Sao Paulo
[s??u?m?pau?lu]
(portugalski za
Svetog Pavla
) glavni je grad
istoimene
federalne dr?ave
u
Brazilu
. Grad ima vi?e od 11 milijuna stanovnika
[1]
(procjena
IBGE
-a
2006.
) ?to ga ?ini najve?im gradom na
ju?noj polutci
. Ra?unaju?i ?ire podru?je grada, ovdje ?ivi 19 milijuna stanovnika, ?to ?ini Sao Paulo drugim ili tre?im najve?im gradom na svijetu.
Geslo
grada je ?
Non Ducor, Duco
”, ?to u slobodnom prijevodu s
latinskog
zna?i: ?Nisam vođen, nego vodim”. Nadimak grad je ?Sampa”.
Selo
Sao Paulo de Piratininga
osnovali su
jezuitski
misionari
Manuel da Nobrega
i
Jose de Anchieta
25. sije?nja
1554.
godine, te osnovali isusova?ku misiju
Colegio de Sao Paulo de Piratininga
između rijeka
Anhangabau
i
Tamanduatei
. Svrha ove ustanove je bila pokr?tavanje lokalnog
Tupi-Guarani
stanovni?tva. Selo se nalazilo iza uzvisina
Serra do Mar
u blizini
Santosa
i rijeke
Tiete
, te je time bilo na putu između jugoisto?ne obale i prostranog i bogatog platoa na zapadu, koji je kasnije postao dr?ava Sao Paulo. Ime sela je dano po
Pavlu iz Tarza
, jer
Katoli?ka Crkva
25. sije?nja slavi njegovo preobra?enje.
1560.
godine, glavni guverner
Mem de Sa
, zahtijevao je od stanovni?tva sela Santo Andre da Borda do Campo preseljenje u podru?je koled?a, ?ime je Sao Paulo slu?beno postao selo. Sao Paulo ostao je idu?a dva stolje?a izolirano selo u sredi?tu kolonije kojeg je odr?avala poljoprivreda.
Domingos Jorge Velho
, jedan od prvih saupaulskih bandeirantesa
U 17. stolje?u javljaju se u ovom podru?ju
bandeirantesi
, tj. istra?iva?i koji su istra?ivali nova podru?ja, te lovili indijance i tra?ili
zlato
i
dijamante
. Oni se smatraju zaslu?nim za teritorijalno pro?irenje Brazila, te za otkrivanje mnogih rudnika plemenitih metala i dragog kamenja. Otkri?e zlata u podru?ju
Minas Geraisa
, privuklo je pozornost krune prema Sao Paulu, koji je
1711.
godine postao grad. Kad se zlato iscrpilo krajem 18. stolje?a, po?inje trgovina
?e?erom
koja se ?irila iz unutra?njosti provincije kroz grad prema luci u Santosu.
Stjecanjem neovisnosti Brazila, Sao Paulo je dobio naslov carskog grada (
Imperial Cidade
), kojeg je dodijelio
Dom Pedro I.
,
1823.
godine.
1827.
godine, u Samostanu sv. Franje, osnovana je pravna ?kola (prete?a dana?njeg pravnog fakulteta u Sao Paulu), koja je prva akademska institucija u Brazilu. ?kola je osnovana zbog sve ve?e potrebe za pravnicima i politi?arima koji su dotad i?li na ?kolovanje u Europu. Akademska funkcija grada privukla je brojne nove studente i profesore u grad, te je zbog toga i zbog rastu?e proizvodnje
kave
u regijama
Campinas
,
Rio Claro
,
Sao Carlos
i
Ribeirao Preto
, grad dobio naslov
Imperial Cidade e Burgo dos Estudantes de Sao Paulo de Piratininga
. Od sredine do kraja ovog stolje?a traje razdoblje useljavanje velikog broja imigranata, ve?inom Talijana, koji su ve?inom radili na
planta?ama
kave. U ovo vrijeme po?inje se stvarati i prva
industrija
.
Sredinom 19. stolje?a, grad se po?inje brzo razvijati zahvaljuju?i ?eljeznici koja je povezivala unutra?njost dr?ave Sao Paulo s lukom u Santosu. Lako?a izvoza kave omogu?uje veliki ekonomski rast i grada i dr?ave. Najve?i ekonomski rast grada događa se padom Drugog kraljevstva, kada se događa i najve?i rast stanovni?tva, ?emu je pomogla i politika
cafe-com-leite
(kava s mlijekom).
Rua do Commercio
, 1887. godine
Vrhunac razdoblja dominacije kave predstavlja izgradnja drugog kolodvora
Estacao da Luz
(dana?nja zgrada) krajem 19. stolje?a. U ovom razdoblju, financijsko sredi?te grada mi?e se iz povijesnog sredi?ta grada (podru?je znano kao
Triangulo Historico
) vi?e ka zapadu. Podru?je doline rijeke Anhangabau postaje smatrano novim gradskim sredi?tem. Upravitelji
Joao Teodoro
i
Antonio Prado
uvelike su pridonijeli razvoju Sao Paula, te se za njihovog upravljanja događa velika obnova grada. Industrijskim razvojem grada u 20. stolje?u, pove?ava se gradsko urbanizirano podru?je, te se na mjestima starih posjeda javljaju stambene ?etvrti. Zbog situacije u industriji za vrijeme
Drugog svjetskog rata
, koja je uzrokovana krizom industrije kave i zabranama u međunarodnoj trgovini, događa se veliki rast
poreza
, koji ostaju visoki i do dana?njih dana.
Danas je zbog velikog industrijskog razvoja u ostalim dijelovima Brazila, Sao Paulo napustio svoju industrijsku ulogu, te se okrenuo prema trgovini, tehnologiji i uslugama, u ?emu se smatra najva?nijom metropolom u
Latinskoj Americi
.
Satelitska snimka Sao Paula
Sao Paulo nalazi se na platou koji je dio
Serra do Mar
(portugalski za ?planinski lanac mora”), koji je opet dio ?ireg podru?ja Brazilskih Visoravni (
Planalto Brasileiro
) s prosje?nom nadmorskom visinom od 800
m
, te s udaljeno??u od 70
km
do
Atlantskog oceana
. Grad s oceanom povezuju dvije autoceste koje prevaljuju planinski lanac i vode do lu?kog grada
Santosa
i turisti?kog mjesta
Guaruja
.
Urbaniziranom podru?ju Sao Paula dominira bre?uljkasti teren, a sjeverno na
Serra da Cantareira
nadmorska se visina pove?ava, te se ovdje mogu vidjeti ostaci Atlantske pra?ume. Podru?je grada je vrlo tektonski stabilno, te ovdje nikad nisu zabilje?ene znatnije
sezmi?ke aktivnosti
.
Rijeka
Tiete
je nekad bila izvor slatke vode za grad, ali je u drugoj polovici 20. stolje?a znatno zagađena kanalizacijom i industrijskom aktivnosti, kao i njezina pritoka
Pinheiros
. Trenutno na snazi je program ?i??enja rijeka koji je ipak donekle maknuo posljedice zagađenja. Rijeka Tiete kroz grad nije plovna, ali promet njome je va?niji nizvodno, jer je rijeka dio estuarija
La Plata
.
Izvorna
flora
se sastoji ve?inom od
?irokolisnih
zimzelenih biljaka. Danas je vrlo uobi?ajeno razno raslinje, koje vrlo uspje?no raste zahvaljuju?i blagoj klimi i ?estim ki?ama. To omogu?uje rast raznim biljkama iz tropskih, podtropskih i umjerenih krajeva, a najprisutniji je
eukaliptus
.
Jardim Europa
Isto?na visoravan u kojoj se nalazi Sao Paulo prote?e se od ju?ne
Bahije
preko dr?ava
Minas Gerais
,
Espirito Santo
i
Sao Paulo
do sjevernog dijela savezne dr?ave
Parane
. Velike visinske razlike i raznolikost reljefa prikazuju se raznoliko??u materijala u tlu. Odmah ispod povr?ine starog brazilskog gorja mogu se na?i
?kriljevac
,
intruzivne stijene
i
kvarc
.
Prema
Koppenovoj klasifikaciji klime
Sao Paulo ima vla?nu podtropsku klimu. Temperature rijetko kad dose?u 30
°C
u ljeti, dok je zimi mraz vrlo rijedak. Najvi?a zabilje?ena temperatura je 35,3 °C, 15. studenog 1985., a najni?a -2,1 °C, 2. kolovoza 1995. Obje ove temperature zabilje?ene su na meteorolo?koj stanici Mirante de Santana u sjevernoj zoni. U brdima oko grada (Horto Florestal), 2. kolovoza 1955., neslu?beno je zabilje?ena temperatura od -3,9 °C. Naleti
snijega
slu?beno su zabilje?eni samo jednom, i to 25. lipnja 1918. Ki?a je vrlo obilna, pogotovo u toplijim mjesecima, ali rjeđa između lipnja i kolovoza. Ni Sao Paulo niti obli?nju obalu nikad nisu pogodili
uragani
, a
tornadske
aktivnosti su vrlo neuobi?ajene.
|
|
Sij
|
Velj
|
O?u
|
Tra
|
Svi
|
Lip
|
Srp
|
Kol
|
Ruj
|
Lis
|
Stu
|
Pro
|
Godi?nje
|
| Najvi?a prosje?na temp. °C
|
27
|
28
|
27
|
25
|
23
|
22
|
21
|
23
|
23
|
25
|
26
|
26
|
23,5
|
| Najni?a prosje?na temp. °C
|
19
|
19
|
18
|
17
|
15
|
13
|
12
|
13
|
14
|
16
|
17
|
18
|
15,5
|
| Najvi?a temp. °C*
|
35,4 (1999)
|
34,7 (1995)
|
34,9 (1995)
|
33,3 (1996)
|
30,9 (2001)
|
29,3 (1972)
|
30,2 (2002)
|
33,0 (1963)
|
35,3 (1988)
|
35,4 (1994)
|
35,5 (1958)
|
35,6 (1940)
|
33,2 (prosjek)
|
| Najni?a temp. °C*
|
9,6 (1933)
|
9,9 (1943)
|
9,6 (1933)
|
4,0 (1971)
|
1,4 (1979)
|
? 0,6 (1942)
|
? 1,2 (1942)
|
? 2,1 (1955)
|
0,4 (1941)
|
4,7 (1934)
|
5,3 (1933)
|
7,7 (1937)
|
3,1 (prosjek)
|
| Padaline (mm)
|
241
|
203
|
142
|
58
|
43
|
38
|
28
|
36
|
58
|
150
|
122
|
198
|
1317
|
Izvori:
Weather Channel
i
World Climate
;
*Promatrano između 1933. i 2006. ?
Skupina za klimatske studije na Sveu?ili?tu u Sao Paulu (mjese?no klimatsko izvje??e)
Arhivirana ina?ica izvorne stranice
od 13. o?ujka 2005. (
Wayback Machine
)
? Meteorolo?ka stanica Agua Funda (ju?na zona).
Palacio dos Bandeirantes - sjedi?te dr?avne vlasti
U brazilskoj politici, mjesto
gradona?elnika
Sao Paula uvijek je imalo veliku ulogu. Između 1989. i 2004. gradsku politiku određivale su dvije stranke, to su socijalisti?ki PT (
Partido dos Trabalhadores
) i ekstremno desni PP/PPB (
Partido Progressista
, prije
Partido Popular
i
Partido Populista Brasileiro
).
Nedavniji gradona?elnici grada bili su:
Karta ?etvrti Sao Paula
Grad Sao Paulo dijeli se na 31 gradsku ?etvrt, tj.
podprefekture
(
subprefeituras
). To su:
Ove potprefekture dijele se na okruge. Svaka potprefektura ima ve?inom dva ili tri okruga, dok potprefekture Se, Butanta, Lapa, Penha i Mooca imaju po jedanaest okruga. Potprefekture slu?beno su grupirane u devet regija (ili zona), uzimaju?i u obzir njihov zemljopisni polo?aj i povijest. Ipak, u nekim agencijama i institucijama (telefonske kompanije, izborne zone) koristi se druga?ija podjela od slu?bene.
Ove regije su:
- Centar
- sredi?nja potprefektura, unutar ove zone nalazi se samo potprefektura
Se
- Sjeveroistok
- stambena zona za srednju klasu, blizu grada
Guarulhosa
, s blagom industrijom.
- Sjeverozapad
- siroma?no podru?je, ovdje prolazi ?eljeznica i cesta za
Campinas
i druge gradove u dr?avi.
- Zapad
- sveu?ili?na i kulturna zona. U ovoj regiji nalazi se Avenija Paulista i druge luksuzne ?etvrti.
- Centar-Jug
- ovo je zona s najve?im dohodkom po stanovniku u gradu. Ovdje se nalaze mnogi uredi i sredi?ta međunarodnih kompanija. Ovdje se nalaze Morumbi, Santo Amaro i Nacoes Unidas.
- Jugoistok
- biv?a industrijska zona, danas je naseljavaju ?novope?eni” bogata?i. Ovdje se nalaze neke povijesno va?ne ?etvrti kao
Ipiranga
i
Mooca
.
- Istok 1
- ovo je zona u razvoju koju naseljavaju radnici, te ljudi s manjim primanjima.
- Jug
i
Istok 2
- najsiroma?nije podru?je grada, gdje ve?ina ljudi ?ivi u
favelama
, te podru?je s visokom stopom kriminala.
U ?irem podru?ju grada (
Grande Sao Paulo
) ?ivi oko 19 milijuna stanovnika (po podacima IBGE-a iz
2005.
). Ovo podru?je koje gravitira Sao Paulu uklju?uje 39 op?ina.
Sao Paulo je jedan od najva?nijih financijskih sredi?ta u
Latinskoj Americi
. U gradu se nalaze sjedi?ta velikog broja njema?kih poduze?a, te je ovo grad s najve?im brojem njema?kih poduze?a izvan Njema?ke. Ukupni
BDP
u Sao Paulu je bio oko 260 milijardi dolara,
2006.
godine.
Burza
Sao Paula je
Bovespa
, dok se budu?nosnice nude na BM&F-u. Poslovno sredi?te grada je okolica Avenije Paulista u starom sredi?tu grada (
Centro Velho
). Druga va?na poslovna podru?ja su u ?etvrtima Pinheiros i Santo Amaro, te u aveniji Faria Lima.
U gradu se odr?ava veliki broj sajmova i ostalih gospodarskih manifestacija, koji privla?e razne posjetitelje iz Brazila i iz inozemstva. Neki od va?nijih događanja u gradu su:
- Međunarodni sajam cipela i sportske opreme - COUROMODA
- Međunarodni sajam tekstilne industrije - FENIT
- Međunarodni građevinski sajam
- Međunarodni modni sajam - FRANCAL
- Međunarodni kozmeti?ki sajam - COSMETICA
- Međunarodni stambeni sajam - EQUIPOTEL
- Međunarodni automobilski sajam - Salao do Automovel
- Međunarodni sajam knjiga - Bienal Internacional do Livro
U zadnjem desetlje?u gradsko gospodarstvo se od industrijskog sektora okrenulo uslu?nom i IT sektoru. Tako su staru industriju zamijenila uslu?na poduze?a, poglavito na podru?ju zabave, građevinarstva i
turizma
, te su se otvorili mnogi trgova?ki centri.
Rasna struktura stanovni?tva
[
uredi
|
uredi kod
]
Po
IBGE
-u, stanovni?tvo Sao Paula ?ine:
bijelci
(65,7%),
mulati
ili u brazilskoj verziji
pardos
(26,2%),
crnci
(6,0%),
azijati
ili u brazilskoj verziji
amarelos
(2,1%), te domoroci, tj.
indijanci
(0,1%).
Etni?ka struktura stanovni?tva
[
uredi
|
uredi kod
]
Sao Paulo je grad u kojem se mje?a najvi?e kultura u Brazilu, te jedan od kulturalno najraznovrsnijih gradova u svijetu. Od
1870.
godine, oko 2,3 milijuna useljenika se doselilo u ovu dr?avu iz svih krajeva svijeta. Danas su mnogi stanovnici grada mije?anog podrijetla.
Cagoan
,
Croyas
,
Goyana
(Guaiana do Pirapyta),
Guarani
,
Guarani Kaiwa
,
Guarani Mbia
,
Guarani Nhandeva
,
Guayanan
(Guayana),
Kaingang
,
Karijo
,
Kayapo
,
Krenak
,
Maionomi
,
Maramomim
,
Maromomi
, Oti-Xavante (
Oti
),
Porrudos
,
Puri
,
Puri-Coroado
(Coroados),
Terena
,
Tupi
,
Tupiguarani
,
Tupinamba
,
Tupinikin
,
Txiki
.
Talijanska zajednica je najve?a u gradu, te je prisutna u svim njegovim dijelovima. Oko 10 milijuna stanovnika Sao Paula, 55 % (5,5 milijuna) potomci su
Talijana
. Iz toga proizlazi da je Sao Paula grad u kojem ?ivi najve?i broj Talijana na svijetu (u
Rimu
, najve?em gradu
Italije
?ivi 2,5 milijuna stanovnika). Talijani su u po?etku bili grupirani u etni?ke ?etvrti kao
Bixiga
i
Mooca
u kojima se i danas vidi talijanski utjecaj. Po?etkom 20. stolje?a, u gradu se vi?e slu?ilo
talijanskim
od
portugalskog jezika
, te su talijanski dijalekti puno pridonijeli oblikovanju dana?njeg dijalekta Sao Paula (
dialeto paulistano
). Zanimljiva je ?injenica da je ovo grad s drugom najve?om potro?njom
pizze
na svijetu. Osim Talijana, vrlo su prisutni i potomci
portugalskih
(oko 3 000 000),
?panjolskih
(oko 2 000 000) i
njema?kih
(oko 1 000 000) useljenika.
U Sao Paulu ?ivi od 60 000 do 130 000
?idova
, koji se ve?inom nalaze u
Higienopolisu
(ve?a prisutnost) i u
Bom Retiru
(trenutno manja prisutnost).
Od drugih naroda sa ?ireg podru?ja
Europe
brojniji su
Armenci
,
Litavci
,
Grci
i
Poljaci
. U gradu postoji zna?ajna zajednica
Hrvata
, te je ovo grad u kojem ?ivi najve?i broj Hrvata u Brazilu.
U gradu ?ivi ve?i broj stanovnika
arapskog
podrijetla, ve?inom
libanonskog
i
sirijskog
. Najve?i broj njih se doselilo u razdoblju od
1900.
do
1930.
Posebno je zna?ajna libanonska zajednica (oko 850,000) koja je najve?a zajednica Libanonaca izvan Libanona. Diljem grada postoji veliki broj arapskih restorana, te su mnoga arapska jela (
quibe
,
esfiha
, itd.) definitivno u?la u brazilsku kuhinju. Ulicu
Rua 25 de Marco
(
ulica 25. o?ujka
) osnovali su Arapi koji su ve?inom tamo poslovali kao trgovci.
Japanska gradska ?etvrt ?Liberdade“ u Sao Paulu.
Sao Paulo je grad s najve?om
azijatskom
(
amarelos
tj. ??uti”) zajednicom u Brazilu. 2,1 % stanovni?tva (oko 200 000 ljudi) isto?nja?kog su podrijetla.
Japanska
zajednica u gradu je najve?a izvan
Japana
. Japanski useljenici su po?eli dolaziti
1908.
godine, a u velikom broju su dolazili sve to
1950-ih
. Najve?a koncentracija Azijaca je u gradskoj ?etvrti
Liberdade
. U ovoj ?etvrti natpisi su na
japanskom
, a trgovine su tipi?nog japanskog izgleda, te je jezik koji se govori na ulicama također japanski.
Također je dosta brojna i
korejska
zajednica u gradu. Oko 60 tisu?a stanovnika je
ju?nokorejskog
podrijetla, a ve?inom se nalaze u Bom Retiru.
Kinezi
ve?inom ?ive u ?etvrti
Cambuci
.
Grad je ve? u 19. stolje?u imao zna?ajnu crna?ku populaciju, ali njihov broj je znatnije po?eo rasti u drugoj polovici 20. stolje?a doseljavanjem iz drugih
brazilskih dr?ava
, posebno iz priobalnog podru?ja
Bahije
. Smatra se da u gradu ?ivi oko 1 500 000 ljudi afri?kog podrijetla.
?Nordestinos” je naziv za doseljenike iz Sjeveroisto?ne brazilske regije (
Regiao Nordeste do Brasil
). Padom doseljavanja Europljana i Azijaca u 1930-im, po?elo je doseljavanje iz drugih brazilskih dr?ava u Sao Paulo. Najve?i broj ovih doseljenika su iz dr?ava:
Pernambuco
,
Paraiba
,
Alagoas
,
Bahia
i sjevernog dijela
Minasa Geraisa
. Zbog velikog rasta stanovni?tva, te smanjenja mogu?nosti za sve, danas se bilje?i suprotan efekt ovome, tj. stanovni?tvo se po?elo vra?ati u mjesta od kud su do?li.
Kao i u ostatku Brazila,
portugalski
je najdominantniji jezik kojim se koristi ve?ina stanovni?tva. Ipak, koriste se i neki drugi jezici kao
njema?ki
,
japanski
,
arapski
,
?panjolski
,
kineski
i
korejski
kojim se slu?i jo? prva ili druga generacija doseljenika.
Talijanski
, te pogotovo njegovi ju?ni dijalekti su nekad bili vrlo ra?ireni, dok danas ve?ina Italobrazilaca nisu vrlo te?na u talijanskom. Ipak, talijanski je ostavi sna?an trag na gradskom dijalektu.
Razvoj stanovni?tva u zadnjih sto godina.
Stanovni?tvo od 1790., logaritamski prikaz
Ovi podaci predstavljaju broj stanovnika u određenom razdoblju. Do
1929.
navedene su procjene, a od
1940.
do
2000.
okvirni podaci popisa stanovni?tva. Podaci za
2006.
godinu su procjene Brazilskog federalnog ureda za statistiku i zemljopis (
IBGE
).
| Godina
|
Stanovni?tvo
|
| 1554.
|
100
|
| 1776.
|
2026
|
| 1790.
|
8000
|
| 1817.
|
23 760
|
| 1840.
|
12 000
|
| 1856.
|
15 000
|
| 1866.
|
20 000
|
| 1872.
|
31 385
|
| 1884.
|
40 000
|
| 1890.
|
64 900
|
| 1900.
|
239 800
|
| 1911.
|
346 000
|
|
| Godina/Datum
|
Stanovni?tvo
|
| 1920.
|
579 033
|
| 1929.
|
880 000
|
| 1934.
|
1 060 120
|
| 1. rujna 1940.
|
1 326 261
|
| 5. rujna 1950.
|
2 198 096
|
| 1. rujna 1960.
|
3 666 701
|
| 1. rujna 1970.
|
5 924 615
|
| 1. rujna 1980.
|
8 493 226
|
| 1. rujna 1991.
|
9 646 185
|
| 1. kolovoza 1996.
|
9 839 436
|
| 1. kolovoza 2000.
|
10 434 252
|
| 1. srpnja 2006.
|
11 016 703
|
|
Kolodvor ?Estacao da Luz“ ? iz 19. stolje?a
Sao Paulo je va?no zra?no, ?eljezni?ko i cestovno sjeci?te. Grad opslu?uju dvije ve?e
zra?ne luke
, međunarodna
Aeroporto Internacional da Cumbica
u Guarulhosu i
Aeroporto de Congonhas
koja slu?i za tuzemni zra?ni prijevoz.
Aeroporto Internacional de Guarulhos
(
Aeroporto da Cumbica
) je najve?a međunarodna zra?na luka u
Latinskoj Americi
u kojoj posluje 39 avioprijevoznika koji povezuju 28 zemalja, s oko 500 letova dnevno. Dva terminala imaju kapacitet od 29 milijuna zra?nih putnika godi?nje. 2002. godine, kroz zra?nu luku pro?lo je 12 milijuna putnika, te 160.000
zrakoplova
. Zra?na luka ?e uskoro biti spojena izravno s metroom.
Zra?na luka
Congonhas
nalazi se ju?no od sredi?ta grada, u blizini parka Ibirapuera. Ovdje se odvija najve?i tuzemni promet. U gradu postoji jo? i zra?na luka
Campo de Marte
koja se nalazi sjeverno od Rio Tiete. Ovaj aerodrom slu?i ve?inom za jeftinije i ?arter letove, te za privatne korisnike.
Sao Paulo je grad s najve?im brojem
helikoptera
po stanovniku na svijetu. Po helikopterskom prijevozu je u rangu New Yorka i Tokija. Korisnici su ve?inom gradska elita koja ovim na?inom izbjegava kriminal i gu?ve na cestama grada. U gradu se nalazi oko 200 sleti?ta za helikoptere i
helidroma
.
Grad je dobio
?eljeznicu
1. sije?nja
1867.
Pruga
Santos
?
Jundiai
i danas postoji, te premo??uje tada te?ko prolazne rijeke i brda, te spaja grad s obalom.
Rodovia dos Imigrantes
U cestovnom prometu, vrlo su va?ne dvije brze ceste (
vias expressas
) koje sijeku grad i povezuju ga s drugim brazilskim dr?avama i autocestama, to su
Marginal Tiete
i Marginal Pinheiros. Ulazak u grad je mogu? mnogim cestama, od kojih su najva?nije:
Glavninu javnog prijevoza u Sao Paulu ?ine
autobusi
i
podzemna ?eljeznica
. Metro sustavom grada upravlja dr?ava Sao Paulo, dok autobusnim prijevozom, kojeg obavljaju brojni prijevoznici, upravlja op?insko dru?tvo
SPTrans
.
Gradski trolejbus
Gradom dominira autobusni prijevoz s oko 17,000 autobusa koji nose boje podru?ja u kojem prometuju (npr. svjetlozelena za autobuse u podru?ju centar-jugozapad, tamnoplava za sjeverno podru?je itd.). Do nedavno vladala je jaka prisutnost neslu?benog prijevoza, koji je sad legaliziran i funkcionira isto kao i glavni prometni sustav.
Zbog brzog rasta grada, ve?ina prometnica nije planski napravljena ?to danas rezultira velikim zastojima na cestama. Kako bi se rije?io ovaj problem u fazi izgradnje je kru?ni sustav cesta oko grada, tj. zaobilaznica nazvana
Rodoanel Mario Covas
kojom bi ve?inom trebali prometovati
autobusi
i
kamioni
koji samo prolaze kroz grad.
Teatro Municipal
Jedno od najpoznatijih kazali?ta u Sao Paulu je ?Theatro Municipal“. Ovo kazali?te u blizini
Anhangabaua
izgrađeno je po?etkom 20. stolje?a te je jedno od rijetkih ostataka iz tog vremena. Gradnja u neobaroknom stilu je zapo?ela 1903. godine, te je inspirirana izgledom Pari?ke Opere. Otvorena je
12. rujna
1911.
godine, operom ?Hamlet“
Ambroisea Thomasa
.
U 20. stolje?u ovdje su nastupili mnogi svjetski umjetnici kao
Maria Callas
,
Enrico Caruso
,
Isadora Duncan
,
Benjamino Gigli
,
Vaslav Nijinski
,
Anna Pawlowa
,
Arthur Rubinstein
,
Magdalena Tagliaferro
,
Arturo Toscanini
i mnogi drugi.
Ovo kazali?te ukra?eno je brojnim umjetni?kim radovima, od kojih su istaknu stakleni prozori. U sredi?njem lusteru nalazi se 260 svjetiljki, a sastoji se od 6000 kristalnih dijelova. U nastavku zgrade nalazi se i muzej kazali?ta.
Od drugih kazali?ta poznati su: Kazali?te katoli?kog sveu?ili?ta, Kazali?te Sao Pedro, Brazilsko kazali?te komedije itd.
Muzej MASP, Avenida Paulista
U Muzeju umjetnosti u Sao Paulu (
Museu de Arte de Sao Paulo
) nalazi se najva?nija zbirka umjetnina u
Ju?noj Americi
, a u muzeju Ipiranga izlo?ba o povijesti Brazila.
U ?Museu de Arte Sacra“ nalazi se najbogatija zbirka sakralnih umjetnina u Brazilu, s vi?e od 4000 izlo?benih primjeraka od kojih su oko tisu?u oltari, slike, kri?evi, skulpture i druge umjetnine napravljene u razdoblju od 16. do 20. stolje?a. Ova građevina je izgrađena u kolonijalnom stilu, a datira iz
1774.
godine.
U Parque do Ibirapuera nalazi se ?Museu de Arte Contemporanea“ (
Muzej suvremene umjetnosti
), u kojem se nalazi bogata zbirka od oko 3000 dijela zapadne i ju?noameri?ke umjetnosti, među kojima i djela
Pabla Picassa
i
Amedea Modiglianija
. Tu je i zgrada
Biennalea
, u kojoj se svake dvije godine odvija najve?a svjetska izlo?ba moderne umjetnosti, ?Museu de Arte Moderna“ (
Muzej moderne umjetnosti
), ?Museu da Aeronautica“ (
Aeronauti?ki muzej
) i ?Museu do Folclore“ (
Muzej folklora
).
Pravni fakultet ? Sveu?ili?te u Sao Paulu 1950. godine
U gradu se nalazi
Sveu?ili?te u Sao Paulu
(
Universidade de Sao Paulo
ili
USP
), koje je jedno od najpoznatijih akademskih institucija u Brazilu. Ovo sveu?ili?te uzdr?ava dr?ava Sao Paulo, te je besplatno za svakog upisanog studenta. Sveu?ili?te ima brojne istra?iva?ke programe, te je jedan od najpresti?nijih obrazovnih sredi?ta u zemlji. U gradu se nalazi glavni kampus, kao i medicinska i pravna ?kola. Diljem dr?ave nalazi se nekoliko manjih kampusa.
U gradu se nalazi i Nacionalni institut za nukulearna istra?ivanja IPEN (
Instituto Nacional de Pesquisas Nucleares
), te najve?a javna bolnica u zemlji (Hospital das Clinicas da Faculdade de Medicina da USP).
Stadion Pacaembu
Pista u Interlagosu
Kao i u ostatku
Brazila
, i u Sao Paulu
nogomet
je najva?niji i najpopularniji
sport
.
Najve?i klubovi u Sao Paulu su
Sao Paulo
,
Palmeiras
i
Corinthians
. Sva tri igraju u
brazilskoj Serie A
. ?etvrti va?an klub je
Portuguesa
, također ?lan
brazilske Serie A
. Jo? jedan va?an klub u Sao Paulu je
Santos FC
iz obli?njeg istoimenog obalnog grada
Santosa
. U gradu postoje i dva manja kluba, to su
Juventus
i
Nacional
.
Nogometni klubovi
Silvestarski maraton
se odvija svake godine na
Silvestrovo
(
31. prosinca
). Prvi put je odr?an 1925. godine, kada su sudionici tr?ali oko 8 km ulicama. Od tada se mijenjala du?ina utrke, a danas je određena na 15 km. Registracije za utrku po?inju
1. listopada
, a broj sudionika je ograni?en na 15 000.
Velika nagrada Brazila
[
uredi
|
uredi kod
]
Velika nagrada Brazila
je utrka
Formule 1
koja se odvija na pisti Autodromo
Jose Carlos Pace
u
Interlagosu
. Staza je duga?ka 4.31
km
, a du?ina utrke je 305.91 km. Dosad najuspje?niji voza? bio je
Alain Prost
.
Odbojka
,
ko?arka
i
tenis
su također popularni sportovi. U gradu postoji nekoliko klubova ?ije su mom?adi osvojile mno?tvo nagrada. Najva?niji su
Pinheiros
(odbojka, ko?arka i
rukomet
),
Paulistano
(ko?arka),
Banespa
(odbojka),
Hebraica
(ko?arka) i
Sao Paulo Athletic Club
(
rugby
).
 Abidjan
,
Bjelokosna Obala
(
1981.
)
 Alta Floresta
,
Brazil
(
1995.
)
 Aman
,
Jordan
(
1997.
)
 Asuncion
,
Paragvaj
(
1998.
)
 Bamako
,
Mali
(
2000.
)
 Barcelona
,
?panjolska
(
1985.
)
 Budimpe?ta
,
Mađarska
(
2000.
)
 Buenos Aires
,
Argentina
(
1999.
)
 Cluj-Napoca
,
Rumunjska
(
2000.
)
 Coimbra
,
Portugal
(
1996.
)
- Cordoba
,
?panjolska
(
2001.
)
 Damask
,
Sirija
(
1999.
)
 Erevan
,
Armenija
(
1999.
)
|
 Havana
,
Kuba
(
1997.
)
 La Paz
,
Bolivija
(
1999.
)
- La Plata
,
Argentina
(
1988.
)
 Lima
,
Peru
(
2002.
)
- Leiria
,
Portugal
(
1996.
)
- Lisabon
,
Portugal
(
1995.
)
 Toronto
,
Kanada
(
1999.
)
 Makao
,
Kina
(
1999.
)
 Milano
,
Italija
(
1962.
)
- Mendoza
,
Argentina
(
1998.
)
- Funchal
,
Portugal
(
1998.
)
 Miami
,
SAD
(
1988.
)
- Gois
,
Portugal
(
2000.
)
|
 Montevideo
,
Urugvaj
(
2001.
)
 Luanda
,
Angola
(
1993.
)
 Naha
,
Japan
(
1998.
)
- Osaka
,
Japan
(
1985.
)
- Peking
,
Kina
(
1999.
)
- Ciudad del Este
,
Paragvaj
(
1994.
)
- San Cristobal de La Laguna
,
?panjolska
(
1990.
)
 Santiago
,
?ile
(
1998.
)
- Santiago de Compostela
,
?panjolska
(
2000.
)
 San Jose
,
Kostarika
 Seul
,
Ju?na Koreja
(
1997.
)
- ?angaj
,
Kina
(
1988.
)
 Tel Aviv
,
Izrael
(
2004.
)
|
- BONDUKI, Nabil;
Habitar Sao Paulo: Reflexoes sobre a gestao urbana
; Sao Paulo: Editora Liberdade, 2000;
ISBN
8574480320
- PORTA, Paula (org);
Historia da cidade de Sao Paulo - 3 volumes
; Sao Paulo: Editora Paz e Terra, 2004
- TOLEDO, Benedito Lima de;
Sao Paulo: tres cidades em um seculo
; Sao Paulo: Editora Cosac e Naify, 2004;
ISBN
85-7503-356-5
- Elisabeth Blum, Peter Neitzke:
FavelaMetropolis. Berichte und Projekte aus Rio de Janeiro und Sao Paulo.
Birkhauser Basel, Boston, Berlin 2004
ISBN
3-7643-7063-7
- Paula dos Santos:
Stadtplanung von unten: Die Landbesetzung Filhos da Terra in Sao Paulo.
Technische Universitat Berlin 1999,
ISBN
3798317992