Vi?eslav
Krstionica kneza Vi?eslava
hrvatski knez
Vladavina	oko 785. ? 802.
Prethodnik	Porga
Nasljednik	Borna

Vi?eslav je bio knez primorskih Hrvata , na podru?ju Primorske Hrvatske oko godine 800. , premda se ne zna koliko je podru?je bilo pod njegovom vla??u.

Nakon ?to su porazili avarsku dr?avu i pokorili hrvatska plemena koja su ?ivjela u staroj Panoniji , Franci su ?ini se odlu?ili osvojiti i prostore Dalmacije kojom je vladao knez Vi?eslav. Tako frana?ki markgrof Erik , gospodar Istre , Furlanske i drugih zemalja, kre?e sa svojom vojskom prema Primorskoj Hrvatskoj, te god. 799. dolazi do Tarsatike kraj Rijeke ( Opsada Trsata ), gdje se u " Frana?kim ljetopisima " ( Annales regni Francorum ) za njega ka?e da je poginuo u zasjedi. ^[1] Povjesni?ari jo? uvijek raspravljaju koje je naravi bila ta bitka i tko je zapravo ubio Erika. Neki dr?e da su to bili Hrvati ( Ra?ki , Nada Klai? , Lujo Margeti? , Neven Budak ), drugi da su to bili avarsko-slavenski izaslanici koji su na taj na?in htjeli sprije?iti odlazak Erika u borbu protiv njih ( Nenad Labus ), a postoji i mi?ljenje da se radi o Bizantincima ( Ivo Goldstein ). ^[2]

Ipak do god. 803. kad je Vi?eslav vjerojatno ve? bio mrtav, Primorska Hrvatska priznaje vrhovnu fran?ku vlast ( 800. je Karlo Veliki u Rimu okrunjen za cara ).

Krstionica kneza Vi?eslava iz Nina [ uredi | uredi kod ]

Podrobniji ?lanak o temi: Vi?eslavova krstionica

Vi?eslavova krstionica jedini je dokaz o eventualnom Vi?eslavovu postojanju. Visoka je 90 cm i izrađena od jednog komada kamena na kojem je, iznad reljefa kri?a s tropletom , latinski natpis:

≫Ovaj izvor, naime, prima slabe da ih u?ini prosvijetljenima. Ovdje se peru od svojih zlo?ina, ?to su ih primili od svog prvog roditelja, da postanu kr??ani spasonosno ispovijedaju?i vje?no Trojstvo. Ovo djelo pobo?no u?ini sve?enik Ivan, u vrijeme kneza Vi?eslava ( VUISSASCLAVO DUCI ), i to u ?ast sv. Ivana Krstitelja , da zagovara njega i njegova ?ti?enika.≪

Vi?eslav je ovdje jasno nazvan ?knezom“ ( lat. dux ), premda nije određeno ?iji je knez bio. S obzirom na to da je krstionica vjerojatno nađena u Ninu , mogu?e je da je bio knez u Primorskoj Hrvatskoj, ili pak u unutra?njosti, na podru?ju Panonske Hrvatske .

Njezino datiranje i to?no podrijetlo i dalje su predmetom znanstvene rasprave. ^[3]

Izvori [ uredi | uredi kod ]

Izvori [ uredi | uredi kod ]

• Annales regni Francorum inde ab a. 741 usque ad a. 829, qui dicuntur Annales Laurissenses maiores et Einhardi . Herausgegeben von Friedrich Kurze. XX und 204 S. 8°. 1895. Nachdruck 1950.
• Nenad Labus, " Tko je ubio vojvodu Erika ", Radovi Zavoda povijesnih znanosti HAZU u Zadru , sv. 42/2000, str. 1?16.
• Mirjana Matijevi? Sokol, " Krsni zdenac Hrvata. Paleografsko-epigrafska ra??lamba natpisa s krstionice kneza Vi?eslava ", Croatica Christiana Periodica 59 (2007) 1?31.
• Budak, Neven . 1994. Prva stolje?a Hrvatske . Hrvatska sveu?ili?na naklada. Zagreb. ISBN   953-169-032-4 CS1 odr?avanje: parametar ref identi?an predodređenom ( link )
• Goldstein, Ivo . 1995. Hrvatski rani srednji vijek . Novi Liber. Zagreb. ISBN   953-6045-02-8
• Horvat, Rudolf . 1924. Povijest Hrvatske I. (od najstarijeg doba do g. 1657.) . Zagreb
• Klai?, Nada . 1971. Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku . ?kolska knjiga . Zagreb. CS1 odr?avanje: parametar ref identi?an predodređenom ( link )