Tu?a (također i krupa ili gr?d ^[1] ) jest najkrupnija vrsta padalina koja dolazi iz atmosfere . Tu?a je vrsta krute oborine u obliku pojedina?nih ili slijepljenih grumena leda promjera obi?no između od 5 do 50 milimetara, a u izuzetnim (ekstremnim) slu?ajevima i vi?e stotina milimetara, mase i do 2  kilograma (mala zrnca leda promjera manjeg od 5 milimetara nazivaju se sutu?a ili sugradica ). Nastaje u vrlo sna?nim grmljavinskim visoko razvijenim i vlagom bogatim kumulonimbusnim oblacima , naj?e??e u prolje?e i ljeti, kada ?estice leda no?ene jakim uzlaznim i silaznim strujama nekoliko puta prolaze kroz debele slojeve oblaka i pritom stvaraju nove, vi?e ili manje koncentri?ne slojeve leda. Kada te?ina zrna nadvlada ja?inu uzlazne struje, zrna tu?e ispadaju iz oblaka. Zbog velike mase zrna, njihovim udarcima mogu nastati goleme ?tete, prije svega na poljoprivrednim nasadima, vozilima pa i lak?im građevnim konstrukcijama. ^[2]

Hidrometeori [ uredi | uredi kod ]

Podrobniji ?lanak o temi: Hidrometeori

Hidrometeori su proizvodi vodene pare koji u krutom ili teku?em stanju padaju na Zemlju ( ki?a , rosulja, snijeg , tu?a , sugradica), ili lebde u atmosferi ( magla , sumaglica ), ili lebde vjetrom uzdignuti sa Zemljine povr?ine ( me?ava , vijavica, dim mora), ili se talo?e na tlu ( rosa , mraz , inje , poledica , snje?ni pokriva?). ^[3]

Sugradica ili sutu?a [ uredi | uredi kod ]

Podrobniji ?lanak o temi: Sugradica

Sugradica ili sutu?a jest kruta oborina u obliku okruglih, katkad i ?unjastih nakupina ledenih ?estica, promjer kojih ne prelazi 5  milimetara . Sugradica je po postanku tu?a koja nije narasla u velika zrna ili se pak padaju?i iz oblaka djelomi?no otopila. Nalikuje na ledena zrnca: meka jezgra omotana je tankim slojem leda, prili?no je ?vrsta i vla?na, a pada ?esto zajedno s ki?om iz kumulonimbusnih oblaka, na temperaturi vi?oj od 0  °C . ^[4]

Izvori [ uredi | uredi kod ]

Vanjske poveznice [ uredi | uredi kod ]

• Obrana od tu?e Hrvatska tehni?ka enciklopedija, portal hrvatske tehni?ke ba?tine. LZMK