Velika Kladu?a
je op?ina na krajnjem sjeverozapadu
Bosne i Hercegovine
. Jedna je od osam op?ina
Unsko-sanske ?upanije
.
S ju?ne strane grani?i s op?inom
Bu?im
i gradom
Cazinom
, a sa zapada, sjevera i istoka s Republikom
Hrvatskom
, odnosno op?inama
Cetingrad
,
Vojni?
,
Topusko
,
Glina
i
Dvor
. Upravno je podru?je op?ine podijeljeno na 14 mjesnih zajednica.
Geoprometni polo?aj Velike Kladu?e je veoma zna?ajan za njezino stanovni?tvo, za Unsko-sansku ?upaniju i Bosnu i Hercegovinu u cjelini. Mnogi je nazivaju "Vratima BiH". Njenim podru?jem prolazi magistralna cesta M4-2 koja je povezana sa sredi?tem ?upanije na jugu, a na sjeveru s gospodarskim sredi?tima u Hrvatskoj.
Zemlji?te op?ine Velika Kladu?a predstavlja jedan od najva?nijih ?imbenika u razvoju op?ine s obzirom na zemljopisni polo?aj, klimatske i hidrolo?ke prilike, geolo?ke i pedolo?ke karakteristike. Od ukupne povr?ine zemlji?ta najve?i postotak predstavlja poljoprivredno zemlji?te - 22,375 ha ili 67,48% ukupnog podru?ja.
Na podru?ju op?ine postoji nekoliko speleolo?kih objekata, ali samo je pe?ina
Hukavica
s obzirom na veli?inu, kulturne ostatke, pe?inske ukrase i lagan pristup pogodna za mogu?u turisti?ku prezentaciju.
Sam gradi? Velika Kladu?a se prvi put spominje
30. listopada
1280.
po imenu "Cladosa", kao dio
Zagreba?ke ?upanije
i
biskupije
. Raniji naziv za naselje je Donja Kladu?a, za razliku od Male Kladu?e koja se nazivala Gornjom Kladu?om i koja je bila tvrđava na uzvi?enju iznad desne obale rijeke Graborske, pritoke Kladu?nice
Oko 1464.
Osmansko Carstvo
se ?iri prema ovoj regiji, a grad je kona?no osvojen
1633.
Velika Kladu?a ?e kasnije postati sredi?te osmanske ekspanzije u susjednoj Hrvatskoj, kao i ostatak Europe. Na po?etku
austro-ugarske okupacije Bosne i Hercegovine 1878.
, Velika Kladu?a, zajedno s drugima u regiji, je digla najve?i otpor u regiji. Ipak, ona se razvila otvaranjem ?kola, uvođenje zemlji?nih knjiga, a građene su d?amije i katoli?ke crkve.
6. svibnja 1950. na podru?ju velikokladu?kog i susjednih cazinskog i slunjskog kotara izbila je
Korduna?ka buna
, pobuna seljaka protiv nasilne kolektivizacije, prisilna otkupa i visokih nameta, koji je milicija i vojska ugu?ila sljede?eg dana u krvi.
[1]
U vrijeme
rata u BiH
od 1993. do 1995. bila je sredi?te
Republike Zapadne Bosne
pod
Fikretom Abdi?em
.
Stanovni?tvo op?ine Velika Kladu?a
|
godina popisa
|
1991.
[2]
|
1981.
|
1971.
|
Bo?njaci
|
48 305 (91,29%)
|
40 238 (88,39%)
|
32 110 (88,99%)
|
Srbi
|
2.266 (4,28%)
|
2.456 (5,39%)
|
2.845 (7,88%)
|
Hrvati
|
740 (1,39%)
|
701 (1,53%)
|
742 (2,05%)
|
Jugoslaveni
|
993 (1,87%)
|
1758 (3,86%)
|
191 (0,52%)
|
ostali i nepoznato
|
604 (1,14%)
|
367 (0,80%)
|
191 (0,52%)
|
ukupno
|
52 908
|
45 520
|
36 079
|
Velika Kladu?a (naseljeno mjesto), nacionalni sastav
[
uredi
|
uredi kod
]
Velika Kladu?a
|
godina popisa
|
1991.
[2]
|
1981.
|
1971.
|
Bo?njaci
|
5.391 (78,10%)
|
3.823 (73,43%)
|
2.343 (82,76%)
|
Srbi
|
540 (7,82%)
|
515 (9,89%)
|
226 (7,98%)
|
Hrvati
|
186 (2,69%)
|
202 (3,88%)
|
131 (4,62%)
|
Jugoslaveni
|
586 (8,49%)
|
598 (11,48%)
|
68 (2,40%)
|
ostali i nepoznato
|
199 (2,88%)
|
68 (1,30%)
|
63 (2,22%)
|
ukupno
|
6.902
|
5.206
|
2.831
|
Stanovni?tvo op?ine Velika Kladu?a
|
godina popisa
|
2013.
[3]
|
Bo?njaci
|
32.561 (80,56%)
|
Hrvati
|
636 (1,57%)
|
Srbi
|
146 (0,36%)
|
ostali i nepoznato
|
7.076 (17,51%)
|
ukupno
|
40.419
|
|
Velika Kladu?a - naseljeno mjesto
|
godina popisa
|
2013.
[3]
|
Bo?njaci
|
3.412 (75,49%)
|
Hrvati
|
140 (3,10%)
|
Srbi
|
39 (0,86%)
|
ostali i nepoznato
|
929 (20,55%)
|
ukupno
|
4.520
|
|
Op?inu Velika Kladu?a sa?injavaju sljede?a naseljena mjesta:
[3]
Bosanska Bojna
,
Brda
,
Bukovlje
,
Crvarevac
,
?aglica
,
?elinja
,
Dolovi
,
Donja Slapnica
,
Donja Vidovska
,
Elezovi?i
,
Glavica
,
Glinica
,
Golubovi?i
,
Gornja Slapnica
,
Gornja Vidovska
,
Grabovac
,
Gradina
,
Grahovo
,
Johovica
,
Klupe
,
Kudi?i
,
Kumarica
,
Mala Kladu?a
,
Marjanovac
,
Miljkovi?i
,
Mrcelji
,
Nepeke
,
Or?eva Luka
,
Podzvizd
,
Poljana
,
Polje
,
Ponikve
,
Rajnovac
,
Staband?a
,
?abi?i
,
?estanovac
,
?iljkova?a
,
?mrekovac
,
?umatac
,
Todorovo
,
Todorovska Slapnica
,
Trn
,
Trnovi
,
Vejinac
,
Velika Kladu?a
,
Vrnogra?
,
Vrnogra?ka Slapnica
,
Zagrad
i
Zbori?te
.
Na popisu stanovni?tva 1991., Op?ina Velika Kladu?a je imala 49 naseljenih mjesta raspoređenih u 12 mjesnih zajednica:
- Gradske mjesne zajednice
- Seoske mjesne zajednice
- MZ Bosanska Bojna (1187 st.) - obuhva?a naselja:
Bosanska Bojna
i
Gradina
.
- MZ Glinica (1876 st.) - obuhva?a naselja:
Bukovlje
,
Glinica
i
Poljana
.
- MZ Mala Kladu?a (4555 st.) - obuhva?a naselja:
Glavica
,
Grahovo
,
Mala Kladu?a
i
Marjanovac
.
- MZ Podzvizd (5029 st.) - obuhva?a naselja:
Klupe
,
Kumarica
,
Or?eva Luka
,
Podzvizd
,
Ponikve
i
Rajnovac
.
- MZ Polje (2357 st.) - obuhva?a naselja:
Polje
i
Trn
.
- MZ Slapnica (1363 st.) - obuhva?a naselja:
Donja Slapnica
i
Gornja Slapnica
.
- MZ ?umatac (3803 st.) - obuhva?a naselja:
Kudi?i
,
?abi?i
i
?umatac
.
- MZ Todorovo (6927 st.) - obuhva?a naselja:
?elinja
,
Golubovi?i
,
Mrcelji
,
Todorovo
,
Todorovska Slapnica
i
Vejinac
.
- MZ Vidovska (2229 st.) - obuhva?a naselja:
Donja Vidovska
,
Gornja Vidovska
i
Johovica
.
- MZ Vrnogra? (5179 st.) - obuhva?a naselja:
Brda
,
Dolovi
,
Elezovi?i
,
Grabovac
,
?estanovac
,
Vrnogra?
i
Vrnogra?ka Slapnica
.
- MZ Zbori?te (3961 st.) - obuhva?a naselja:
Crvarevac
,
?aglica
,
Staband?a
i
Zbori?te
.
Poslije potpisivanja
Daytonskog mirovnog sporazuma
, op?ina Velika Kladu?a je u cjelini u?la u sastav
Federacije BiH
.
Ranih
1980-ih
godina Velika Kladu?a je ostvarila najve?i gospodarski procvat u povijesti svog postojanja. U tom vremenu ostvaren je ravnomjerni gospodarski razvoj op?ine kao cjeline jer su na podru?ju svake mjesne zajednice izgrađeni gospodarski kapaciteti poljoprivredno-prehrambenog kombinata "Agrokomerc" d.d. sa zna?ajnom biolo?kom, poljoprivrednom i prerađiva?kom proizvodnjom. Prepoznatljivosti Velike Kladu?e svakako su doprinijeli i "Saniteks" d.d. u tekstilnoj industriji i "Grupex" d.d. u
građevinarstvu
i proizvodnji
betonskih
konstrukcija.
Do sada izvr?enim geolo?kim istra?ivanjima utvrđene su pojave i le?i?ta nemetalnih i metalnih mineralnih sirovina. Od
nemetalnih mineralnih sirovina
zna?ajnija su nalazi?ta
barita
(
intenzivna eksploatacija od 1948.
),
vapnenca
i
dolomita
. Metalne
mineralne sirovine
su nedovoljno istra?ene i eksploatirane na podru?ju op?ine, iako se procjenjuje da se
le?i?ta
mangana
na ovom podru?ju mogu svrstati među najve?a u
Europi
.
Za
gospodarstvo
op?ine nisu zanemariva ni ostala prirodna bogatstva kojima ovo podru?je obiluje kao ?to su teku?e i termalne vode, 9.057
ha
?umskog zemlji?ta pokrivenog mje?ovitim
?umama
bukve
,
hrasta kitnjaka
i
pitomog kestena
.
Infrastruktura op?ine
[
uredi
|
uredi kod
]
Cestovnu mre?u op?ine ?ine magistralna cesta M-4.2 du?ine 16.6 km, regionalne ceste du?ine 79 km i lokalne ceste du?ine 103 km. Podru?je op?ine je sa svim grani?nim op?inama povezan asfaltiranim cestovnim pravcima. Elektroenergetski objekti na podru?ju op?ine uklju?eni su u jedinstveni elektro-energetski sustav
BiH
i napajaju se preko mjesne TS 110/35/10 kV koja je dalekovodom 110 kV priklju?ena na 110 kV elektro mre?u. Na podru?ju op?ine ima vi?e od 140 distributivnih TS koje osiguravaju preko niskonaponske mre?e du?ine oko 850 km preko 9.000 doma?instva, industrijska postrojenja i ostale kapacitete op?ine. Sva doma?instva na podru?ju op?ine su elektrificirana.
Telefonska-fiksna mre?a pokriva gotovo cjelokupni prostor op?ine. Digitalna centrala s preko 10.000 telefonskih priklju?aka, uz podru?ne telefonske centrale u zonalnim centrima op?ine, mo?e zadovoljiti potrebe svih doma?instava, industrije, uslu?nih djelatnosti, javnih ustanova i ostalih pravnih osoba na podru?ju op?ine Velika Kladu?a.
Spomenici i znamenitosti
[
uredi
|
uredi kod
]
Specifi?nost geoprometnog polo?aja podru?ja op?ine Velika Kladu?a ogleda se i u specifi?nom kulturno-povijesnom naslijeđu ba?tinjenom pod utjecajima Istoka i Zapada, neprekidnom smjenom perioda stvaranja i razdoblja razaranja. I pored toga ovo podru?je ima rijetke i izuzetno zanimljive objekte kulturno-povijesnog i graditeljskog naslijeđa:
- srednjovjekovni gradovi (utvrde):
Stari grad Kladu?a
, Podzvizd, Todorovo, Vrnogra?,
- rimski lokaliteti "Crkvine",
- lokalitet "Hrnji?in bunar"
- neistra?eni lokaliteti nestalih srednjovjekovnih utvrda i crkvi,
- Gradska d?amija (
iz
1901.
godine
),
- spomen-podru?je iz povijesti
NOB
-a (
spomenici palim borcima, ?rtvama te spomen-biste narodnim herojima ovog kraja),
- objekti tradicionalne kraji?ke arhitekture (
brojne vodenice poto?are, kraji?ke muslimanske ku?e, tzv. dimalu?are
).
- Osnovne ?kole: 10 sredi?njih osnovnih ?kola i 21 ?etverorazredna podru?na ?kola
- Srednje ?kole: jedna op?a gimnazija i dvije srednje mje?ovite ?kole
- Pred?kolsko obrazovanje: dje?ji vrti?
- Zdravstvena ustanova Dom zdravlja Velika Kladu?a s 7 podru?nih zdravstvenih ambulanti
- Socijalna za?tita: Javna ustanova Centar za socijalni rad Velika Kladu?a
Javna ustanova Centar za kulturu i obrazovanje "Zuhdija ?ali?" u svom sastavu ima kinodvoranu s 250 sjedi?ta, knji?nicu, izlo?beni prostor za stalni postav umjetni?kih slika i prigodne izlo?be. Pri Centru djeluje KUD "Tono Hrovat" s 150 ?lanova u ?enskom gradskom zboru, dramskoj i plesnoj skupini.
U Mjesnoj zajednici Vrnogra? djeluje KUD "Vrnogra?" s preko 80 ?lanova. Kulturno-umjetni?ka dru?tva su glavni nositelji razvoja amaterizma u podru?ju kulture.
Udruge:
- Demokratska organizacija mladih Velika Kladu?a (DOMVK),
- Udru?enje za brigu i prava djeteta "Na?a djeca" Velika Kladu?a,
- HO "Svjetlija budu?nost",
- Udru?enje "Stope znanja",
- Udru?enje ?ena Bo?njakinja",
- Lova?ko dru?tvo "Fazan"
- Lova?ko dru?tvo "Veteran",
- Udru?enje ribolovaca "?tuka",
- Udru?enje likovnih umjetnika Velika Kladu?a,
- Lova?ko dru?tvo "ULO Velika Kladusa".
- NK Kraji?nik
- NK Mladost Vrnogra?
- FC ABC (MZ Podzvizd)
- Ko?arka?ki klub "Kraji?nik"
- Biciklisti?ki klub "Kraji?nik"
- Karate klub "Saniteks"
- Karate klub "23. februar"
- Planinarsko dru?tvo PD “Kraji?nik”
- Konji?ki klub "Kraji?nik"
- Sportsko dru?tvo "Polet ?umatac"
- Nogometa ?kola "Lav"
- Omladinska nogometna ?kola "Kladu?a 2008"
- MNK “Mujo Hrnjica”
Odr?avaju se
međunarodni nogometni turnir za djecu "Lion's Cup"
od 2012., malonogometni
Kladu?a kup
od 2016.,
Malonogometni turnir Kladu?a (ON? Kladu?a)
od 2014.,
Turnir u malom nogometu Kladu?a (SKC HOH)
od 2009., malonogometni
MID? HIT Cup
od 2013. (seniorski turnir od 2014.).
Upravna podjela
Bosne i Hercegovine
|
---|
| Entiteti Bosne i Hercegovine
|
---|
| |
|
?upanije Federacije Bosne i Hercegovine
|
---|
| |
|
Distrikti Bosne i Hercegovine
|
---|
| |
|
Op?ine Bosne i Hercegovine
|
---|
| Federacija Bosne i Hercegovine
| | | Republika Srpska
| |
|
|
|