Snooker
je
sport preciznosti
u kojem se igra odvija na stolu oblika pravokutnika prekrivenim zelenom podlogom. Mjere stola su, izra?ene u
SI sustavu
, 3.66x1.83m, a rupe se nalaze u sva ?etiri kuta stola, dok su jo? dvije smje?tene u sredini stola, svaka s jedne strane. Za natjecateljsku igru potrebna su dva (pojedina?no natjecanje) ili ?etiri igra?a (parovi), ?tap, bijela kugla (
cueball
), petnaest crvenih kugli (svaka vrijedi jedan bod) i ?est boja ?ija je vrijednost od 2 do 7, ovisno koja je kugla uba?ena.
[1]
Igra? (ili mom?ad) osvaja
frame
nakon ?to postigne ve?i broj bodova od suparnika koriste?i isklju?ivo vrh ?tapa sa svrhom ubacivanja crvenih i ostalih kugli po unaprijed određenim
pravilima
. Svaki dvoboj (me?,
match
) sastoji se od unaprijed dogovorenoga broja
frameova
, a pobjeđuje igra? ili mom?ad s ve?im brojem osvojenih
frameova
.
Igra je iznimno popularna u mnogim dr?avama
engleskoga govornoga podru?ja
, dr?avama
Commonwealtha
[2]
i
Dalekoga istoka
(ponajvi?e u
Kini
).
[3]
Najbolji profesionalni igra?i tijekom karijere zarade vi?emilijunske iznose izra?ene u
britanskim funtama
samo od nagradnih fondova na turnirima.
[4]
Povijest i porijeklo igre ve?e se za drugu polovicu 19. stolje?a.
[5]
Biljar
kakav se i danas igra diljem svijeta bio je iznimno popularan u to vrijeme među britanskim vojnicima u
Indiji
, a ?asnici su 1874. godine u Jabalpuru do?li na ideju dodavanja obojanih kugli.
[6]
Porijeklo izraza "
snooker
" također se ve?e uz vojsku jer se upravo taj izraz koristio za kadete na prvoj godini ili neiskusno osoblje. Op?eprihva?en je podatak da je Sir Neville Chamberlain nazvao mladoga vojnika
snookerom
nakon ?to je potonji proma?io kuglu za vrijeme igranja
snookera
(koji tada jo? nije imao ime) protiv Chamberlaina. Tako je
snooker
postao sinonim za novu igru, a ustvari ozna?ava neiskusnoga igra?a.
[7]
Popularnost igre porasla je u zadnjim godinama devetnaestoga te po?etkom dvadesetoga stolje?a, a 1927. godine odr?ano je i prvo
Svjetsko prvenstvo u snookeru
. Organizator je bio
Joe Davis
, profesionalni igra? engleskoga biljara i snookera, a ujedno je zaslu?an za prijelaz sportova preciznosti iz zabave u profesionalnu eru.
[8]
Joe je osvojio svako svjetsko prvenstvo od prvoga izdanja 1927. do 1946.
Snooker
je nedugo poslije
Drugoga svjetskoga rata
do?ivio pad popularnosti, ?to traje sve do 1969. godine kada
BBC
odlu?uje prikazati turnir
Pot Black
u?ivo na televiziji u ?elji da prika?e ?itavoj Europi mogu?nosti televizije u boji. Upravo je zeleni stol u kombinaciji s mnogobrojnim razli?ito obojanim kuglama bio idealna prilika za takvo ?to.
[9]
Za?udo, turnir je za vrijeme prikazivanja u?ivo bio pri vrhu gledanosti iza nekoliko televizijskih serija.
[10]
Snooker
je do?ivio ponovni procvat sedamdesetih godina ?to je kulminiralo preno?enjem svih dvoboja u?ivo za vrijeme Svjetskoga prvenstva 1978. godine.
[11]
Ve? godinu prije, 1977., osmislio se novi na?in osvjetljenja koji je omogu?io gledateljima na televiziji da vide igra?e, a da oni nisu zaklonjeni u mraku. Dolaskom brojnih novih profesionalaca,
snooker
postaje iznimno popularan, a od devedesetih godina igra se pro?iruje izvan
Ujedinjenoga Kraljevstva
na ?itavu Europu i Daleki istok. Novi talenti su pronađeni, a od onih izvan Europe najpoznatiji su
Ding Junhui
iz Kine te
James Wattana
iz Tajlanda.
[12]
Igra je pretrpjela gubitak nekoliko profesionalnih natjecanja zbog zabrane reklamiranja
duhanskih
proizvoda, no novi bogati sponzori ubrzo su pronađeni ?to osigurava svijetlu budu?nost sporta.
[13]
Cilj igre je posti?i vi?e bodova od protivnika po?tuju?i
pravilima
određen redoslijed ubacivanja kugli. Na po?etku svakoga
framea
kugle su postavljene na na?in prikazan na gornjoj slici, a igra?i igraju naizmjeni?no dok neki od igra?a ubaci crvenu kuglu i postigne jedan bod (dozvoljeno je ubacivanje neograni?enoga broja crvenih kugli od kojih svaka uba?ena vrijedi jedan bod). Nakon uspje?no uba?ene crvene kugle, isti igra? nastavlja s igrom poku?avaju?i ubaciti neku od boja (
colours
), od kojih svaka vrijedi razli?it broj bodova (?uta vrijedi 2 boda, zelena 3, smeđa 4, plava 5, roza 6, a crna 7). Ako je i
colour
uspje?no uba?en igra? dobiva onoliko bodova koliko uspje?no uba?eni
colour
bodovno vrijedi. Nakon ?to se
colour
ubaci u rupu, sudac ju vra?a na svoje mjesto ako na stolu ima
ne
uba?enih crvenih kugli. Ako su sve crvene uba?ene, boje ostaju u rupi (izuzetak je zadnja uba?ena crvena i eventualno potom uba?ena boja koja se vra?a na svoje mjesto).
Nakon uba?enoga
coloura
, igra? nastavlja s igrom nastoje?i ubaciti crvenu kuglu, a ako je ubaci nastavlja nastoje?i ubaciti
colour
i tim redoslijedom nastavlja. Kada igra? ne ubaci nominiranu kuglu ili napravi prekr?aj (faul,
foul
), igru nastavlja njegov protivnik koji ponavlja isti proces. Igra se nastavlja na isti na?in dok na stolu ostanu samo boje (
colours
); tada igra?i ubacuju kugle po vrijednosnom redoslijedu, po?ev?i od ?ute (koja vrijedi 2 boda) zavr?iv?i s crnom kuglom (koja vrijedi 7 bodova). Kada se posljednja kugla ubaci,
frame
je gotov, a pobjednik je igra? s ve?im brojem bodova u tom
frameu
. Igra?u je dozvoljeno predati
frame
ako je na stolu dostupno manje bodova od vlastitog zaostatka za suparnikom; ako odlu?i predati pri rezultatu u kojem je suparnik dosti?an bez prisiljavanja na prekr?aj, sudac je obvezan dodijeliti mu upozorenje, a za ponavljanje istog djela kaznit ?e ga oduzimanjem
framea
.
Igra?i ne?e svaki put poku?ati ubaciti kuglu; radije ?e odigrati sigurno (
safety shot
,
safety play
,
safety
) i nastojati zadati suparniku problem te se nadati pogre?ci suparnika iz koje ?e nastati znatno povoljnija prilika za po?etak ubacivanja. Najbolji
safety
je onaj u kojemu igra?
sakrije
kuglu koju protivnik mora pogoditi (
object ball
) na na?in da ne postoji ravna putanja do takve kugle, ve? suparnik mora tra?iti zaobilazni put do njenoga udaranja. Takva situacija naziva se
snooker
, a za igra?a koji se zatekao u takvoj situaciji ka?e se da je
snookered
.
Bodovi se osim ubacivanjem kugli mogu ostvarivati tjeraju?i protivnika na prekr?aje. Prekr?aj mo?e nastati zbog bezbrojnih razloga, od kojih su naj?e??i ubacivanje bijele kugle u rupu (
in off
), ubacivanje ili dodirivanje pogre?ne kugle, proma?aj svih kugli na stolu ili pak
push shot
, tj. guranje kugle koje nastaje neprestanim kontaktom vrha ?tapa i bijele kugle (kontakt vrha ?tapa i bijele kugle mora biti ?to je mogu?e finiji i kra?i). Bodovi zarađeni od prekr?aja suparnika variraju od 4 do 7, ovisno na kojoj je kugli prekr?aj nastao. Prekr?aji su u profesionalnom
snookeru
rijetki zbog vrlo visoke kvalitete igre.
Jedna igra koja se sastoji od kugli postavljenih na po?etnu poziciju pa do zadnje uba?ene kugle naziva se
frame
. Dvoboj se sastoji od unaprijed određenoga broja
frameova
, a pobjednik je igra? ili mom?ad koja ostvari ve?i broj
frameova
tijekom jednoga dvoboja. Ve?ina se amaterskih dvoboja igra na mali broj
frameova
, dok profesionalci na najja?im turnirima igraju i do vi?e desetaka
frameova
. Finale Svjetskoga prvenstva sastoji se od najvi?e 35
frameova
(
best of 35
), ?to zna?i da je pobjednik igra? koji prvi ostvari 18
frameova
.
Ostala terminologija vezana uz
snooker
je
break
koji ozna?ava broj bodova koji je igra? skupio tijekom jednoga posjeta stolu (u
break
ne ulaze prekr?aji protivnika). Sudac je zadu?en za glasno izgovaranje trenutnoga
breaka
nakon svake uba?ene kugle. Najte?e je ostvariti maksimalan
break
od
147 bodova
koji se posti?e da se naizmjeni?no petnaest puta ubacuju crvena pa crna kugla, a na kraju sve boje po ve? poznatom redoslijedu.
Break
od 147 bodova popularno se naziva
maximum
ili
one-four-seven
.
[14]
Uobi?ajena oprema potrebna igra?ima i sucu za neometanu igru sastoji se od ?tapa, krede koja se koristi za vrh ?tapa, pomo?nih ?tapova (
restova
, koji se koriste zbog veli?ine stolova), trokuta za slaganje crvenih kugli te semafora koji ozna?ava stanje u
frameovima
, trenuta?an broj bodova u
frameu
te iznos trenuta?noga
breaka
. Minimalan prostor potreban za odigravanje
snookera
je onaj mjera 22x16 stopa (pribli?no 7x5 metara). Takva dimenzija prostora u kojemu je smje?ten stol omogu?uje igra?ima neometanu igru, a suci imaju dovoljno prostora za kretanje.
[15]
To znatno su?ava broj lokacija na kojemu se
snooker
mo?e neometano igrati; dok stolova za klasi?ni
biljar
ima u gotovo svakom
kafi?u
, stolovi za
snooker
nalaze se u vi?e privatnom okru?enju ili dvoranama isklju?ivo posve?enima sportovima preciznosti, među kojima postoje i sale za
snooker
.
Izvr?na tijela i turniri
[
uredi
|
uredi kod
]
WPBSA (
World Professional Billiards and Snooker Association
), osnovan 1968. godine kao
Professional Billiard Players' Association
,
[16]
najvi?e je tijelo u
snookeru
, a podru?nica WPBSA-a,
World Snooker
, smje?ten u
engleskom
Bristolu, organizira i nadgleda apsolutno sva događadnja u profesionalnom
snookeru
. Od osnivanja, vodstvo WPBSA-a se prisilno mijenjalo.
[17]
Sva amaterska događanja nadgleda
International Billiards and Snooker Federation
(IBSF).
[18]
Profesionalnim igra?ima dozvoljeno je natjecati se na natjecanjima koja organizira
World Snooker
. Bodovi zarađeni na turnirima u posljednje dvije godine određuju plasman igra?a na slu?benoj ljestvici koju
World Snooker
obnavlja nakon svakoga natjecanja pod njegovim okriljem.
[19]
Najbolji igra?i
snookera
nalaze se gotovo uvijek unutar ?esnaest najboljih igra?a, ?to se naziva
Top 16
(
top sixteen
).
[20]
Najva?nije natjecanje u profesionalnom
snookeru
je Svjetsko prvenstvo
[21]
koje se odr?ava svake godine od 1927. izuzev?i prekide tijekom Drugoga svjetskoga rata te od 1958. do 1963. godine. Natjecanje se odr?ava u kazali?tu
Crucible
u engleskom Sheffieldu od 1977. godine, a glavni sponzor je od 1976. pa sve do zabrane reklamiranja
duhanskih
proizvoda 2005. bio
Imperial Tobacco (Embassy)
. Novi sponzor postao je
online
kasino
888.com
, a sponzorski ugovor traje do 2010. godine.
[22]
Osim ogromnoga ugleda ste?enoga osvajanjem Svjetskoga prvenstva, pobjednik biva nagrađen i nagradom od 200.000 funti.
[23]
Za televizijsko preno?enje natjecanja pobrinuli su se BBC koji ga prenosi diljem Velike Britanije
[24]
te
Eurosport
za ostatak Europe i Daleki istok.
[25]
Skupina turnira ?ija je va?nost odmah do Svjetskoga prvenstva nazivaju se
ranking tournaments
, a ozna?avaju turnire u kojima igra?i nastoje ostvariti ?to vi?e
ranking
bodova koji im osiguravaju bolje mjesto na svjetskoj ljestvici (
ranking
), kvalifikaciju za turnire koji se odr?avaju dogodine (automatsku kvalifikaciju na ve?ini turnira ostvaruju igra?i unutar 16 najboljih) i bolji ?drijeb na turniru, odnosno lak?ega protivnika. Tre?i po va?nosti su turniri na koji igra?i dolaze samo s pozivnicom organizatora (
invitational tournaments
), a nju dobivaju redom najbolje plasirani igra?i na svjetskoj ljestvici; najpriznatiji takav turnir je
Masters
.
[26]
U poku?aju odgovoranja kriti?arima koji se ?ale na predugu i dosadnu izmjenu
safetyja
prilikom me?eva pokrivenih televizijskim prijenosom ?to uzrokuje probleme sponzorima, predsjednik
Matchroom Sportsa
, Barry Hearn, pokrenuo je alternativne turnire koji su uveli vremensko ograni?enje udaraca. Najpoznatije natjecanje s vremenskim ograni?enjem je
Betfredov Premier League
u kojem se natje?e osmero najboljih igra?a koji dobivaju pozivnice. Igra?i imaju to?no 25 sekundi za udarac uz ograni?eni broj mogu?nosti pozivanja
time-outa
kada se igra? suo?ava s iznimno te?kim udarcem. No, ovakav sustav natjecanja nije popularan kao i natjecanja za
ranking
.
Postoje i druga natjecanja manje va?nosti na kojima igra?i ne zarađuju bodove za
ranking
niti postoji interes televizije za njihovo preno?enje. Takvi turniri mijenjaju se iz godine u godinu ovisno o kalendaru i sponzorima. Najpriznatije natjecanje takvoga ranga je
Pontin's International Open Series
.
[27]
U profesionalnom dobu
snookera
koje je zapo?elo s
Joeom Davisom
krajem dvadesetih godina dvadesetoga stolje?a i traje sve do danas, relativno malen broj igra?a dogurao je do samoga vrha.
[28]
Najpriznatiji igra?i su oni koji osvajaju natjecanja i konstantno igraju na visokoj razini. Va?an je i
financijski
aspekt; nagrade su se vi?estruko pove?ale pronalaskom bogatih sponzora, a najbolji zarade vi?emilijunske iznose izra?ene u
britanskim funtama
samo od nov?anih nagrada zarađenih igranjem na turniru. Put do vrha je te?ak, a igra po svojoj prirodi zahtijeva godine posve?ivanja i vje?be, uz prijeko potrebni talent.
[29]
Pojedini igra?i dominirali su igrom kroz desetlje?a.
Ray Reardon
se smatra najboljim igra?em sedamdesetih,
Steve Davis
je osvojio apsolutno sve tijekom osamdesetih, dok je
Stephen Hendry
pokorio svijet
snookera
tijekom devedesetih godina osvojiv?i sedam naslova svjetskoga prvaka u tom razdoblju. No, novo tisu?lje?e donijelo je mnogo perspektivnih igra?a i veliku konkurenciju među svjetskim vrhom. Najvi?e se isti?e karizmati?ni
Ronnie O'Sullivan
koji je svojom izvedbom podigao popularnost igre na vi?u razinu.
[30]