Trpimir
Prikaz kneza Trpimira, 18. stolje?e
Knez Primorske Hrvatske
Vladavina	oko 845. ? 864.
Prethodnik	Mislav
Nasljednik	Domagoj
Djeca	Zdeslav , Muncimir i Petar
Dinastija	Trpimirovi?i
Smrt	864.

Trpimir ( lat. Tirpimiro , Tibimir , Trapimir ) je bio knez Primorske Hrvatske od oko 845. do 864. godine, te utemeljitelj vladarske dinastije Trpimirovi?a . Prvi je hrvatski vladar koji se nazivao knezom Hrvata ( dux Chroatorum ). Vladarsko sjedi?te imao je na Klisu i u Bija?ima kraj Trogira , a mogu?e i u Kninu . ^[1]

Ja?anje kraljevstva [ uredi | uredi kod ]

Oko 845. naslijedio je kneza Mislava . Formalno je priznavao vrhovnu vlast frana?kog kralja Lotara , ali je vladao kao samostalan i jak vladar. U svom kne?evskom dvoru imao je dvorske sve?enike, dvorske komornike, te stalnu pratnju u kojoj su pored ostalih bili uklju?eni i najugledniji ?upani , koji su bili Trpimirovi savjetnici i suradnici.

Napade Arapa , koji su oslabili Bizant i Veneciju , knez Trpimir je mudro iskoristio. Prema svjedo?anstvu benediktinca Gottschalka , Trpimir je između 846. i 848. uspje?no ratovao protiv Bizanta i Venecije na moru i na kopnu. Kad su Neretvani napali i sam mleta?ki grad Caorle, Trpimir je razbio bizantskog arhonta koji je tada stolovao u Zadru . Njema?ki opat i teolog Gottschalk (o. 805. ? 868./869.), optu?en kao krivovjerac zbog svog nauka o predestinaciji, sklonio se na dvor kod Trpimira, kako bi umakao Francima , ?to ve? dokazuje snagu i samostalnost ovoga kneza.

Između 854. i 860. Bugari su napali Hrvatsku , koju je Trpimir s lako?om obranio, a kona?an udarac zadao im je u sjeveroisto?noj Bosni , gdje su tada grani?ile Primorska Hrvatska i Bugarska .

Trpimirova darovnica [ uredi | uredi kod ]

Podrobniji ?lanak o temi: Trpimirova darovnica

Osobito je znamenita Trpimirova darovnica na latinskom jeziku od 4. o?ujka 852. (nekad je se datira i prije 840. godine), kojom je Splitskoj nadbiskupiji potvrdio darovnicu svoga prethodnika Mislava , te joj je jo? darovao crkvu sv. Jurja u Putalju i neke posjede s pripadaju?im kmetovima. Tu najstariju sa?uvanu ispravu hrvatskih vladara napisao je jedan sve?enik u svojstvu kne?evog kancelara, a u njoj su i navedeni svjedoci: pet ?upana, kne?ev upravitelj dvora (Negotin), tri sve?enika (Dominik, Ciprijan i Martin) i pet ostalih uglednika. U povelji se Trpimir naziva ?pomo?u Bo?jom knezom Hrvata “ ( iuvatus munere divino dux Croatorum ), a svoju zemlju naziva regnum Croatorum . Ovaj naziv, premda bi se mogao doslovno prevesti kao ?kraljevstvo Hrvata“, vjerojatnije u to doba ozna?ava zemlju nad kojom vladaju Hrvati. Trpimir se naziva oslovljava "milo??u Bo?jom, knez Hrvata" (u lat. izvorniku: " Dux Chroatorum iuvatus munere divino "), ?to vjerojatno zna?i da ga na vlast nije postavio car. Iz Povelje se također saznaje da je Trpimir stolovao u Bija?ima , a posjedovao je i Klis . Treba spomenuti i da Gottschalk u svom djelu De Trina deitate , Trpimira naziva "kraljem Slavena" ( Rex Sclavorum ), ?to sugerira tada?nju oja?anu Trpimirovu poziciju u odnosu na Bizant i Frana?ku.

Ostala svjedo?anstva [ uredi | uredi kod ]

Knez Trpimir je pozvao nekoliko benediktinaca iz poznatog benediktinskog sredi?ta Montecassino (između Rima i Napulja ) s Apeninskog poluotoka i nastanio ih u benediktinskom samostanu u Ri?inicama podno Klisa . Benediktinci koji su se nastanili u samostanu odigrali su zna?ajnu ulogu u vjerskom i prosvjetnom ?ivotu, te ?irenju pismenosti. Na tom podru?je pronađen je ulomak oltarne pregrade s natpisom "...za kneza Trpim(ira)" ( ...pro duce Trepim(ero) ). Knez Trpimir i njegov najstariji sin Petar hodo?astili su u talijanski grad ?edad (16 km isto?no od grada Udine ), a dokaz tome su zabilje?ena imena u poznatom Evanđelju sv. Marka ( ?edadski evanđelistar ), u kojem su zapisana i imena mnogih drugih europskih vladara, posebice slavenskih i germanskih . Ondje je njegovo ime zapisano kao domno Tripimiro (gospodin Trpimir), s naslovom koji se tada rado davao najvi?im uglednicima. ^[2] Njema?ki teolog Gottschalk (oko 805. ? 868./869.) naziva ga u odlomku svog djela De Trina Deitate "kraljem Sklavina" ( rex Sclavorum ), ?to opet ozna?ava njegovu vrhovnu vlast i ?injenicu da u stvarnosti nije bio ni?iji vazal. ^[3] Također, Trpimira spominje kao hrvatskog arhonta bizantski car Konstantin VII. Porfirogenet (913. ? 959.) u djelu De administrando imperio u kojem ga naziva ocem kralja Kre?imira i smje?ta njegovu vladavinu u 10. stolje?e . Mleta?ki kroni?ar Ivan đakon († nakon 1018.) spomenuo je u Venetskoj kronici da je knez Zdeslav iz roda Trpimirova. ^[4]

Također, Trpimir se spominje i u mleta?koj kronici Corona Venetorum , sastavljenoj od dvaju kronika iz 15. i 16. stolje?a kao "Trpimir kralj Hrvatske" ( Trapimir re di Croatia ).

Kraj vlasti i nasljednici [ uredi | uredi kod ]

Potkraj Trpimirova vladanja, 863. godine, do?lo je i do prvog raskola između rimskoga pape i carigradskog patrijarha Focija , a Hrvatska se na?la između dviju sila.

Kraj Trpimirove vlasti nije sasvim jasan, ba? kao i to?an slijed njegovih nasljednika. Trpimir je imao tri sina, Petra, Zdeslava i Muncimira , te ga prema jednoj od teorija nasljeđuje sin Zdeslav, kojega ubrzo svrgava Domagoj koji nije bio iz njegove obiteljske loze. Prema drugoj, Trpimira je izravno naslijedio knez Domagoj oko 864. godine, koji pritom, kako neki dr?e, pogubljuje Trpimirova sina Petra.

Izvori [ uredi | uredi kod ]

Literatura [ uredi | uredi kod ]

• Konstantin Porfirogenet, O upravljanju carstvom , prijevod i komentari Nikola pl. Toma?i? (hrvatski), R. [Romilly] J. [James] H. [Heald] Jenkins (engleski), priređiva? gr?kog izvornika Gyula Moravcsik, Zagreb : Dom i svijet (Biblioteka Povjesnica), 2003. ISBN 953-6491-90-7
• Rudolf Horvat, Povijest Hrvatske I. (od najstarijeg doba do g. 1657.) , Zagreb 1924.
• Nada Klai?, Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku , Zagreb 1975.
• Ivan Mu?i?, ?Hrvatska povijest devetoga stolje?a“, (Povjesnice Hrvata 3), Split 2007. ISBN 978-953-263-034-3 [1]   Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 8. kolovoza 2019. ( Wayback Machine )

Vanjske poveznice [ uredi | uredi kod ]

• Trpimir I. ? Hrvatska enciklopedija
• Trpimir ? Proleksis enciklopedija