Snooker je sport preciznosti u kojem se igra odvija na stolu oblika pravokutnika prekrivenim zelenom podlogom. Mjere stola su, izra?ene u SI sustavu , 3.66x1.83m, a rupe se nalaze u sva ?etiri kuta stola, dok su jo? dvije smje?tene u sredini stola, svaka s jedne strane. Za natjecateljsku igru potrebna su dva (pojedina?no natjecanje) ili ?etiri igra?a (parovi), ?tap, bijela kugla ( cueball ), petnaest crvenih kugli (svaka vrijedi jedan bod) i ?est boja ?ija je vrijednost od 2 do 7, ovisno koja je kugla uba?ena. ^[1] Igra? (ili mom?ad) osvaja frame nakon ?to postigne ve?i broj bodova od suparnika koriste?i isklju?ivo vrh ?tapa sa svrhom ubacivanja crvenih i ostalih kugli po unaprijed određenim pravilima . Svaki dvoboj (me?, match ) sastoji se od unaprijed dogovorenoga broja frameova , a pobjeđuje igra? ili mom?ad s ve?im brojem osvojenih frameova .

Igra je iznimno popularna u mnogim dr?avama engleskoga govornoga podru?ja , dr?avama Commonwealtha ^[2] i Dalekoga istoka (ponajvi?e u Kini ). ^[3] Najbolji profesionalni igra?i tijekom karijere zarade vi?emilijunske iznose izra?ene u britanskim funtama samo od nagradnih fondova na turnirima. ^[4]

Povijest [ uredi | uredi kod ]

Povijest i porijeklo igre ve?e se za drugu polovicu 19. stolje?a. ^[5] Biljar kakav se i danas igra diljem svijeta bio je iznimno popularan u to vrijeme među britanskim vojnicima u Indiji , a ?asnici su 1874. godine u Jabalpuru do?li na ideju dodavanja obojanih kugli. ^[6] Porijeklo izraza " snooker " također se ve?e uz vojsku jer se upravo taj izraz koristio za kadete na prvoj godini ili neiskusno osoblje. Op?eprihva?en je podatak da je Sir Neville Chamberlain nazvao mladoga vojnika snookerom nakon ?to je potonji proma?io kuglu za vrijeme igranja snookera (koji tada jo? nije imao ime) protiv Chamberlaina. Tako je snooker postao sinonim za novu igru, a ustvari ozna?ava neiskusnoga igra?a. ^[7] Popularnost igre porasla je u zadnjim godinama devetnaestoga te po?etkom dvadesetoga stolje?a, a 1927. godine odr?ano je i prvo Svjetsko prvenstvo u snookeru . Organizator je bio Joe Davis , profesionalni igra? engleskoga biljara i snookera, a ujedno je zaslu?an za prijelaz sportova preciznosti iz zabave u profesionalnu eru. ^[8] Joe je osvojio svako svjetsko prvenstvo od prvoga izdanja 1927. do 1946. Snooker je nedugo poslije Drugoga svjetskoga rata do?ivio pad popularnosti, ?to traje sve do 1969. godine kada BBC odlu?uje prikazati turnir Pot Black u?ivo na televiziji u ?elji da prika?e ?itavoj Europi mogu?nosti televizije u boji. Upravo je zeleni stol u kombinaciji s mnogobrojnim razli?ito obojanim kuglama bio idealna prilika za takvo ?to. ^[9] Za?udo, turnir je za vrijeme prikazivanja u?ivo bio pri vrhu gledanosti iza nekoliko televizijskih serija. ^[10]

Snooker je do?ivio ponovni procvat sedamdesetih godina ?to je kulminiralo preno?enjem svih dvoboja u?ivo za vrijeme Svjetskoga prvenstva 1978. godine. ^[11] Ve? godinu prije, 1977., osmislio se novi na?in osvjetljenja koji je omogu?io gledateljima na televiziji da vide igra?e, a da oni nisu zaklonjeni u mraku. Dolaskom brojnih novih profesionalaca, snooker postaje iznimno popularan, a od devedesetih godina igra se pro?iruje izvan Ujedinjenoga Kraljevstva na ?itavu Europu i Daleki istok. Novi talenti su pronađeni, a od onih izvan Europe najpoznatiji su Ding Junhui iz Kine te James Wattana iz Tajlanda. ^[12] Igra je pretrpjela gubitak nekoliko profesionalnih natjecanja zbog zabrane reklamiranja duhanskih proizvoda, no novi bogati sponzori ubrzo su pronađeni ?to osigurava svijetlu budu?nost sporta. ^[13]

Igra [ uredi | uredi kod ]

Podrobniji ?lanak o temi: Pravila snookera

Cilj igre je posti?i vi?e bodova od protivnika po?tuju?i pravilima određen redoslijed ubacivanja kugli. Na po?etku svakoga framea kugle su postavljene na na?in prikazan na gornjoj slici, a igra?i igraju naizmjeni?no dok neki od igra?a ubaci crvenu kuglu i postigne jedan bod (dozvoljeno je ubacivanje neograni?enoga broja crvenih kugli od kojih svaka uba?ena vrijedi jedan bod). Nakon uspje?no uba?ene crvene kugle, isti igra? nastavlja s igrom poku?avaju?i ubaciti neku od boja ( colours ), od kojih svaka vrijedi razli?it broj bodova (?uta vrijedi 2 boda, zelena 3, smeđa 4, plava 5, roza 6, a crna 7). Ako je i colour uspje?no uba?en igra? dobiva onoliko bodova koliko uspje?no uba?eni colour bodovno vrijedi. Nakon ?to se colour ubaci u rupu, sudac ju vra?a na svoje mjesto ako na stolu ima ne uba?enih crvenih kugli. Ako su sve crvene uba?ene, boje ostaju u rupi (izuzetak je zadnja uba?ena crvena i eventualno potom uba?ena boja koja se vra?a na svoje mjesto).

Nakon uba?enoga coloura , igra? nastavlja s igrom nastoje?i ubaciti crvenu kuglu, a ako je ubaci nastavlja nastoje?i ubaciti colour i tim redoslijedom nastavlja. Kada igra? ne ubaci nominiranu kuglu ili napravi prekr?aj (faul, foul ), igru nastavlja njegov protivnik koji ponavlja isti proces. Igra se nastavlja na isti na?in dok na stolu ostanu samo boje ( colours ); tada igra?i ubacuju kugle po vrijednosnom redoslijedu, po?ev?i od ?ute (koja vrijedi 2 boda) zavr?iv?i s crnom kuglom (koja vrijedi 7 bodova). Kada se posljednja kugla ubaci, frame je gotov, a pobjednik je igra? s ve?im brojem bodova u tom frameu . Igra?u je dozvoljeno predati frame ako je na stolu dostupno manje bodova od vlastitog zaostatka za suparnikom; ako odlu?i predati pri rezultatu u kojem je suparnik dosti?an bez prisiljavanja na prekr?aj, sudac je obvezan dodijeliti mu upozorenje, a za ponavljanje istog djela kaznit ?e ga oduzimanjem framea .

Igra?i ne?e svaki put poku?ati ubaciti kuglu; radije ?e odigrati sigurno ( safety shot , safety play , safety ) i nastojati zadati suparniku problem te se nadati pogre?ci suparnika iz koje ?e nastati znatno povoljnija prilika za po?etak ubacivanja. Najbolji safety je onaj u kojemu igra? sakrije kuglu koju protivnik mora pogoditi ( object ball ) na na?in da ne postoji ravna putanja do takve kugle, ve? suparnik mora tra?iti zaobilazni put do njenoga udaranja. Takva situacija naziva se snooker , a za igra?a koji se zatekao u takvoj situaciji ka?e se da je snookered .

Bodovi se osim ubacivanjem kugli mogu ostvarivati tjeraju?i protivnika na prekr?aje. Prekr?aj mo?e nastati zbog bezbrojnih razloga, od kojih su naj?e??i ubacivanje bijele kugle u rupu ( in off ), ubacivanje ili dodirivanje pogre?ne kugle, proma?aj svih kugli na stolu ili pak push shot , tj. guranje kugle koje nastaje neprestanim kontaktom vrha ?tapa i bijele kugle (kontakt vrha ?tapa i bijele kugle mora biti ?to je mogu?e finiji i kra?i). Bodovi zarađeni od prekr?aja suparnika variraju od 4 do 7, ovisno na kojoj je kugli prekr?aj nastao. Prekr?aji su u profesionalnom snookeru rijetki zbog vrlo visoke kvalitete igre.

Jedna igra koja se sastoji od kugli postavljenih na po?etnu poziciju pa do zadnje uba?ene kugle naziva se frame . Dvoboj se sastoji od unaprijed određenoga broja frameova , a pobjednik je igra? ili mom?ad koja ostvari ve?i broj frameova tijekom jednoga dvoboja. Ve?ina se amaterskih dvoboja igra na mali broj frameova , dok profesionalci na najja?im turnirima igraju i do vi?e desetaka frameova . Finale Svjetskoga prvenstva sastoji se od najvi?e 35 frameova ( best of 35 ), ?to zna?i da je pobjednik igra? koji prvi ostvari 18 frameova .

Ostala terminologija vezana uz snooker je break koji ozna?ava broj bodova koji je igra? skupio tijekom jednoga posjeta stolu (u break ne ulaze prekr?aji protivnika). Sudac je zadu?en za glasno izgovaranje trenutnoga breaka nakon svake uba?ene kugle. Najte?e je ostvariti maksimalan break od 147 bodova koji se posti?e da se naizmjeni?no petnaest puta ubacuju crvena pa crna kugla, a na kraju sve boje po ve? poznatom redoslijedu. Break od 147 bodova popularno se naziva maximum ili one-four-seven . ^[14]

Uobi?ajena oprema potrebna igra?ima i sucu za neometanu igru sastoji se od ?tapa, krede koja se koristi za vrh ?tapa, pomo?nih ?tapova ( restova , koji se koriste zbog veli?ine stolova), trokuta za slaganje crvenih kugli te semafora koji ozna?ava stanje u frameovima , trenuta?an broj bodova u frameu te iznos trenuta?noga breaka . Minimalan prostor potreban za odigravanje snookera je onaj mjera 22x16 stopa (pribli?no 7x5 metara). Takva dimenzija prostora u kojemu je smje?ten stol omogu?uje igra?ima neometanu igru, a suci imaju dovoljno prostora za kretanje. ^[15] To znatno su?ava broj lokacija na kojemu se snooker mo?e neometano igrati; dok stolova za klasi?ni biljar ima u gotovo svakom kafi?u , stolovi za snooker nalaze se u vi?e privatnom okru?enju ili dvoranama isklju?ivo posve?enima sportovima preciznosti, među kojima postoje i sale za snooker .

Izvr?na tijela i turniri [ uredi | uredi kod ]

WPBSA ( World Professional Billiards and Snooker Association ), osnovan 1968. godine kao Professional Billiard Players' Association , ^[16] najvi?e je tijelo u snookeru , a podru?nica WPBSA-a, World Snooker , smje?ten u engleskom Bristolu, organizira i nadgleda apsolutno sva događadnja u profesionalnom snookeru . Od osnivanja, vodstvo WPBSA-a se prisilno mijenjalo. ^[17] Sva amaterska događanja nadgleda International Billiards and Snooker Federation (IBSF). ^[18]

Profesionalnim igra?ima dozvoljeno je natjecati se na natjecanjima koja organizira World Snooker . Bodovi zarađeni na turnirima u posljednje dvije godine određuju plasman igra?a na slu?benoj ljestvici koju World Snooker obnavlja nakon svakoga natjecanja pod njegovim okriljem. ^[19] Najbolji igra?i snookera nalaze se gotovo uvijek unutar ?esnaest najboljih igra?a, ?to se naziva Top 16 ( top sixteen ). ^[20]

Najva?nije natjecanje u profesionalnom snookeru je Svjetsko prvenstvo ^[21] koje se odr?ava svake godine od 1927. izuzev?i prekide tijekom Drugoga svjetskoga rata te od 1958. do 1963. godine. Natjecanje se odr?ava u kazali?tu Crucible u engleskom Sheffieldu od 1977. godine, a glavni sponzor je od 1976. pa sve do zabrane reklamiranja duhanskih proizvoda 2005. bio Imperial Tobacco (Embassy) . Novi sponzor postao je online kasino 888.com , a sponzorski ugovor traje do 2010. godine. ^[22] Osim ogromnoga ugleda ste?enoga osvajanjem Svjetskoga prvenstva, pobjednik biva nagrađen i nagradom od 200.000 funti. ^[23] Za televizijsko preno?enje natjecanja pobrinuli su se BBC koji ga prenosi diljem Velike Britanije ^[24] te Eurosport za ostatak Europe i Daleki istok. ^[25]

Skupina turnira ?ija je va?nost odmah do Svjetskoga prvenstva nazivaju se ranking tournaments , a ozna?avaju turnire u kojima igra?i nastoje ostvariti ?to vi?e ranking bodova koji im osiguravaju bolje mjesto na svjetskoj ljestvici ( ranking ), kvalifikaciju za turnire koji se odr?avaju dogodine (automatsku kvalifikaciju na ve?ini turnira ostvaruju igra?i unutar 16 najboljih) i bolji ?drijeb na turniru, odnosno lak?ega protivnika. Tre?i po va?nosti su turniri na koji igra?i dolaze samo s pozivnicom organizatora ( invitational tournaments ), a nju dobivaju redom najbolje plasirani igra?i na svjetskoj ljestvici; najpriznatiji takav turnir je Masters . ^[26]

U poku?aju odgovoranja kriti?arima koji se ?ale na predugu i dosadnu izmjenu safetyja prilikom me?eva pokrivenih televizijskim prijenosom ?to uzrokuje probleme sponzorima, predsjednik Matchroom Sportsa , Barry Hearn, pokrenuo je alternativne turnire koji su uveli vremensko ograni?enje udaraca. Najpoznatije natjecanje s vremenskim ograni?enjem je Betfredov Premier League u kojem se natje?e osmero najboljih igra?a koji dobivaju pozivnice. Igra?i imaju to?no 25 sekundi za udarac uz ograni?eni broj mogu?nosti pozivanja time-outa kada se igra? suo?ava s iznimno te?kim udarcem. No, ovakav sustav natjecanja nije popularan kao i natjecanja za ranking .

Postoje i druga natjecanja manje va?nosti na kojima igra?i ne zarađuju bodove za ranking niti postoji interes televizije za njihovo preno?enje. Takvi turniri mijenjaju se iz godine u godinu ovisno o kalendaru i sponzorima. Najpriznatije natjecanje takvoga ranga je Pontin's International Open Series . ^[27]

Najpoznatiji igra?i [ uredi | uredi kod ]

U profesionalnom dobu snookera koje je zapo?elo s Joeom Davisom krajem dvadesetih godina dvadesetoga stolje?a i traje sve do danas, relativno malen broj igra?a dogurao je do samoga vrha. ^[28] Najpriznatiji igra?i su oni koji osvajaju natjecanja i konstantno igraju na visokoj razini. Va?an je i financijski aspekt; nagrade su se vi?estruko pove?ale pronalaskom bogatih sponzora, a najbolji zarade vi?emilijunske iznose izra?ene u britanskim funtama samo od nov?anih nagrada zarađenih igranjem na turniru. Put do vrha je te?ak, a igra po svojoj prirodi zahtijeva godine posve?ivanja i vje?be, uz prijeko potrebni talent. ^[29]

Pojedini igra?i dominirali su igrom kroz desetlje?a. Ray Reardon se smatra najboljim igra?em sedamdesetih, Steve Davis je osvojio apsolutno sve tijekom osamdesetih, dok je Stephen Hendry pokorio svijet snookera tijekom devedesetih godina osvojiv?i sedam naslova svjetskoga prvaka u tom razdoblju. No, novo tisu?lje?e donijelo je mnogo perspektivnih igra?a i veliku konkurenciju među svjetskim vrhom. Najvi?e se isti?e karizmati?ni Ronnie O'Sullivan koji je svojom izvedbom podigao popularnost igre na vi?u razinu. ^[30]

Izvori [ uredi | uredi kod ]

Vanjske poveznice [ uredi | uredi kod ]

• Svjetski snooker savez
• Međunarodni svjetski savez snookera i osmice
• Party Casino Premier League Snooker   Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 23. o?ujka 2007. ( Wayback Machine )