilje, Mokronoge, Vratnica i Porje?ani. Ve?inski dio Bosne naseljavali su Dezitijati koji su pripadali srednjobosanskoj kulturnoj grupi bron?anog i ?eljeznog doba. S metalnim dobom, kada se stanovni?tvo sve vi?e povla?i na padinska podru?ja, na mo?transkome predjelu postojala je gradina Gradac u Gunja?ama (podru?je Mokronoga). Mokrono?ka gradina imala je promjer 300x100 metara. ^[18]

Antika

U Mo?trima nalazi se bitan anti?ki lokalitet za viso?ko podru?je koji se nalazi uz potok Zima?nicu, lokalitet Svibe. Pronađeni nalazi kao ?to su temelji zgrada, kamen , ?buka , crijep i opeka , kao i fragmenti fresko ? slika i keramike provincijalne izrade ukazuju na anti?ku naseobinsku djelatnost i aglomeraciju. ^[19] Ja?anjem centara u podru?ju Ilid?e, Vi?njice blizu Kiseljaka i Breze, podru?je Visokog, a posebno mo?transki kraj postaje raskrsnica glavnih rimskih puteva. Anti?ka naseobinska djelatnost zabilje?ena i na ne?to sjevernijem lokalitetu Crkvina, koje se nalazi na ?irem podru?ju Mokronoga. ^[19]

Tragovi rimskih građevina pronađeni su u Arnautovi?ima na lokalitetu srednjovjekovnih Mila kao i u potpornim zidovima srednjovjekovne banske i kraljevske bosanske crkve, a sastoje se od dijelova zida i dijelovima krovnog crijepa. Isti je slu?aj sa srednjovjekovnoj utvrdi na Viso?ici, gdje su pronađeni stariji rimski i ilirski tragovi. Sjeveroisto?no od mokrono?kog Gradca nalazi se lokalitet Gradina u Seo?i, ?ije vi?e i ju?nije uzvi?enje nosi naziv Veliki grad. Vaclav Radimsky 1890. godine, i kasnije Ivo Bojanovski su 1978. utvrdili da se radilo ru?evinama manje rimske utvrde sa stra?arnicom. ^[20]

Srednjovjekovno doba

Podrobniji ?lanci o temama: Stari grad Visoki , Mile (Visoko) i Franjeva?ki samostan i crkva sv. Nikole u Milima

Za dana?nje podru?je Viso?koga polja se pretpostavlja da je jo? u 10. stolje?u predstavljalo nukleus u razvoju srednjovjekovne dr?ave u Bosni koje spominje car Konstantin VII. Porfirogenet , ^[21] sredinom 10. stolje?a, dok je jo? pod hrvatskom ili srpskom vla??u. ^{[ nedostaje izvor ]} Sama okolica Visokog, srednjovjekovna ?upa Bosna je među najva?nijima za stvaranje zemlje Bosne koja je obuhva?ala vi?e okolnih ?upa.

Naselje smje?teno u Viso?kome polju i njegovoj okolici, dugo je imalo naziv Bosna ?to je predstavljalo najstariji i naju?i sadr?aj pojam Bosne kao teritorijalno-politi?ke zajednice. ^[22] Mjesto zvano Bosna spominje se u 17 srednjovjekovnih izvora, a Anđeli? je tu Bosnu definirao naseljem tipa teritorijalne op?ine, koje se nalazilo na viso?kome polju. Izvjestan broj dokumenata spominje Bosnu u kontekstu u?eg naselja. Primjeri su povelje iz 1334. godine kada je ban Stjepan II. pisao povelju in Bossina in curia nostra , kralj Tvrtko I 1366. u svome pismu navodi da pi?e scripta in Bosna . ^[23] Na zemljovidu iz 17. stolje?a okolina Visokog je nazvana Podbosanje . ^[24]

Ban Kulin je u dana?njim Biskupi?ima sagradio crkvu, gdje je pronađena poznata Kulin banova plo?a. Po Anđeli?u ^[25] i drugima ^[26] Bilinpoljski zbor desio u Viso?koj dolini, jer se u latinskom izvorniku spominje Bolino Poili. ^[27] Po tome, zbor se desio kraj rijeke i da se taj samostan nalazi pokraj grada Bosne ^[28]

Grad Visoki na brdu Grad prvi put spominje se 1. rujna 1355. godine kada je u njemu ban Tvrtko I Kotromani? izdao Dubrov?anima povelju kojom im potvrđuje prava i privilegije. ^[29] Visoko je bilo pod izravnom feudalnom upravom Kotromani?a . ^[30] Grad Visoki , Podvisoki, Mile , Biskupi?i i Mo?tre bili su jedno od sredi?ta negda?nje srednjovjekovne Bosne. Prvi kralj u Bosni Tvrtko I Kotromani? se okrunio, a i pokopali su ga u crkvi u Milama , gdje se nalazio i franjeva?ki samostan , a bile su i mjesto odr?avanja stanka dr?avnog sabora. Tvrđava Visoki je ?titila podgrađe Podvisoki koji je bio jedno od najranijih primjera srednjovjekovne gradske sredine na u?em podru?ju Bosne . U Mo?trima se nalazila ku?a krstjana, ^[9] gdje je Crkva bosanska ^[31] obavljala svoje javne poslove i imala visoko u?ili?te bosanske vjerske organizacije. ^{[32] [33]} U Biskupi?ima nalazila se crkva koju je sagradio prvi doma?i ban , Kulin .

Politi?ko sredi?te

Mile su bile jedno od mjesta gdje su se odr?avao ?esto odr?avao stanak. Ne?esto tu se de?avao izbor i krunidba vladara, darivanje i oduzimanje ba?tine, otuđivanje dr?avnog teritorija i određivanje vanjske politike. ^[34] Jedan od bitnih događaja bio je stanak (skup vlastele, poznat i kao rusag) u Visokom 1404. godine kada je svrgnut kralj Ostoja , a postavljen Tvrtko II . Mle?ani i Dubrov?ani su ?esto dolazili u Visoko tra?iti povlastice i slobode u trgovini, a koje bi onda bile predmet povelja i odluka koje su donesene na stanku gdje se sastajalo najmo?nije lokalno plemstvo. ^{[ nedostaje izvor ]}

Trgovina

Odlu?nom trenutku u gospodarstvenome razvoju banovine u Bosni pridonijelo je ?irenje dr?ave za vrijeme Stjepana II. Kotromani?a koja ?e u potpunosti imati kontrolu nad Neretvanskim putom koji je izravno povezivao Dubrovnik i Viso?ko polje. Najkra?e putovanje između Dubrovnika i Podvisokog u 15. stolje?u trajalo je pet, a najdu?e 13 dana. Banovina Bosna je tada ostvarila izlaz na Jadransko more , a u isto vrijeme pove?ala se rudarska aktivnost. Skupljeno bogatstvo je dijelom investirano u vladarske komplekse u Podvisokom i Milima. ^[35] Dubrov?ani su bili sve vi?e zainteresirani za Visoko, tako da su do 1412. godine imali veliku trgova?ku koloniju. U Podvisokom ?e ostati sve do 1433. godine. U tom vremenu u Visokom je boravilo 370 Dubrov?ana, tako da je ovo naselje bilo jedno od najja?ih dubrova?kih naselja u srednjovjekovnoj Bosni. Blizina srednjobosanskoga rudarskog bazena i bitnih gradova u neposrednoj blizini kao ?to su Olovo i Kre?evo , te prirodni polo?aj Viso?kog polja koje je bilo stjeci?te va?nih puteva, od kojih je jedan dolinom Bosne povezivao Sredi?nju Bosnu s Panonskom nizinom , a drugi u??e Neretve sa srednjim Podrinjem su od skromnog trgovi?ta koje je Podvisoki bilo krajem 1390-ih godina pretvorili u glavno trgova?ko sredi?te u srednjovjekovnoj Bosni. ^[36]

Visoko se postupno razvilo u veliki trg, gdje su trgovci u Podvisokom ve?inom prodavali razne preparirane rude kao ?to su srebro i zlato, vosak, med, ko?u od doma?ih i divljih ?ivotinja, kao i stranu robu kao ?to su bili dubrova?ki i mleta?ki tekstil, ju?no vo?e, sol, te obrtna dobra kao ?to su brave. ^[37] Jedan od najpoznatijih viso?kih trgovaca iz toga vremena bio je Mila? Radomiri? koji je trgovao je srebrom, ko?ama i voskom. Podvisoki je postao ?esto karavansko odredi?te. Iz 1428. godine je ostao zabilje?en najve?i karavanski prijevoz robe u srednjovjekovnoj Bosni koji je na relaciji između Dubrovnika i Podvisokog brojao 600 tovara u karavanu. U Podvisokom je postajala i carinarnica , a carinski slu?benici se izri?ito spominju kao carinarnici bosanskoga kralja. ^{[ nedostaje izvor ]}

Podvisoki je postao bitno trgova?ko sredi?te iz kojeg se roba nije samo izvozila, ve? je porastao i uvoz robe. Od 1430. do 1450. godine do?lo je do naglog razvoja Fojnice koja se razvila zahvaljuju?i rudnicima srebra, uzela primat nad Podvisokim kao glavno trgova?ko sredi?te i mjesto Dubrova?kih kolonija. To su bile godine odumiranja trgova?ke aktivnosti u Podvisokom kojem su doprinijeli i upadi Osmanlija u Sredi?nju Bosnu , sve do kona?ne propasti Bosanskog kraljevstva .

Osmanska vladavina

Dolaskom Osmanlija Visoko po?inje poprimati urbano obli?je. O prvim desetlje?ima razvoja Visokog nakon osmanskog zauze?a vrlo malo se zna. Najstariji do sada poznati izvor u kojem se spominje Visoko kao dio osmanskog teritorija jest vakufnama Isa-bega Hranu?i?a iz 1462. godine. ^[38] Viso?ka nahija obuhva?ala je dana?nje op?ine i gradi?e: Visoko, Brezu , Busova?u , Fojnicu , Ilija? , Kiseljak , Kre?evo i Vare? . Od srednjovjekovnog grada, Visoko ?e izrasti u naselje osmanskog tipa. Godine 1477. Ajas-pa?a je izgradio hamam , mekteb , vodovod, most na rijeci Bosni i Medresu, te utemeljio vakuf i tekiju nak?ibendijskog reda koja i danas postoji. D?amija se ne spominje u vakufnami, ali znamo iz izvora iz 1704. da je postojala Ajas-pa?ina d?amija koju je sru?io Eugen Savojski . Novi objekti su sa?injavali po?etnu urbanu jezgru, gospodarstveno sredi?te novog naselja koji se stvara na prostoru srednjovekovnoga trga. U sredini ?ar?ije, koja je i danas smje?tena na istom mjestu, nalazio se sebilj . Na urbanisti?kom planu, osmansko Visoko je bilo podijeljeno na obrtni?ki i trgova?ki dio ? ?ar?iju i mahalu , te stambeni dio grada. Stambeni dio grada je pru?ao ugodnu sliku s bujnim, zelenim vrtovima. ^{[ nedostaje izvor ]}

Kao sjedi?te nahije nalazilo se isprva u sastavu kadiluka Bobovac (1463 ? prije 1470), a potom u sastavu kadiluka Sarajevo sve do 1851., kada je postalo samostalan kadiluk. ^[39] U Visokom je 1485. godine evidentirano 3% muslimanskog stanovni?tva, 1489. godine 5%, 1516. godine 38%, 1528./30. godine 60%, 1540. godine 78%, a 1570. godine 93%. Do kraja 16. stolje?a ono je ?inilo apsolutnu ve?inu ?to se ne?e zna?ajnije mijenjati sve do propasti Osmanskog carstva. ^{[ nedostaje izvor ]}

Stari Franjeva?ki samostan bio je o?uvan sve do 1524. kada su ga sru?ile turske vlasti, iako je kasnije obnovljen. Politi?ke neprilike vezane za Veliki turski rat prisilile su franjevce da 1688. napuste samostan u Visokom kada su oti?li u Gradi?ku izuzev gvardijana koji je ostao radi ?uvanja crkve i samostanske imovine. Franjevci definitivno napu?taju samostan 1697. godine. Tom su se prilikom u Slavoniju oti?li i preostali viso?ki katolici, koji se pridru?uju Eugenu Savojskom prilikom njegovog povratka nakon svr?etka vojnog pohoda na Sarajevo . ^{[40] [41]} Samostan je tada sru?en i nije vi?e obnavljan do dolaska Austrougarskih vlasti, iako po nekim izvorima kao ?to je isprava Kre?evskog kadije Dervi?a neki od franjevaca su ostali u Visokom sve do 1737. godine. ^[42] U zadnjim desetlje?ima osmanske uprave u Visokom sagrađena je i otvorena nova medresa (1840.) a zatim i ru?dija (1870.). Pravoslavna crkva Sv. Prokopija sagrađena je 1857. godine, a nedugo i pravoslavna ?kola. U 1861. godini otvorena je cesta Visoko-Kiseljak. ^{[ nedostaje izvor ]}

Austrougarska monarhija

Nakon Berlinskog kongresa , Austro-Ugarska je 1878. okupirala ?itav Bosanski vilajet . Otpor austrijskoj vojsci bio je kratkotrajan i trajao nekih 6 sati pod vodstvom Muhameda ef. Had?ijamakovi?a, a pridru?ili su im se i pravoslavni Viso?ani. ^[43] Kona?an otpor je slomljen poslijepodne 17. kolovoza 1878. kada se grupa povla?i prema Sarajevu. ^[43] Nastavljaju?i tradiciju iz osmanskog razdoblja i dalje se razvijao ko?arski zanat, tako je izvoz ko?e zna?ajno rastao. Godi?nje se prerađivalo 20.000 goveđih i 60.000 ov?jih i kozijih ko?a, a opan?ari su izrađivali milijun pari opanaka. ^[44]

U prvim godinama Austrougarske vlasti Visoko nije bitno mijenjalo izgled te je zadr?alo orijentalni oblik. Iako se ve?i broj muslimana iselio u Tursku , Visoko je i dalje ostalo prete?ito muslimansko mjesto. Zgrade su se ve?inom gradile u pseudomaurskom stilu i ubla?enim varijantama neoklasicizma . Daljnji razvoj zaustavio je katastrofalni po?ar koji je izbio 11. studenoga 1911. godine prilikom ?ega je izgorjelo preko 450 ku?a, trgovina i ostalih objekata, ?to je ?inilo vi?e od polovice grada. U prolje?e 1912. godine se pristupilo obnovi. U Visoko je pristizala pomo? iz svih dijelova carstva i van njega, a ukupno je prikupljeno 32.158 kruna. Pomo? je stizala iz Beograda , Cazina , Nevesinja , Rogatice , Sarajeva i Tuzle , ali i pojedinaca kao ?to su direktor vakufa efendija Arnautovi? i kralj Austro-ugarske monarhije. ^[45]

SHS, Jugoslavija, NDH

U novoj dr?avi Srba Hrvata i Slovenaca, kasnije Kraljevini Jugoslaviji , Drinskoj banovini , struktura stanovni?tva se nije previ?e mijenjala, pa tako ni u Drugom svjetskom ratu kada je Visoko bilo sastavni dio NDH . Tijekom rata grad nije pretrpio veliku ?tetu, osim devet bombi koje su saveznici bacili s ciljem da presijeku vitalne prometnice kako bi usporili povla?enje njema?ke vojske. Visoko je oslobođeno 7. travnja 1945. od strane 7., 9. i 17. Kraji?ke brigade iz Desete divizije. S podru?ja Visokog je 1205 vojnika sudjelovalo u narodnooslobodila?kom ratu, dok ih je 142 poginulo. Poslije rata ustanove i ulice u Visokom obi?no su dobivale imena po ratnim herojima s podru?ja Visokog. ^{[ nedostaje izvor ]}

SFR Jugoslavija

U socijalisti?koj Jugoslaviji od 1955. Visoko postaje sredi?tem nekoliko dana?njih op?ina: Breza , Fojnica , Ilija? , Kiseljak , Kre?evo i Vare? . Po?etkom 1950-ih godina po?inje izgradnja prvih ve?ih zgrada u Visokom, kao i postupno ?irenje grada prema prostranim ravnicama. Grad dobiva i sve va?nije javne objekte među kojima su po?ta, policijska i vatrogasna postaja, dom zdravlja, hotel, kao i robne ku?e, ?portske i ostale stambene i poslovne objekte. ?kolstvo je također uvelike pobolj?ano izgradnjom tri nove ?kole: osnovne ?kole " Safvet-beg Ba?agi? ", te dvije srednje ?kole "Hazim ?abanovi?" i gimnazije.

U ovom se razdoblju ubrzano razvija gospodarstvo te ni?u tvrtke poput KTK-a, Vispaka, Vitexa, Veleprometa, IGM-a, Kovine i mnogi drugi. Tada?nje je gospodarstvo, prema podatcima iz 1991., upo?ljavalo 88% stanovni?tva. Visoko je 6. svibnja 1971. posjetio Josipa Broz Tito u kojemu je obi?ao sam grad i tada?nje velike tvrtke i kupio ko?no odijelo za sebe i svoju suprugu Jovanku u Ko?no-tekstilnom kombinatu. Kasnih 1980-ih godina te po?etkom 1990-ih dolazi do ubrzane urbanizacije grada s gradnjom velikog gradskog naselja Luke koje se nalazi uz samu rijeku Bosnu, te predstavlja najgu??e naseljeni dio grada. Izgradnja je prekinuta po?etkom rata u Bosni i Hercegovinu , ali je dovr?ena poslije rata. ^{[ nedostaje izvor ]}

Visoko u ratu (1992. ? 1995.)

6. travnja 1992. progla?ava se izvanredno stanje na podru?ju Visokog. Ve? od travnja 1992. po?inje doturanje naoru?anja prema Sarajevu . Uz pripremanje obrambenih snaga vr?en je stalni pritisak na srpsko stanovni?tvo da predaju sve naoru?anje iz vojarna Ahmet Fetagahi? i Majevica. Dana 25. travnja Srbi napu?taju vojarnu Ahmet Fetagahi? i prelaze u vojarnu Majevica. Sljede?eg dana jedinice TO Visoko vr?e opsadu i napad na vojarnu Majevica i pri tom osvajaju skoro sve naoru?anje. ^{[ nedostaje izvor ]}

Krajem sije?nja 1993. raste napetost između ARBiH i HVO -a. Dana 27. sije?nja postrojbe 302. mtbr u sudjelovanju s postrojbama ?TO Visoko i 17. kraji?ke sudjelovali u bitkama i osvajanju gradi?a Fojnice . Dana 2. studenog jedinice ARBiH iz Visokog i susjednih op?ina zauzimaju Vare? s minimalnim gubicima. Posljednji dani 1994. su donijeli primirje između ARBiH i HVO-a. Za to vrijeme u Visokom su trajale pripreme za deblokadu Sarajeva, te su u tu svrhu u Visoko pristigle jedinice 7. korpusa. Operacija deblokade glavnog grada je po?ela 15. lipnja 1995. Tijekom operacije na Visoko je ba?en veliki broj granata te ?est modificiranih aviobombi. Deblokada nije ostvarena. Daytonskim sporazumom je okon?an rat te uklonjene sve ratne crte oko Visokog. ^{[ nedostaje izvor ]}

Gospodarstvo

U gospodarskoj strukturi vode?e su grane prije 1992. bile industrija i trgovina. Zna?ajan doprinos u razvoju Visokog je dala poljoprivreda, građevinarstvo, zatim promet i obrt. Prije rata privreda je bila organizirana u 20 tvrtki od kojih su najve?e bile "KTK", "Vitex", "Velepromet", "Kovina", "Vispak", GP "Zvijezda", "IGM", "Asfaltgradnja" i druga u kojima se zapo?ljavalo preko 11.000 radnika. Od ukupno 13.500 zaposlenih, u privredi bilo je zaposleno 88%, u vanprivredi 7% i u individualnom sektoru 1,7%.

S po?etkom rata gospodarske se aktivnosti ote?ano odvijaju. Pove?ani su tro?kovi i koriste se postoje?e zalihe sirovina i repromaterijala. Fizi?ki obujam proizvodnje ostvarivan je kako je to ratna situacija dozvoljavala. Asortiman roba je desetkovan i sveo se na one proizvode koji su od interesa, prije svega, Armije BiH . Usprkos te?kim o?te?enjima koja se procjenjuju na oko 400 milijuna DEM gospodarski su kapaciteti bili u funkciji i nisu prekidali proizvodnju. Organiziranje industrijske i posebno poljoprivredne proizvodnje pomoglo je u pre?ivljavanju stanovni?tva i ?ire regije i dalo velik doprinos u ratu .

Fabrika Preventa smje?tena na Slobodnoj Zoni u Visokom upo?ljava preko 1500 radnika i pravi ko?ne i tekstilne presvlake za sve glavne proizvođa?e u automobilskoj industriji u Europi, uklju?uju?i proizvođa?e automobila kao ?to su Volkswagen , Audi , ?koda , Seat , BMW , PSA grupacija , Renault , Opel . ^{[46] [47]} Prevent je kontinuirano najve?i izvoznik u ?itavoj Bosni i Hercegovini. Prema podatcima iz 2014., u?e??e u ukupnom izvozu Zeni?ko-dobojskog kantona iznosi 32,21%. Na podru?ju grada Visoko postoje prerađiva?ki kapaciteti u mesnoj (tvrtke Industrija mesa Semi?, Akova Group - Brovis, Su?a) i konditorskoj industriji (tvrtke Pak-Rampart, Vispak). ^[48]

Prema podatcima iz 2014. na podru?ju Visokog posluje 364 privrednih dru?tava i 1.041 samostalnih privrednika koja obavljaju privrednu djelatnost. Nosioci privrednog razvoja podru?ja također su poduze?a iz djelatnosti pakiranja i prerade prehrambenih proizvoda; proizvodnje tekstila i tekstilnih proizvoda (tvrtke Prevent, Albex-Groupe); proizvodnje građevinskog materijala (IGM Visoko); proizvodnje boja, fasada i ljepila (Komochem), metaloprerađiva?ke (Metal ? As) i drvne industrije (tvrtke J.u.A FRISCHEIS, Secom), te proizvodnja Alu i PVC stolarije (Ugarak produkt). Ve?ina tvrtki unutar ovih djelatnosti prete?ito su izvozno orijentirane. ^[46] Ukupno su ?etiri poslovne zone u Visokom: Poslovna zona Ozrakovi?i, Poslovna zona ?ekrek?ije, Poslovna zona Kula Banjer, Slobodna zona Visoko. ^[49]

Ko?na prerada u Visokom

Ko?arski je posao prelazio s koljena na koljeno, s otca na sina pa je zanatsko iskustvo prerade ko?e rasprostranjeno do dana?njih dana. Stari na?in proizvodnje viso?kih tabaka s poznatim tabhanama trajao je s manjim izmjenama i stjecanjem rutine i iskustva tijekom cijelog razdoblja osmanske vlasti. Isti na?in zadr?ao se je i dolaskom austro-ugarske monarhije, da bi tek poslije Prvog svjetskog rata bio uveden suvremeniji na?in prerade ko?e u gotove proizvode kao ?to su odjevni i obu?arski. 1928. godine pored stare ko?are nikla je suvremena radionica za doradu raznovrsnije gotove ko?e. Tada se po?inju upotrebljavati sredstva za ?tavu i obradu ko?a kao i strojna mehanizacija. Godine 1929. stvorena je Stru?no-zanatsko-ko?arska ?kola Visoko , u kojoj su se ?kolovali budu?i kadrovi za ko?arsku industriju. Ova je ?kola bila glavna ko?arska obrazovna ustanova za cijelu tada?nju Jugoslaviju, pa su se u njoj ?kolovali u?enici iz svih dijelova dr?ave. ^{[ nedostaje izvor ]}

Mesna prerada

Podrobniji ?lanak o temi: Viso?ka pe?enica

U BiH je prisutna tradicija proizvodnje suhomesnatih proizvoda među kojima posebno mjesto zauzimaju suho meso i sud?uk koji dolaze s podru?ja Visokog, a tradicija proizvodnje traje od sredine 1750-ih godina. ^[50] ?Viso?ka pe?enica“ trajni je suhomesnati proizvod za koji je udru?enje prerađiva?a mesa s podru?ja grada Visoko ?ViPS“ (Viso?ka pe?enica i sud?uka) podnijelo zahtjev prema Agenciji za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine za dodjelu oznake zemljopisnog porijekla za ?Viso?ku pe?enicu“. ^{[51] [52]} U Visokom je zaklju?no s 2020. godinom bilo 45 registriranih obrtni?kih prerađiva?a mesa. ^[53] Viso?ka pe?enica je postala slu?beno za?ti?eni proizvod 5. lipnja 2020. ^[54]

Poljoprivreda

Najkvalitetnije poljoprivredno zemlji?te nalazi se uz dolinu rijeke Bosne i Fojnice, te njihovih pritoka (gornje i donje mo?transko, dobrinjsko i radovljansko podru?je). Visoko ima oko 0,22 hektara poljoprivrednog zemlji?ta po glavi stanovnika. U Zeni?ko-dobojskoj ?upaniji, Visoko se nalazi u samom vrhu kada je rije? o proizvodnji krumpira , paprike , plave djeteline i graha . ^[55] Plodna ravnica u slivu rijeke Bosne na podru?ju Mo?tra poznata je po uzgajanju kvalitetne paprike. ^[56]

Turizam

Iako Visoko kao grad nikada nije bilo turisti?ko mjesto, ono ipak ima mnogo turisti?kih atrakcija. Najvi?e ih je vezano za srednjovjekovnu Bosnu, tako da na brdu Viso?ici jo? uvijek ima ru?evina stare tvrđave (dio je sa?uvan u Viso?kom muzeju), a u Milama je pronađen Tvrtkov grob kao i srednjovjekovno naselje.

Piramide u Visokom

Podrobniji ?lanci o temama: Bosanske piramide i Park Ravne 2

U novije vrijeme velika turisti?ka atrakcija u Visokom su okolna brda kao ?to je Viso?ica , zbog tvrdnji pseudoistra?iva?a Semira Osmanagi?a kako se nedaleko od grada Visokog nalazi vi?e piramida izgrađenih ljudskom rukom u davnoj pro?losti. Ozbiljnija znanstvena istra?ivanja su pokazala da u okolici Visokog ne postoje piramide kao ni građevine sli?nog podrijetla. ^{[57] [58] [59]} ?tovi?e, dio akademske zajednice je kritizirao bosanskohercegova?ke vlasti jer podupiru opovrgnute tvrdnje o piramidama u Visokom. ^[60]

U prvim godinama ve?ina posjetitelja su bili tranzitni koji su ostajali u Visokom između 1-5 sati. Danas vi?e od tre?ine gostiju ?ine gosti koji ostaju između 2-10 dana. ^[61] To se pozitivno odra?ava na financijski prihod ugostiteljskih objekata u Visokom i uslu?nih djelatnosti ^[16] . Fondacija je svoju turisti?ku ponudu pro?irila otvaranjem parka " Ravne 2 ", a broj turista je oko 50.000 na godi?njoj razini. Na vode?oj svjetskoj web stranici za smje?tajne kapacitete, do 2012. nije bilo nijednog smje?tajnog kapaciteta iz Visokog. U 2015. bilo ih je 45, u 2016. 70, u 2017. 95, a u 2018. 158 smje?tajnih kapaciteta (hotela, motela, hostela, apartmana, ku?a, vikendica, stanova, kreveta, kampova). ^[61]

Sve ve?i broj turista je pobolj?ao kakvo?u turisti?ke infrastrukture, tako da Visoko u svom sredi?tu ima turisti?ki info pult, a zahvaljuju?i suradnji Fondacije s gradskim, ?upanijskim i federalnim vlastima pristupilo se sustavnom rje?avanju turisti?ke infrastrukture: asfaltiranju puteva, izgradnji zaobilaznice da bi bila formirana pje?a?ka zona ispred tunela Ravne (koja je otvorena u o?ujku 2019.), izgradnji parkirali?nog prostora, po?etku radova na novom regulacijskom planu za kompleks Ravne, itd. ^[61]

U prvih sedam mjeseci 2021. broj turista koji su posjetili Visoko iznosio je 30.000. ^[62]

Obrazovanje

Podrobniji ?lanak o temi: Franjeva?ka klasi?na gimnazija u Visokom

O postojanju visokog u?ili?ta u Bosni prije osam stolje?a ne postoji mnogo podataka, ali ono ?to je dostupno potvrđuje izuzetnu ?injenicu da je “u mjestu koje se zove Bosna” (Visoko) ve? 1175. godine postojalo visoko u?ili?te Crkve bosanske. ?ini se da je to bilo u Mo?tru, i neki autori idu dotle da ga progla?avaju sveu?ili?tem. ^[63]

Povijesni izvori govore o “mjestu koje se zove Bosna ”, pored toga ?to se u dokumentima iz tog vremena spominje “zemlja Bosna”. Srednjovjekovno naselje pod tim nazivom povjesni?ari su locirali u Viso?ko polje i njegovo pribre?je i to je najstariji i naju?i sadr?aj pojma Bosna. Ovakvi izvori i tuma?enja ostavljaju mogu?nost da je u to vrijeme pojam Bosna bio dvozna?an: pod jednim, ?irim, se podrazumijevala suverena dr?ava, a pod u?im zbir lokaliteta (Biskupi?i, Mile, Mo?tre i Visoki) koji su zajedni?ki ?inili politi?ko, duhovno i trgovinsko sredi?te dr?ave Bosne. O postojanju visokog u?ili?ta (sveu?ili?ta po nekima) u Bosni, izravno ili neizravno, govore ?etiri povijesna izvora koji su zapravo izvje??a i bilje?ke protivnika Crkve bosanske. Bosanske arhive progutalo je vrijeme, ratovi i pusto?enja stranih vojska. Iz malobrojnih dostupnih izvora izvodi se zaklju?ak da su se predavanja odnosila na podru?je vrlo ?iroko shva?ene teologije, prije svega etike, medicine i sakramentologije. Predavanja su dr?ana na latinskom jeziku zbog mnogih stranih studenata. ^[63]

Zahvaljuju?i određenim izvorima u kojima su sa?uvana imena prepisiva?a rukopisa koji su prepisivali u Visokom i okolnim mjestima mo?e se zaklju?iti da je prva viso?ka medresa osnovana prije 1651. godine. ^[64] Medresa Ahmed-efendije podignuta je 1838. godine zahvaljuju?i dobrovoljnim prilozima viso?kih muslimana te je iste godine i otvorena. ^[64] U medresi je bila knji?nica koju je 1840. godine u vakufio Mustafa-pa?a Babi?.

Godine 1881. po?ela je s radom Op?inska ?kola u Visokom. Bila je smje?tena u ku?i Hasan-bega Ze?evi?a. Op?inska pu?ka ?kola izgrađena je krajem 1885. a kona?na dogradnja zavr?ena 1886. Godine 1910. u?enici su u?li u novu "veliku ?kolu" na Kraljevcu. ?kola na Kraljevcu dograđivana je 1961., 1971., te 1975./76. godine. Odlukom Op?inskog vije?a od 20. sije?nja 1993. ?kola nosi naziv Osnovna ?kola "Kulin Ban" Visoko.

Franjeva?ka gimnazija je u Visoko preseljena iz Gu?e Gore 1900. godine. Do tada je u Gu?oj Gori radila kao petorazredna, ovdje radi kao ?estorazredna do ?kolske 1913./14. kada se upisuje sedmi razred, a 1914./15. i osmi razred. Poslije Prvog svjetskog rata Gimnazija je nastavila s radom, a 1924. godine njoj je bilo priznato pravo javnosti. U socijalisti?koj Jugoslaviji gimnaziji je nakratko onemogu?eno djelovanje, da bi 1947. gimnazija dobila dopu?tenje ali uz mnoga ograni?enja.

Gimnazija u Visokom osnovana je 1960. godine. ?kola se sastoji od op?e i filolo?ke gimnazije. Godine 1971. izvr?ena je spajanje Gimnazije i ?kole u?enika u privredi i dobila naziv Srednjo?kolski centar Janko Balorda . koji se 1993. godine mijenja u S?C Hazim ?abanovi?. Gradska knji?nica Visoko osnovana je 1946. godine koja danas posjeduje oko 60.000 monografskih publikacija, preko 200 naslova serijskih publikacija, zna?ajan broj neknji?ne i zvu?ne i slikovne građe. ^[65]

Kultura

Nacionalni spomenici

Povjerenstvo za o?uvanje nacionalnih spomenika je uvrstila ukupno osam nacionalnih spomenika koji se nalaze u Visokom.

Mile su bile kraljevsko stolno i saborno mjesto Velikog rusaga bosanskog , ^[66] te krunidbeno i grobno mjesto vladara za vrijeme dr?ave u srednjovjekovnoj Bosni. Osim toga, u to vrijeme u Milima se nalazio i franjeva?ki samostan , a od 1340. biva sredi?te vikarije.

Arhitektonski najvrjedniji objekt u Visokom je ?erefudinova Bijela d?amija , djelo bosanskohercegova?kog arhitekte Zlatka Ugljena . D?amija je sagrađena 1980. godine. Dobitnica je vi?e nagrada, a najpoznatija je međunarodna Aga Khanova nagrada za arhitekturu , jedna od najpresti?nijih nagrada ?ija je svrha prepoznavanje izvrsnih arhitektonskih građevina i daljnje ohrabrivanje gradnje u islamskim dru?tvima .

Samostan sv. Bonaventure je katoli?ki vjerski objekt u Vrhbosanskoj nadbiskupiji i progla?en je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine . Nacionalni spomenik se sastoji od zgrade Samostana s gimnazijom i sjemeni?tem, pripadaju?e crkve i pokretnog naslijeđa koje ?ini zbirka slika starih majstora.

Crkva svetog Prokopija izgrađena je 1857. godine (1853.) nalazi se u Visokom i predstavlja hram Srpske pravoslavne crkve , pripada Dabrobosanskoj mitropoliji te je sjedi?te Viso?ke parohije.

Kulturne manifestacije

Svake godine u razdoblju srpanj - kolovoz u Visokom organizira se tradicionalna manifestacija Viso?ko ljeto . Sastoji se od dana trgovine, kulture i ?porta, u okviru kojih se organizuje tradicionalni oblik prodaje roba ?iroke potro?nje za vrijeme dana trgovine, a razli?iti sadr?aji: kazali?ne predstave, filmske projekcije, slikovne izlo?be, glazbeni koncerti, ?portske manifestacije, revijalne utakmice ?porta?a i ?portskih klubova Grada Visoko za vrijeme dana kulture i ?porta.

Udru?enje građana Ars Tragovi svake godine u mjesecu studenome organizira kulturnu manifestaciju Dani Zaima Muzaferije u ?ast filmskom, televizijskom, i kazali?nom glumcu Zaimu Muzaferiji , koji je ?ivio i radio u Visokom. Tijekom ove manifestacije organizira se promocije, kazali?ne predstave, filmske projekcije, ?to je prigoda za okupljanje umjetnika, pisaca, glumaca, i redatelja.

Glazba

U Muli?ima djelovao je Institut sevdaha Omera Pobri?a koji se bavio o?uvanjem bo?nja?ke glazbene tradicije i sevdalinke .

Muzeji

Podrobniji ?lanak o temi: Zavi?ajni muzej u Visokom

U Visokom postoji Zavi?ajni muzej u kome se nalazi brojno kulturno povijesno naslijeđe Visokog, ali i Bosne. Muzej je osnovan 1953. godine, a najve?e zasluge pripadaju inicijativnom odboru u kome su bili Vaso Radi?, Salko Oru?, Hasan ?ahinovi?, Avdo ?aki? i drugi. Prvi kustos muzeja je bio Anton Smodi? koji je pokrenuo neke od prvih projekata koji su uklju?ivali katalogiziranje, uređivanje zbirka, prikupljanje materijala i tehni?kih crte?a.

Vrijednosti koje se nalaze u muzeju su najvi?e u svezi sa srednjovjekovnom dr?avom Bosnom , zbog ?injenice da je Viso?ka dolina bilo jedno od sredi?ta dr?ave u srednjovjekovnoj Bosni . U muzeju se ?uvaju mnogi predmeti i dokumenti iz srednjovjekovnog vremena, kao i fragmenti ru?evina staroga grada Visokog . Fond Zavi?ajnog muzeja obuhva?a muzejsku građu, sastavljenu od oko 2.500 popisanih izlo?aka, dok sama arheolo?ka zbirka broji preko 100.000 fragmenata, prikupljenih sa ?ireg podru?ja viso?kog podru?ja. ^[67] Osnovna djelatnost muzeja je prikupljanje, obrada, za?tita, ?uvanje i prezentiranje, muzejskog materijala, za?tita kulturne ba?tine, znanstveno-istra?iva?ki rad, te pedago?ka i izdava?ka djelatnost.

Mediji

• Radio i televizija Visoko

?port

Organizirano bavljenje ?portom i fizi?kom kulturom u Visokom po?inje otvaranjem konfesionalnih i dr?avnih ?kola u koje se uvodi i nastavni predmet tjelesni odgoj "gombanje". Osim rukometa i nogometa, najuspje?niji ?port u Visokom je zrakoplovno modelarstvo . Aero klub "Izet Kurtali?" jedan je od najuspje?nijih bosanskohercegova?kih zrakoplovnih klubova, a najve?e uspjehe ostvario pobjedama na svjetskim prvenstvima u F1B kategoriji 1996. i 1999. godine. ?lan tog kluba i biv?i na?elnik Visokog Kenan Jusufba?i? bio je osam puta prvak Jugoslavije i 15 puta prvak s klubom "Izet Kurtali?" u Bosni i Hercegovini. Godine 1996. osvojio je zlatnu medalju na Europskom prvenstvu u Italiji. U sklopu reprezentacije BiH osvojio je 1997. i 1999. godine Svjetsko prvenstvo u zrakoplovnom modelarstvu. ^[68] Na osnovu tih rezultata progla?en je za najboljeg ?portistu godine u Bosni i Hercegovini 1999. godine. ^[69] Odr?ava se Novogodi?nji malonogometni turnir "Memorijal Midhat Ahi?" .

Rukomet

Podrobniji ?lanak o temi: RK Bosna Visoko

Najuspje?niji ?port u Visokom je rukomet, gdje je rukometni klub Bosna od svog osnivanja imao zna?ajne rezultate. Klub je proveo 7 sezona u prvoj rukometnoj ligi Jugoslavije, pri tome ostvaruju?i zna?ajne uspjehe u Kupu Savezne Republike BiH, osvojiv?i ga 1965. , 1968. , 1971. i 1982. godine, a do finala jugoslavenskog kupa do?li su 1965. godine gdje su pora?eni od Medve??aka. Najbolji plasman u prvenstvu ostvarili su u sezoni 1974./75. kada su osvojili 4. mjesto. Klub je zbog ratnoj de?avanja na kratko prekinuo svoj rad. Poslije 1994. godine klub je nastavio s uspje?nim radom, i osvojio ligu Bosne i Hercegovine dva puta, 1997. i 1999. godine, a Kup Bosne i Hercegovine tri puta, 1995. , 1998. , 2001. Najbolji plasman u europskim takmi?enjima ostvarili su u sezoni 1999/2000 do?av?i do 1/8 finala Kupa EHF , gdje su izgubili od budu?eg prvaka RK Metkovi?a ukupnim rezultatom 48:44. ^[70]

Nogomet

Podrobniji ?lanak o temi: NK Bosna Visoko

Prva nogometna utakmica u Visokom odigrana je 1923. godine kada se formira i prvi nogometni klub Jadran . Godine 1934. formira se i drugi nogometni klub Radni?ki . Godine 1953. dolazi do spajanja ova dva kluba i tako nastaje nogometni klub Bosna. Nogometni klub Bosna je svoje najve?e uspjehe do?ivio osvojiv?i nogometni Kup Bosne i Hercegovine 1999. , kao i Superkup iste godine, u obje utakmice pobijediv?i FK Sarajevo .

Poznate osobe

Izvori

Literatura

• Be?lagi?, ?efik. 2004. Leksikon ste?aka . Svjetlost, Biblioteka kulturno nasljeđe Bosne i Hercegovine

• Mu?i?, Ivan. 2008. Vjera Crkve bosanske . Muzej hrvatskih arheolo?kih spomenika

• ?kegro, Ante. 2005. Fenomen “Krstjani” u srednjovjekovnoj Bosni i Humu . Institut za istoriju u Sarajevu;Hrvatski institut za povijest, Zagreb. ISBN   978-9985-9642-5-5

• Runje, Petar. 2001. Pokorni?ki pokret i franjevci tre?oredci glagolja?i . “Provincijalat franjevaca tre?oredaca” - “Kr??anska sada?njost”, Zagreb, CS1 odr?avanje: dodatna interpunkcija ( link )

• Brkovi?, Milko. 2002. Srednjovjekovna Bosna i Hum. Identitet i kontinuitet . “Crkva na kamenu”, Mostar

• Filipovi?, Milenko S. 2002. Viso?ka nahija . Mak

• Anđeli?, Pavao. 1973. Bobovac i Kraljeva Sutjeska, Sarajevo

• Anđeli?, Pavao. 1984. Doba stare bosanske dr?ave, Visoko i okolina kroz historiju 1, Visoko 1984, 101-309, lat . Skup?tina Op?ine Visoko

• Anđeli?, Pavao. 1979. Krunidbena i grobna crkva bosanskih vladara u Milima (Arnautovi?ima) kod Visokog

• Vego, Marko. 1982. Postanak srednjovjekovne bosanske dr?ave . Svjetlost

• ?o?kovi?, Pejo. 1996. Veliki knez bosanski Tvrtko Borovini?, . Croatica Christiana Periodica XX/37, Zagreb

• Jeleni?, Julian. 1906. Kraljevsko Visoko i samostan sv. Nikole . Daniela A. Kajona, Sarajevo
• Knjiga: "Nacionalni sastav stanovni?tva - Rezultati za Republiku po op?tinama i naseljenim mjestima 1991.", statisti?ki bilten br. 234, Izdanje Dr?avnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.

• internet - izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - http://www.fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacion-po-mjesnim.pdf

Vanjske poveznice

Zajedni?ki poslu?itelj ima stranicu o temi Visoko

• Slu?bena stranica grada Visoko
• Franjeva?ka klasi?na gimnazija u Visokom   Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 8. velja?e 2009. ( Wayback Machine )

v  • r  • u Upravna podjela Bosne i Hercegovine v  • u Entiteti Bosne i Hercegovine Federacija Bosne i Hercegovine ? Republika Srpska v  • u ?upanije Federacije Bosne i Hercegovine Unsko-sanska ? Posavska ? Tuzlanska ? Zeni?ko-dobojska ? Bosansko-podrinjska Gora?de Sredi?nja Bosna ? Hercegova?ko-neretvanska ? Zapadnohercegova?ka ? Sarajevska ? Hercegbosanska v  • u Distrikti Bosne i Hercegovine Distrikt Br?ko v  • u Gradovi Bosne i Hercegovine Banja Luka ? Biha? ? Bijeljina ? Gradi?ka ? Bosanska Krupa ? Cazin ? ?apljina ? Derventa ? Doboj ? Gora?de ? Gra?anica ? Grada?ac ? Isto?no Sarajevo ? Konjic ? Livno ? Ljubu?ki ? Mostar ? Ora?je ? Prijedor ? Sarajevo ? Srebrenik ? Stolac ? ?iroki Brijeg ? Trebinje ? Tuzla ? Visoko ? Zenica ? Zvornik ? ?ivinice v  • u Op?ine Bosne i Hercegovine Federacija Bosne i Hercegovine Banovi?i ? Bosanski Petrovac ? Bosansko Grahovo ? Breza ? Bugojno ? Busova?a ? Bu?im ? Cazin ? Centar, Sarajevo ? ?eli? ? ?itluk ? Drvar ? Doboj Istok ? Doboj Jug ? Dobreti?i ? Domaljevac-?amac ? Donji Vakuf ? Fo?a-Ustikolina ? Fojnica ? Glamo? ? Grude ? Had?i?i ? Ilid?a ? Ilija? ? Jablanica ? Jajce ? Kakanj ? Kalesija ? Kiseljak ? Kladanj ? Klju? ? Kre?evo ? Kupres ? Lukavac ? Maglaj ? Neum ? Novi Grad, Sarajevo ? Novi Travnik ? Novo Sarajevo ? Od?ak ? Olovo ? Pale-Pra?a ? Posu?je ? Prozor-Rama ? Ravno ? Sanski Most ? Sapna ? Stari Grad, Sarajevo ? Teo?ak ? Te?anj ? Tomislavgrad ? Travnik ? Trnovo (FBiH) ? Uskoplje ? Usora ? Vare? ? Velika Kladu?a ? Vitez ? Vogo??a ? Zavidovi?i ? ?ep?e Republika Srpska Berkovi?i ? Bile?a ? Bosanska Dubica ? Bosanska Gradi?ka ? Bosanska Kostajnica ? Bosanski Brod ? Bosanski Novi ? Bosanski ?amac ? Bosansko Petrovo Selo ? Bratunac ? ?ajni?e ? ?elinac ? Derventa ? Donji ?abar ? Fo?a ? Gacko ? Han Pijesak ? Isto?na Ilid?a ? Isto?ni Drvar ? Isto?ni Mostar ? Isto?ni Stari Grad ? Isto?no Novo Sarajevo ? Jezero ? Kalinovik ? Kotor Varo? ? Krupa na Uni ? Kupres (RS) ? Lakta?i ? Lopare ? Ljubinje ? Mili?i ? Modri?a ? Mrkonji? Grad ? Nevesinje ? Novo Gora?de ? Osmaci ? O?tra Luka ? Pale ? Pelagi?evo ? Petrovac ? Prnjavor ? Ribnik ? Rogatica ? Rudo ? Skender Vakuf ? Sokolac ? Srbac ? Srebrenica ? Stanari ? ?ekovi?i ? ?ipovo ? Tesli? ? Trnovo (RS) ? Ugljevik ? Vi?egrad ? Vlasenica ? Vukosavlje