Psihoanaliza je klini?ka teorija li?nosti koja se usredoto?uje na intenzivno prou?avanje osobe. Glavni predstavnik psihoanalize je Sigmund Freud , a među ostalima: Carl Gustav Jung , Erich Fromm i Erik Erikson .

Ciljevi psihoanalize [ uredi | uredi kod ]

Freud je smatrao da pacijenti ne?e biti prisiljeni na neprilagođena pona?anja kada shvate da se zbog svojih nesvjesnih razloga tako pona?aju i da pacijent, vođen terapeutom, mora sam do?i do sr?i svojih problema.

Glavni ciljevi psihoanaliti?kog tretmana jesu intelektualni i emocionalni uvid u primarne uzroke pacijentovih problema, istra?ivanje implikacija tih uvida i oja?avanje kontrole nad idom i superegom.

Strukture li?nosti [ uredi | uredi kod ]

Freud je uobli?io tri strukture li?nosti od kojih se svaka odnosi na razli?ite aspekte djelovanja ljudi:

• Id ? dio ida su ?ovjekovi instinkti , ali je id izvor energije svih nagona.
• Ego - djeluje na na?elu stvarnosti, dok id tjera ?ovjeka da bude impulzivan, ego to mo?e zaustaviti.
• Superego ? predstavlja unutarnju predod?bu moralnih pravila, sadr?e?i u sebi ideale kojima se te?i kao i krivnju, odnosno kaznu koju o?ekujemo ako prekr?imo eti?ke norme.

Razine svjesnosti [ uredi | uredi kod ]

• svjesna razina
• podsvjesna
• nesvjesna
  • perceptivna obrana
  • subliminalna psihodinami?ka aktivacija

Vidi jo? [ uredi | uredi kod ]

• Biheviorizam

Literatura [ uredi | uredi kod ]

• Marija Fuerst, Psihologija, Zagreb, 1994.
• Randy J. Larsen, David M. Buss, Psihologija li?nosti, Naklada Slap, 2007.

Vanjske poveznice [ uredi | uredi kod ]

• Psihoanaliza ^{[ neaktivna poveznica ]}

Nedovr?eni ?lanak Psihoanaliza koji govori o psihologiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije .