Velika Kladu?a

Izvor: Wikipedija
Velika Kladu?a
Dvorac u Velikoj Kladuši
Dvorac u Velikoj Kladu?i
Dvorac u Velikoj Kladu?i
Zastava
Zastava
Dr?ava Bosna i Hercegovina
Entitet Federacija BiH
?upanija Unsko-sanska
Vlast
 -  Na?elnik Fikret Abdi?
Povr?ina
 - Op?ina 331 km²
Stanovni?tvo (2013.)
 - Op?ina 40.419
 - Naseljeno mjesto 4.520
Vremenska zona Srednjoevropsko vrijeme ( UTC )
Po?tanski broj 77230
Pozivni broj +387 (0)37
Slu?bena stranica velikakladusa.gov.ba
Zemljovid
Položaj općine Velika Kladuša u Bosni i Hercegovini
Polo?aj op?ine Velika Kladu?a u Bosni i Hercegovini

Polo?aj op?ine Velika Kladu?a u Bosni i Hercegovini

Velika Kladu?a je op?ina na krajnjem sjeverozapadu Bosne i Hercegovine . Jedna je od osam op?ina Unsko-sanske ?upanije .

Zemljopis [ uredi | uredi kod ]

S ju?ne strane grani?i s op?inom Bu?im i gradom Cazinom , a sa zapada, sjevera i istoka s Republikom Hrvatskom , odnosno op?inama Cetingrad , Vojni? , Topusko , Glina i Dvor . Upravno je podru?je op?ine podijeljeno na 14 mjesnih zajednica.

Geoprometni polo?aj Velike Kladu?e je veoma zna?ajan za njezino stanovni?tvo, za Unsko-sansku ?upaniju i Bosnu i Hercegovinu u cjelini. Mnogi je nazivaju "Vratima BiH". Njenim podru?jem prolazi magistralna cesta M4-2 koja je povezana sa sredi?tem ?upanije na jugu, a na sjeveru s gospodarskim sredi?tima u Hrvatskoj.

Zemlji?te op?ine Velika Kladu?a predstavlja jedan od najva?nijih ?imbenika u razvoju op?ine s obzirom na zemljopisni polo?aj, klimatske i hidrolo?ke prilike, geolo?ke i pedolo?ke karakteristike. Od ukupne povr?ine zemlji?ta najve?i postotak predstavlja poljoprivredno zemlji?te - 22,375 ha ili 67,48% ukupnog podru?ja.

Na podru?ju op?ine postoji nekoliko speleolo?kih objekata, ali samo je pe?ina Hukavica s obzirom na veli?inu, kulturne ostatke, pe?inske ukrase i lagan pristup pogodna za mogu?u turisti?ku prezentaciju.

Povijest [ uredi | uredi kod ]

Sam gradi? Velika Kladu?a se prvi put spominje 30. listopada 1280. po imenu "Cladosa", kao dio Zagreba?ke ?upanije i biskupije . Raniji naziv za naselje je Donja Kladu?a, za razliku od Male Kladu?e koja se nazivala Gornjom Kladu?om i koja je bila tvrđava na uzvi?enju iznad desne obale rijeke Graborske, pritoke Kladu?nice

Oko 1464. Osmansko Carstvo se ?iri prema ovoj regiji, a grad je kona?no osvojen 1633. Velika Kladu?a ?e kasnije postati sredi?te osmanske ekspanzije u susjednoj Hrvatskoj, kao i ostatak Europe. Na po?etku austro-ugarske okupacije Bosne i Hercegovine 1878. , Velika Kladu?a, zajedno s drugima u regiji, je digla najve?i otpor u regiji. Ipak, ona se razvila otvaranjem ?kola, uvođenje zemlji?nih knjiga, a građene su d?amije i katoli?ke crkve. 6. svibnja 1950. na podru?ju velikokladu?kog i susjednih cazinskog i slunjskog kotara izbila je Korduna?ka buna , pobuna seljaka protiv nasilne kolektivizacije, prisilna otkupa i visokih nameta, koji je milicija i vojska ugu?ila sljede?eg dana u krvi. [1]

U vrijeme rata u BiH od 1993. do 1995. bila je sredi?te Republike Zapadne Bosne pod Fikretom Abdi?em .

Stanovni?tvo [ uredi | uredi kod ]

Popisi 1971. ? 1991. [ uredi | uredi kod ]

Stanovni?tvo op?ine Velika Kladu?a
godina popisa 1991. [2] 1981. 1971.
Bo?njaci 48 305 (91,29%) 40 238 (88,39%) 32 110 (88,99%)
Srbi 2.266 (4,28%) 2.456 (5,39%) 2.845 (7,88%)
Hrvati 740 (1,39%) 701 (1,53%) 742 (2,05%)
Jugoslaveni 993 (1,87%) 1758 (3,86%) 191 (0,52%)
ostali i nepoznato 604 (1,14%) 367 (0,80%) 191 (0,52%)
ukupno 52 908 45 520 36 079

Velika Kladu?a (naseljeno mjesto), nacionalni sastav [ uredi | uredi kod ]

Velika Kladu?a
godina popisa 1991. [2] 1981. 1971.
Bo?njaci 5.391 (78,10%) 3.823 (73,43%) 2.343 (82,76%)
Srbi 540 (7,82%) 515 (9,89%) 226 (7,98%)
Hrvati 186 (2,69%) 202 (3,88%) 131 (4,62%)
Jugoslaveni 586 (8,49%) 598 (11,48%) 68 (2,40%)
ostali i nepoznato 199 (2,88%) 68 (1,30%) 63 (2,22%)
ukupno 6.902 5.206 2.831

Popis 2013. [ uredi | uredi kod ]

Stanovni?tvo op?ine Velika Kladu?a
godina popisa 2013. [3]
Bo?njaci 32.561 (80,56%)
Hrvati 636 (1,57%)
Srbi 146 (0,36%)
ostali i nepoznato 7.076 (17,51%)
ukupno 40.419
Velika Kladu?a - naseljeno mjesto
godina popisa 2013. [3]
Bo?njaci 3.412 (75,49%)
Hrvati 140 (3,10%)
Srbi 39 (0,86%)
ostali i nepoznato 929 (20,55%)
ukupno 4.520

Naseljena mjesta [ uredi | uredi kod ]

Op?inu Velika Kladu?a sa?injavaju sljede?a naseljena mjesta: [3]

Bosanska Bojna , Brda , Bukovlje , Crvarevac , ?aglica , ?elinja , Dolovi , Donja Slapnica , Donja Vidovska , Elezovi?i , Glavica , Glinica , Golubovi?i , Gornja Slapnica , Gornja Vidovska , Grabovac , Gradina , Grahovo , Johovica , Klupe , Kudi?i , Kumarica , Mala Kladu?a , Marjanovac , Miljkovi?i , Mrcelji , Nepeke , Or?eva Luka , Podzvizd , Poljana , Polje , Ponikve , Rajnovac , Staband?a , ?abi?i , ?estanovac , ?iljkova?a , ?mrekovac , ?umatac , Todorovo , Todorovska Slapnica , Trn , Trnovi , Vejinac , Velika Kladu?a , Vrnogra? , Vrnogra?ka Slapnica , Zagrad i Zbori?te .

Mjesne zajednice [ uredi | uredi kod ]

Na popisu stanovni?tva 1991., Op?ina Velika Kladu?a je imala 49 naseljenih mjesta raspoređenih u 12 mjesnih zajednica:

Gradske mjesne zajednice
Seoske mjesne zajednice

Poslije potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma , op?ina Velika Kladu?a je u cjelini u?la u sastav Federacije BiH .

Gospodarstvo [ uredi | uredi kod ]

Ranih 1980-ih godina Velika Kladu?a je ostvarila najve?i gospodarski procvat u povijesti svog postojanja. U tom vremenu ostvaren je ravnomjerni gospodarski razvoj op?ine kao cjeline jer su na podru?ju svake mjesne zajednice izgrađeni gospodarski kapaciteti poljoprivredno-prehrambenog kombinata "Agrokomerc" d.d. sa zna?ajnom biolo?kom, poljoprivrednom i prerađiva?kom proizvodnjom. Prepoznatljivosti Velike Kladu?e svakako su doprinijeli i "Saniteks" d.d. u tekstilnoj industriji i "Grupex" d.d. u građevinarstvu i proizvodnji betonskih konstrukcija.

Do sada izvr?enim geolo?kim istra?ivanjima utvrđene su pojave i le?i?ta nemetalnih i metalnih mineralnih sirovina. Od nemetalnih mineralnih sirovina zna?ajnija su nalazi?ta barita ( intenzivna eksploatacija od 1948. ), vapnenca i dolomita . Metalne mineralne sirovine su nedovoljno istra?ene i eksploatirane na podru?ju op?ine, iako se procjenjuje da se le?i?ta mangana na ovom podru?ju mogu svrstati među najve?a u Europi .

Za gospodarstvo op?ine nisu zanemariva ni ostala prirodna bogatstva kojima ovo podru?je obiluje kao ?to su teku?e i termalne vode, 9.057 ha ?umskog zemlji?ta pokrivenog mje?ovitim ?umama bukve , hrasta kitnjaka i pitomog kestena .

Infrastruktura op?ine [ uredi | uredi kod ]

Cestovnu mre?u op?ine ?ine magistralna cesta M-4.2 du?ine 16.6 km, regionalne ceste du?ine 79 km i lokalne ceste du?ine 103 km. Podru?je op?ine je sa svim grani?nim op?inama povezan asfaltiranim cestovnim pravcima. Elektroenergetski objekti na podru?ju op?ine uklju?eni su u jedinstveni elektro-energetski sustav BiH i napajaju se preko mjesne TS 110/35/10 kV koja je dalekovodom 110 kV priklju?ena na 110 kV elektro mre?u. Na podru?ju op?ine ima vi?e od 140 distributivnih TS koje osiguravaju preko niskonaponske mre?e du?ine oko 850 km preko 9.000 doma?instva, industrijska postrojenja i ostale kapacitete op?ine. Sva doma?instva na podru?ju op?ine su elektrificirana.

Telefonska-fiksna mre?a pokriva gotovo cjelokupni prostor op?ine. Digitalna centrala s preko 10.000 telefonskih priklju?aka, uz podru?ne telefonske centrale u zonalnim centrima op?ine, mo?e zadovoljiti potrebe svih doma?instava, industrije, uslu?nih djelatnosti, javnih ustanova i ostalih pravnih osoba na podru?ju op?ine Velika Kladu?a.

Spomenici i znamenitosti [ uredi | uredi kod ]

Gradska d?amija

Specifi?nost geoprometnog polo?aja podru?ja op?ine Velika Kladu?a ogleda se i u specifi?nom kulturno-povijesnom naslijeđu ba?tinjenom pod utjecajima Istoka i Zapada, neprekidnom smjenom perioda stvaranja i razdoblja razaranja. I pored toga ovo podru?je ima rijetke i izuzetno zanimljive objekte kulturno-povijesnog i graditeljskog naslijeđa:

  • srednjovjekovni gradovi (utvrde): Stari grad Kladu?a , Podzvizd, Todorovo, Vrnogra?,
  • rimski lokaliteti "Crkvine",
  • lokalitet "Hrnji?in bunar"
  • neistra?eni lokaliteti nestalih srednjovjekovnih utvrda i crkvi,
  • Gradska d?amija ( iz 1901. godine ),
  • spomen-podru?je iz povijesti NOB -a ( spomenici palim borcima, ?rtvama te spomen-biste narodnim herojima ovog kraja),
  • objekti tradicionalne kraji?ke arhitekture ( brojne vodenice poto?are, kraji?ke muslimanske ku?e, tzv. dimalu?are ).

Obrazovanje [ uredi | uredi kod ]

  • Osnovne ?kole: 10 sredi?njih osnovnih ?kola i 21 ?etverorazredna podru?na ?kola
  • Srednje ?kole: jedna op?a gimnazija i dvije srednje mje?ovite ?kole
  • Pred?kolsko obrazovanje: dje?ji vrti?

Zdravstvo [ uredi | uredi kod ]

  • Zdravstvena ustanova Dom zdravlja Velika Kladu?a s 7 podru?nih zdravstvenih ambulanti
  • Socijalna za?tita: Javna ustanova Centar za socijalni rad Velika Kladu?a

Kultura [ uredi | uredi kod ]

Javna ustanova Centar za kulturu i obrazovanje "Zuhdija ?ali?" u svom sastavu ima kinodvoranu s 250 sjedi?ta, knji?nicu, izlo?beni prostor za stalni postav umjetni?kih slika i prigodne izlo?be. Pri Centru djeluje KUD "Tono Hrovat" s 150 ?lanova u ?enskom gradskom zboru, dramskoj i plesnoj skupini. U Mjesnoj zajednici Vrnogra? djeluje KUD "Vrnogra?" s preko 80 ?lanova. Kulturno-umjetni?ka dru?tva su glavni nositelji razvoja amaterizma u podru?ju kulture.

Udruge:

  • Demokratska organizacija mladih Velika Kladu?a (DOMVK),
  • Udru?enje za brigu i prava djeteta "Na?a djeca" Velika Kladu?a,
  • HO "Svjetlija budu?nost",
  • Udru?enje "Stope znanja",
  • Udru?enje ?ena Bo?njakinja",
  • Lova?ko dru?tvo "Fazan"
  • Lova?ko dru?tvo "Veteran",
  • Udru?enje ribolovaca "?tuka",
  • Udru?enje likovnih umjetnika Velika Kladu?a,
  • Lova?ko dru?tvo "ULO Velika Kladusa".

Sport [ uredi | uredi kod ]

  • NK Kraji?nik
  • NK Mladost Vrnogra?
  • FC ABC (MZ Podzvizd)
  • Ko?arka?ki klub "Kraji?nik"
  • Biciklisti?ki klub "Kraji?nik"
  • Karate klub "Saniteks"
  • Karate klub "23. februar"
  • Planinarsko dru?tvo PD “Kraji?nik”
  • Konji?ki klub "Kraji?nik"
  • Sportsko dru?tvo "Polet ?umatac"
  • Nogometa ?kola "Lav"
  • Omladinska nogometna ?kola "Kladu?a 2008"
  • MNK “Mujo Hrnjica”

Odr?avaju se međunarodni nogometni turnir za djecu "Lion's Cup" od 2012., malonogometni Kladu?a kup od 2016., Malonogometni turnir Kladu?a (ON? Kladu?a) od 2014., Turnir u malom nogometu Kladu?a (SKC HOH) od 2009., malonogometni MID? HIT Cup od 2013. (seniorski turnir od 2014.).

Izvori [ uredi | uredi kod ]

  1. (bo?.) Uskinfo.ba Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 20. o?ujka 2020. ( Wayback Machine ) Uskinfo/avaz.ba: U Cazinu je promovirano drugo izdanje romana Omaha 1950 , 7. svibnja 2015. (pristupljeno 20. o?ujka 2020.)
  2. a b Nacionalni sastav stanovni?tva - Rezultati za republiku po op?tinama i naseljenim mjestima 1991., Dr?avni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.
  3. a b c 2.2. Stanovni?tvo prema etni?koj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima , popis.gov.ba, preuzeto 23. sije?nja 2020.

Vanjske poveznice [ uredi | uredi kod ]