Bogoslovlje
ili
teologija
(od
gr?.
θε??
, theos - Bog i
λ?γο?
, l?gos - rije?, govor, znanost o Bogu, govorenje o Bogu) je prou?avanje
Boga
ili religiozno u?enje koje nastoji usustaviti i potkrijepiti vjerske
dogme
i vjerovanja. Teologija je izu?avanje pojave i biti najvi?eg duha ili bi?a te odnos između njega, svijeta i
?ovjeka
.
[1]
Teologija je i visoka ?kola,
fakultet
na kojem se
studenti
pripravljaju za
sve?eni?ki red
. Hrvatski izraz je
bogoslovija
.
[2]
Teologija se trudi razraditi i razvijati teorije u odnosu na dogmatsku cjelinu koju ?tuju razli?ite vjere odnosno vjernici. Dok je u
judaizmu
svetinja izra?ana
Elohimom i Jahveom
, u
kr??anstvu
bo?anstvo poprima formu
trojednog Boga
:
Oca
,
Sina
i
Duha Svetoga
. U
hinduizmu
se naj?e??e izra?ava
brahmanom i atmanom
. U Kini je izra?ena u
Tao
-u
, njegovom tamnom i svijetlom aspektu
jing-jang
. U arapskom svijetu (
islam
) bo?anstvo je
Alah
, kojega objavljuje njegov poslanik
Muhamed
. Bo?anstvo u svojoj teolo?koj univerzalnosti op?enito poprima odlike naravi,
bi?a
,
logosa
, duha,
razuma
, milosrdnosti, istine, apsoluta, sveprivla?nosti, ono je
summum bonum
, stvoritelj, spasitelj, jedini.
Bavi se pitanjima vjere, govorom o Bogu, o njegovoj naravi. U kr??anstvu promi?lja o
Isusu Kristu
, o
Crkvi
i o drugim vjerskim sadr?ajima na temelju objave (
Biblija
) i predaje (
tradicija
).
Katoli?ki
studij teologije sastoji se od nekoliko va?nih cjelina iz kojih izviru pojedini kolegiji:
filozofija
,
dogmatska teologija
,
fundamentalna teologija
,
crkvena povijest
,
religiozna pedagogija
i
katehetika
,
pastoralna teologija
,
moralna teologija
,
naravna teologija
,
crkveno pravo
te studij
latinskoga
,
gr?kog
,
hebrejskog
i
staroslavenskog
jezika. Zbog komunisti?kog razdoblja laici nisu studirali teologiju zbog nemogu?nosti zaposlenja, dok je ona oduvijek na zapadu bila predmet istra?ivanja te je mno?tvo
znanstvenika
na tom podru?ju koji su laici.
?kolski predmet koji iz katoli?ke teologije izvire je
vjeronauk
ili nauk o vjeri koji se bavi u?enjem o Bogu i ?ovjeku.
- ↑
Op?a enciklopedija JLZ-a
svezak 8 ?-?va 1982. Zagreb
- ↑
Klai?, Bratoljub:
Rje?nik stranih rije?i izraza i kratica
, Zora: Zagreb, 1962.