Franjo Ra?ki

Izvor: Wikipedija
Franjo Ra?ki
Franjo Rački, litografija Theodora Mayerhofera
Franjo Ra?ki, litografija Theodora Mayerhofera
Rođen 25. studenoga 1828.
Fu?ine
Umro 13. velja?e 1894.
Zagreb
Zaređen 1852. u Senju
Portal o kr??anstvu
Portal o ?ivotopisima
 
Polje teologija , povijest
Institucija Hrvatski zavod Sv. Jeronima , HAZU
Portal o ?ivotopisima

Franjo Ra?ki ( Fu?ine , 25. studenoga 1828. ? Zagreb , 13. velja?e 1894. ), hrvatski katoli?ki sve?enik, povjesni?ar , publicist , kulturni djelatnik, narodnja?ki politi?ar , "otac hrvatske moderne kriti?ke historiografije". [1]

?ivotopis [ uredi | uredi kod ]

Obrazovanje [ uredi | uredi kod ]

U Senju i Vara?dinu stje?e gimnazijsko obrazovanje. Teologiju je zavr?io u Senju, gdje ga je biskup Mirko O?egovi? 1852. zaredio za sve?enika. Promoviran je za doktora teologije 1855. u Be?u . Ondje je pokazao prve sklonosti za istra?ivanje povijesti objavljivanjem rada Sredoto?je povjestnice . [2] Nakon zavr?enog obrazovanja u Senju je postavljen za profesora. Marljiv i pun nacionalnoga zanosa organizirao je po Kvarnerskim otocima skupljanje glagoljskih listina, a i sam je volio tra?iti i istra?ivati. Tijekom posjeta Krku , prvi je prou?avao sadr?aj Ba??anske plo?e koja je tada bila dio podnog kamenja mjesne crkve. Ra?ki je prou?avao pismo na plo?i za koju je Pavel Jozef ?afarik smatrao da je pisana nekom kriptografijom . Na temelju svojih istra?ivanja glagoljske ostav?tine objavio je radove Pregled glagoljske crkvene knji?evnosti s osobitim obzirom na sv. pismo i liturgi?ke knjige ( 1856. ) i Viek i djelovanje sv. Cyrilla i Methoda slovjenskih apo?lolov ( 1857. ). [3]

Povjesni?ar i kulturni djelatnik [ uredi | uredi kod ]

Njegova marljivost i talent nisu ostali neprimje?eni, pa je iz Senja 1857. godine premje?ten u Rim u Hrvatski zavod Sv. Jeronima , gdje je ostao pune tri godine. Ra?ki je boravak u Rimu iskoristio za rad po arhivima i knji?nicama. Tra?io je dokumente o hrvatskoj povijesti, a također se usavr?avao u struci. Polazi te?ajeve iz paleografije i ostalih pomo?nih povijesnih znanosti. [4]

U rimskim arhivima nalazi mno?tvo dokumenata o bogumilima , koje je Crkva tijekom stolje?a sakupila u borbi protiv njih, pa ga ovo pitanje sna?no zaokuplja. Djelo Bogomili i Patareni Ra?ki je objavio petnaestak godina kasnije. Knjiga se smatra prijelomnicom u tuma?enju Crkve bosanske. Ra?ki je u njoj zasnovao "bogumilsku hipotezu", po kojoj je Crkva bosanska nastala pod utjecajem dualisti?kih hereti?kih u?enja iz Bugarske i Makedonije koja su nastala u 9. stolje?u . [5] Takva hipoteza dominirala je ve?im dijelom 19. i 20. stolje?a, no s vremenom je uglavnom odba?ena u svom izvornom obliku. Danas je najra?irenije stanovi?te da je Crkva bosanska kr??anska vjerska sljedba koja je jedino u ustroju, no ne i u nauku odstupala od Katoli?ke crkve u krilu koje je i nastala.

Franjo Ra?ki

Kao kulturni djelatnik, Ra?ki je pokrenuo list Knji?evnik (izlazio od 1864. do 1866. ) s ciljem obradbe jezikoslovlja, povijesti i prirodnih znanosti "s obzirom na hrvatske zemlje". [6] Zaslu?an je za pokretanje utjecajnih kulturno-politi?ka glasila Obzor i Vienac . Bio je dioni?ar Dioni?ke tiskare , tiskare koja je tiskala te listove. [7] Izabran je za predsjednika Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti . Tijekom akademskoga djelovanja, pokrenuo je Akademijine ?asopise Rad i Starine . Pred kraj ?ivota nastojao je pokrenuti prikupljanje građe za Codex diplomaticus Regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae , no ideju nije uspio ostvariti ve? je taj zadatak na sebe preuzeo Tadija Smi?iklas . U svakom slu?aju, Ra?ki je odredio djelovanje Akademije u vi?e desetlje?a, poglavito na dru?tvenom i humanisti?kom podru?ju.

Kao povjesni?ar, Ra?ki je objavio niz va?nih knjiga i radova, npr. Bogomili i patareni , Povjesnik Ivan Lu?i? , Nutarnje stanje Hrvatske prije XII. stolje?a , Stari grb bosanski , Povelje bosanskog kralja Tvrtka . Ipak, njegovo najva?nije djelo je Documenta historiae Croaticae periodum antiaquam illustrantia , zbirka izvora za ranosrednjovjekovnu hrvatsku povijest. Iako ga se mo?e smatrati priklonjenom istra?ivanju "geneti?ke historije" ?ije glavno na?elo je uo?iti kako i za?to je do ne?ega do?lo, Ra?ki je smatrao da povijest ne smije biti samo kronika ratova i politi?kih događaja. Stoga je ustvrdio da se povjesni?ar mora okrenuti kulturnim i drugim ?ivotnim oblicima. [8] Suvremeni povjesni?ari su tek nedavno prepoznali neke od prinosa koje je Ra?ki dao istra?ivanju hrvatske povijesti, te su isti dostojno vrednovani, npr. uloga kneza Mutimira u događajima u Panoniji 873. godine, datacija pogibije zadnjega hrvatskog kralja Petra , identifikacija napada?a na Rab prema prvom ?udu sv. Kri?tofora i datacija pohoda mleta?kog du?da Dominika Contarena. [9]

Ra?ki je bio predsjednikom ?kolskoga odbora koji je imao za cilj ustrojstvo rada na tvorbi hrvatskoga znanstvenoga nazivoslovlja. Također se oku?ao u tvorbi hrvatskoga kemijskoga nazivlja, te je svoje prijedloge o "narodno-lu?benom nazivlju" iznio 1853. u radu O pokusu lu?benog nazivlja . [10]

Politi?ar [ uredi | uredi kod ]

Spomenik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Franji Ra?kome na zagreba?kom Mirogoju .

Kao predstavnik senjskoga kaptola 1861. postaje zastupnikom u Hrvatskome saboru koji je sazvan poslije dvanaestogodi?nje stanke. Bio je, uz Antu Star?evi?a , jedino selja?ko dijete u Saboru. Ra?ki je pisao mnogo i to o gotovo svim aktualnim temama i problemima svoga doba, koji su bili u svezi s Hrvatskom i njezinim polo?ajem u Monarhiji. Njegov politi?ki anga?man se uvelike podudarao s istra?ivanjima povijesti, npr. daje osnovno povijesno opravdanje za pripadnost Rijeke Hrvatskoj. [11] U saboru je ostao do 1875. godine.

Obi?no se biskupa Strossmayera dr?i ideologom jugoslavenstva, ali sva je prilika da prvenstvo pripada povjesni?aru Ra?kom. Jugoslavenstvo Ra?koga i Strossmayera, koje stupa na scenu padom apsolutizma, bilo je usredoto?eno na djelovanje unutar okvira Habsbur?ke monarhije s ciljem ujedinjena ju?noslavenskih naroda unutar njezinih granica. U toj viziji nije bilo ?irenja prema ostalim dijelovima Balkana . [12] Međutim, interesi te vizije su se preklapali s izgrađenom srpskom idejom, koju je na narodnom planu razradio Vuk Karad?i? , a na dr?avnom Ilija Gara?anin u poznatom spisu Na?ertanije (1844.) kojim se isticala nu?nost teritorijalne ekspanzije Srbije. Nasuprot toj ideji, kod Hrvata su dr?avnu ideju u ?istom obliku istakli Ante Star?evi? i Eugen Kvaternik koji su stali na ?elo Stranke prava. I Ra?ki i Strossmayer, iako u jugoslavenski orijentiranoj Narodnoj stranci , prihvatili su Star?evi?ev i Kvaternikov koncept hrvatske politi?ke nacije koja se natkrilila na ju?noslavenske narode unutar Monarhije. [13]

Ra?ki je prema jugoslavenskoj ideologiji bio dosta emotivan, pa i nekriti?an. ?esto je pisao zanosno, bez znanstvene argumentacije i potvrde u izvorima. Poneke njegove povijesne tvrdnje, kao na primjer da je srpski car Du?an htio Srbiju staviti na ?elo udru?ene Jugoslavije, negativno su utjecale na ?itav jedan nara?taj hrvatskih povjesni?ara. [ nedostaje izvor ] Ovih tvrdnji Ra?ki se poslije odrekao dr?e?i ih "pjesni?kim primjesama", ali ?teta je ve? bila u?injena.

Djela [ uredi | uredi kod ]

Nepotpun popis djela:

  • Bogomili i patareni , 1868.
  • Povijest Bugarske (preveden na bugarski i objavljen 1999.)
  • Povjesnik Ivan Lu?i?
  • Nutarnje stanje Hrvatske prije XII. stolje?a
  • Stari grb bosanski
  • Povelje bosanskog kralja Tvrtka
  • Documenta historiae Croaticae periodum antiaquam illustrantia
  • Assemanov ili vatikanski evangelistar / iznese ga na svjetlo Franjo Ra?ki , Zagreb, 1865.
  • Rieka prama Hrvatskoj / sastavio Franjo Ra?ki, Zagreb, 1867.
  • Fiume gegenuber von Croatien. Von dr. Franz Ra?ki. Aus dem kroatischen ubers von X.Y. (prijevod Petar Preradovi? ). Zagreb, 1869.
  • Izprave o uroti bana P. Zrinskoga i kneza Fr. Frankopana / skupio Fr. Ra?ki , Zagreb, 1873.
  • Prilog za poviest hrvatskih uskoka / od Fr. Ra?koga , Zagreb, 1877.
  • Osvrt na 25-godi?nje djelovanje Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti / nacrtao i besjedio Franjo Ra?ki , Zagreb, 1893.

Spomen [ uredi | uredi kod ]

Bareljef Franje Ra?koga.
  • Od 2002. godine u Fu?inama se, u organizaciji Zavoda HAZU za povijesne i dru?tvene znanosti u Rijeci s podru?nom jedinicom u Puli, Udruge "dr. Franjo Ra?ki" Fu?ine i Osnovne ?kole "Ivanke Trohar" Fu?ine odr?ava godi?nji znanstveno-stru?ni skup Dani dr. Franje Ra?koga . [14]

Izvori [ uredi | uredi kod ]

  1. ↑ Antoljak, Stjepan , Hrvatska historiografija , Zagreb 2004, str. 513.
  2. ↑ Antoljak, Stjepan, Hrvatska historiografija , Zagreb, 2004, str. 492.
  3. ↑ Antoljak, Stjepan, Hrvatska historiografija , Zagreb 2004, str. 458.
  4. ↑ Antoljak, Stjepan, Hrvatska historiografija , Zagreb 2004, str. 458-459.
  5. ↑ ?anjek, Franjo , Crkva i kr??anstvo u Hrvata , Zagreb, 1993, str. 205-208.
  6. ↑ Antoljak, Stjepan, Hrvatska historiografija , Zagreb 2004, str. 462.
  7. ↑ Forging the Bubikopf Nation: Journalism, Gender, and Modernity in Interwar Yugoslavia , American University Studies, Google knjige, str. 75.
  8. ↑ Gross, Mirjana, Suvremena historiografija. Korijeni, postignu?a, traganja , Zagreb 1996., str. 176.
  9. ↑ Margeti?, Lujo , Utjecaj Ra?koga na hrvatsku historiografiju , Problemi sjevernog Jadrana 9 (2008), str. 27-40.
  10. ↑ Pau?ek-Ba?dar, Snje?ana. Hrvatski kemi?ari na Kraljevskom gospodarskom i ?umarskom u?ili?tu u Kri?evcima. U: Juri?, Albin (ur.), Spomenica o devedesetoj obljetnici postojanja Agrikulturno-kemijskog zavoda u Kri?evcima , Kri?evci : Poljoprivredni institut : Ogranak Matice hrvatske, 1993., str. 21. ? 29., podatak sa str. 24.
  11. ↑ Gross, Mirjana, Suvremena historiografija. Korijeni, postignu?a, traganja , Zagreb 1996, str. 176.
  12. ↑ Banac, Ivo , The national question in Yugoslavia: origins, history, politics , New York 1988, str. 90.
  13. ↑ Banac, Ivo, The national question in Yugoslavia: origins, history, politics , New York 1988, str. 90.
  14. ↑ XIX. Dani Franje Ra?koga , www.info.hazu.hr, pristupljeno 5. prosinca 2021.

Vanjske poveznice [ uredi | uredi kod ]

Logotip Wikizvora
Logotip Wikizvora
WikIzvor ima izvorni tekst na temu: Franjo Ra?ki
Mre?na mjesta

Dobavljeno iz " https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Franjo_Ra?ki&oldid=6767460 "