(
njem.
)
Zemljovid
arheolo?kih
nalazi?ta Seleukije i
Ktezifonta
uz prikaz promijenjenog toka
Tigrisa
Seleukija
(
gr?.
Σελε?κεια),
starovjekovni
grad u
Mezopotamiji
na rijeci
Tigris
, za vrijeme vladavine
helenisti?kih
Seleukida
i
iranskih
Arsakida
jedan od najve?ih gradova
svijeta
.
Seleukija je imenovana prema
Seleuku I. Nikatoru
(vl.
305.
?
281. pr. Kr.
), utemeljitelju grada i
seleukidske dinastije
. Drevni je makedonski vladar slijedio ranije primjere
Kira
i
Aleksandra
pa je po sebi izmenovao
niz gradova
od
Jordana
i
Turske
do
Irana
, zbog ?ega se ova
prijestolnica
zbog razlikovanja ponekad naziva i
Seleukijom na Tigrisu
. U negr?kim
primarnim izvorima
pojavljuje se i pod nazivima
Selik
,
Selika
i
Selikos
u
?idovskom
Talmudu
,
Salwa?ia
ili
Salwa?ya
u
aramejskim
targumima
, te kao
Zochasia
,
Coche
i
Mahoza
na ostalim
jezicima
.
Latinski
prijevod izvornog gr?kog imena jest
Seleucia
, na temelju ?ega se grad u
hrvatskoj
literaturi ponekad oslovljava i kao Seleucija. U
arapskom jeziku
pojavljuje se pod imenom
Madain
kao zajedni?ki naziv za Seleukiju i
Ktezifont
.
Seleukija je osnovana
305. pr. Kr.
godine na
zapadnoj
obali
Tigrisa
, nasuprot gradi?a
Opisa
na ?ijim ?e temeljima kasnije biti podignut
Ktezifont
. Novi je grad bio prijestolnicom
Seleukidskog Carstva
, no nakon svega desetak godina
Seleuk I.
odlu?io se premjestiti u sirijsku
Antiohija
(dana?nja
Turska
). Seleukija se ipak nastavila razvijati kao va?no trgova?ko, kulturno i religijsko ?vori?te na
Putu svile
. Godine
141. pr. Kr.
Seleukiju osvajaju
iranski Parti
predvođenih
Mitridatom I.
, ali grad je prema
Tacitu
jo? desetlje?ima kasnije zadr?ao svoj
helenisti?ki
karakter.
Anti?ki
izvori također spominju da je tijekom
3.
i
2. stolje?a pr. Kr.
u njoj ?ivjelo oko 600.000 ljudi ?to je stavlja uz bok
Rimu
i
Aleksandriji
, a među stanovni?tvom bili su i brojni
Grci
,
Perzijanci
i
?idovi
.
Od sredine
1. stolje?a pr. Kr.
Seleukija i sjeverna
Mezopotamija
postaju popri?tem
stoljetnih sukoba
između
Rimljana
i iranskih dinastija
Parta
i
Sasanida
. Grad je djelomi?no spaljen
117.
godine prilikom Trajanove invazije, nakon ?ega je obnovljen u potpuno
iranskom stilu
. Te?ka razaranja grad je pretrpio i
165.
godine prilikom prodora
Avidija Kasija
. Ne?to vi?e od pola stolje?a kasnije, utemeljitelj sasanidske dinastije
Arda?ir I.
kod Seleukije je dao podi?i novi grad Veh-Arda?ir. Dugo vremena
povjesni?ari
su vjerovali da je podignut nad temeljima Seleukije, no najnovija
talijanska
arheolo?ka
istra?ivanja pokazuju da se radi o odvojenoj lokaciji između Seleukije i
Ktezifonta
. Sljede?ih 300 godina grad je bio
kr??anskim
?ari?tem u
Sasanidskom Perzijskon Carstvu
. Međutim, skretanje toka
Tigrisa
dovelo je do opadanja gospodarske va?nosti grada i vremenom ga je progutala
pustinja
.
- Ostali projekti
