Songajsko Carstvo jedno je od najve?ih carstava 16. stolje?a u zapadnoj Africi . Usmena predaja kazuje da je Songajsko kraljevstvo u 7. stolje?u osnovao al-Yaman , kr??anin , no u 11.stolje?u njegovi vladari su pre?li na islam . U 14. stolje?u Songajskim kraljevstvom vladalo je Malijsko Carstvo , no 1464. ratni?ki kralj imenom Sonni Ali pobunio se i zauzeo glavni grad Malija Timbuktu te je tako Songaj ponovo postao nezavisan. Songajsko Carstvo nastavilo je potom pove?avati svoje bogatstvo i mo? sve dok unutarnje podjele uz marokansku invaziju nisu dovele ovo carstvo do propasti 1591.

Granice carstva [ uredi | uredi kod ]

Songajsko Carstvo bilo je na vrhuncu od 1464. do 1591. godine, a u po?etku je zauzimalo istu povr?inu kao i prethodno zapadnoafri?ko Malijsko Carstvo. Glavni grad Songaja bio je Gao i otuda se ?irio prema istoku zauzimaju?i teritorije dr?ava Hausa u dana?njoj Nigeriji .

Songajski vladari [ uredi | uredi kod ]

Dva najve?a songajska vladara bili su Sonni Ali (1464-1528). Nakon ?to je Sonni Ali utemeljio Songajsko Carstvo nizom osvaja?kih pohoda, Muhamed ga u?vrstio i pro?irio.

Askia Muhamed [ uredi | uredi kod ]

Kad je Sonni Ali umro 1492. godine, naslijedio ga je njegov sin Sonni Baare . Međutim, Baare je bio slab vladar i 1493. svrgnuo ga je Askia Muhamed , biv?i general u vojsci Sonnia Alia. Muhamed je pro?irio carstvo do njegovih najve?ih granica i kontrolirao trgova?ke putove u sjevernoj Africi . Utemeljio je u?inkovitu upravu i sve ?to je stekao za?titio stalnom vojskom i flotom ratnih kanua.

Transsaharska trgovina [ uredi | uredi kod ]

Iz trgova?kih sredi?ta u Songajskom Carstvu, kao ?to je Walata , grad u oazi, roba je pustinjom Saharom putovala na karavanama deva do zemalja na sjeveru Afrike, osobito u Maroko , Al?ir i Libiju . Odande je put mogla nastaviti prema Europi , Arabiji i Kini .

• Trgova?ka roba

Afrika je oduvijek bila bogata prirodnim bogastvima, kao ?to su bakar , sol i zlato . Bogastvo Songajskog Carstva temeljilo se na trgovini zlatom s Arabijom i Europom. Songajski trgovci trgovali su i s drugim doma?e uzgojenim proizvodima kao ?to su smokve , datulje , kola orasi (stimulans) i bjelokost . Zauzvrat su kupovali lon?ariju, svilu , biserje i kauri ?koljke .

• Rijeka Niger

Rijeka Niger prolazila je Songajskim Carstvom u smjeru istok - zapad. Imala je presudnu ulogu u usponu carstva, kao i u vrijeme dominacije Malijskog Carstva u razdoblju od 12. do 15. stolje?a . Trgovci su posjedovali flote kanua za prijevoz robe između razli?itih trgova?kih sredi?ta du? rijeke Niger, primjerice Djenne , Tombouctou i Gao .

Religija i obrazovanje [ uredi | uredi kod ]

Songaj se ponosio velikim u?enjacima, među kojima je bio i Ahmad Baba (r. 1556. ) koji je napisao vi?e od 50 knjiga o islamskoj tradiciji i opse?an rje?nik. Najva?nije religijsko i obrazovno sredi?te u ovom carstvu bio je Timbuktu (Tombouctou) .

• Timbuktu

Poznat kao "sveti grad" Sudana , Timbuktu je imao tri velike d?amije : Jingereber , Sidi Yahya i Sankore u kojima su se nalazile veli?anstvene kopije Kurana . Imao je i sveu?ili?te te 180 ?kola.

Pad carstva [ uredi | uredi kod ]

Marokanci su ?eljeli kontrolirati izvore zapadnoafri?kog zlata. Godine 1591. marokanski sultan Ahmad al-Mansur (1578-1603) poslao je veliku vojsku da zauzme Songajsko Carstvo. Marokanci su zauzeli Timbuktu kojim su vladali vi?e od sto godina. Ubrzo nakon toga Maroko je preuzeo i ostatak carstva.

Vremenska tablica [ uredi | uredi kod ]

Vanjske poveznice [ uredi | uredi kod ]

The Story of Africa: Songhay

Sestrinski projekti

Zajedni?ki poslu?itelj ima jo? gradiva o temi Songajsko Carstvo