Povijest poljoprivrede
zapo?inje prije deset tisu?a godina kada su prvi
ratari
po?eli uzgajati usjeve i
?ivotinje
za svoju
prehranu
. Prije toga su se
nomadski lovci
- skuplja?i plodova hranili bobicama,
biljkama
i divljim zvijerima na koje su nailazili na svojim putovanjima. Međutim, pojavom obrade zemlji?ta ljudi su mogli proizvesti potrebnu koli?inu hrane i trajno se naseliti na jednom mjestu i tako su se po?ele razvijati najstarije svjetske civilizacije u
Mezopotamiji
,
Egiptu
,
Indiji
i
Kini
.
Metode obrađivanja zemlji?ta razvijale su se polako dok je u
18. stolje?u
takozvana
agrarna revolucija
dovela do radikalnih promjena. Tada se zemlja po?ela obrađivati strojevima i prehranjivati sve ve?i broj ljudi.
Slika
Milana Dvorni?a
: ?oban (pastir) u
opakliji
okrenutoj za ki?ovito vrijeme
Prvi
sto?ari
su pripitomljavali divlje ?ivotinje, dr?ali ih u krdima i koristili za
meso
,
mlijeko
,
ko?u
i
vunu
. Za razliku od njih, nomadski sto?ari neprestano premje?taju svoje ?ivotinje u potrazi za novim pa?njacima.
Nakon mlađeg kamenog doba, oko
8000. pr. Kr.
u
neolitiku
su ljudi u
zapadnoj Aziji
po?eli uzgajati usjeve. Na taj na?in moglo se prehraniti 10 puta vi?e ljudi nego
lovom
i skupljanjem plodova.
Drevnim ratarima je za uzgoj usjeva bila potrebna
voda
.
Rijeke
i sustavi umjetnih kanala imali su presudnu ulogu u drevnim agrikulturnim civilizacijama Egipta, doline Inda i Kine.
Od
1750.
niz velikih promjena najavio je
eru
moderne poljoprivrede. Klju?ne novine su bile uzgoj naveliko, intenzivan uzgoj ?ivotinja i pobolj?anje poljoprivrednih tehnika kao ?to je ?etverogodi?nja izmjena kulture a sve su se najprije po?ele primjenjivati u
Britaniji
.
Koza
Robert Bakewell
(
1725.
?
1795.
), peti vojvoda od Bedforda (
1765.
?
1802.
), te ostali britanski uzgajiva?i tijekom agrarne revolucije na svojim su farmama i gazdinstvima primjenjivali selektivan uzgoj da bi razvili ve?e i zdravije ?ivotinje, primjerice
goveda
,
koze
,
ovce
i
purane
, s ve?im prinosom mesa i mlijeka. Kasniji su uzgajiva?i koristili taj isti sustav kod uzgoja ?ivotinja za određene namjene. Naprimjer, bik
Camargue
uzgajao se samo za borbe.
Tijekom agrarne revolucije
poljoprivednici
su otkrili da ako na parceli iz godine u godinu izmjenjuju kulture kao ?to su
repa
,
dijetelina
,
je?am
i
p?enica
, ne?e morati zemlju ostavljati na ugaru. Korjenaste kulture, kao ?to je repa, oboga?uju tlo pa tako i kvalitetu sljede?e berbe.
Zemljoradnici u
srednjovjekovnoj
Europi dijelili su zemlji?te oko sela u tri polja. Svaka je obitelj u svakom polju imala njivu od 12
hektara
. Svi su se prdr?avali istog trogodi?njeg ciklusa obrade zemlje: svake godine jedno je polje bilo na ugaru (odmaralo se) kako bi se obnovile hranjive tvari u tlu, a na preostala dva uzgajao se je?am,
zob
, ra? ili p?enicu.
Od po?etka
16. stolje?a
engleski
zemljoposjednici po?eli su zajedni?ko zemlji?te ograđivati ogradama, rovovima ili ?ivicama i pretvarati ga u privatno vlasni?tvo. Tako je kooperativna srednjovjekovna obrada zemlje prerasla u sustav privatnog vlasni?tva, a zemljovlasnici su donosili sve odluke o tome ?to ?e uzgajati.
Charles "Turnip" Townshend
[
uredi
|
uredi kod
]
Jedan od prete?a agrarne revolucije,
vikont Townshend
(
1674.
?
1738.
) napustio je sjajnu politi?ku karijeru i posvetio se poljoprivredi. Popularizirao je ?etverogodi?nju izmjenu usjeva i među prvima je po?eo kao gnojivo koristiti smjesu
gline
i
vapnenca
. Unaprijedio je uzgoj repe kao krmnog bilja kojim se stoka hranila tijekom zime i po tom je dobio nadimak "Turnip" (repa).
Ri?a
Godina
1960-ih
dogodila se
zelena revolucija
. Izumljene su mnoge
visokorodne
vrste radi pove?enja proizvodnje p?enice i
ri?e
, osobito u gusto naseljenim zemljama kao ?to su Indija i Kina. Kriti?ari su tvrdili da takav proces uni?tava
okoli?
zbog prekomjerne uporabe umjetnih gnojiva i kocentriranja na samo nekoliko vrsta. U novije vrijeme poljoprivednici ponovo otkrivaju tradicionalne metode uzgoja i kori?tenje organskih
gnojiva
i
pesticida
.
Novi poljoprivredni strojevi
[
uredi
|
uredi kod
]
Strojevi kao ?to je
vr?alica
, koju je
1786.
konstruirao
?kotski
izumitelj
Andrew Meikle
olak?ali su ukupan rad i pove?eli produktivnost. Vr?alice, koje su odvajale zrno od slame, postale su u?inkovitije nakon
1850.
kad su radnici na
farmama
priklju?ili parne strojeve koji su ih pokretali.
Tri poljoprivredne revolucije
[
uredi
|
uredi kod
]
- Prva poljoprivredna revolucija
: predstavlja po?etak obrade tla, s prvom obradom tla i po?ecima bilinogojstva po?inje smi?ljeno uno?enje “poreme?aja” u prirodni sustav.
- Druga poljoprivredna revolucija
: predstavlja razdoblje kori?tenja leme?nog pluga i uvođenje plodoreda, smatra se do danas jedinim uravnote?enim razdobljem u razvitku svjetske poljoprivrede.
- Tre?a poljoprivedna revolucija (kemijska)
: temelji se na znanstveno provjerenim zahvatima uzgoja bilja i stoke, koristi se velika koli?ina razli?itih kemijskih sredstava; minimalno je sudjelovanje ljudske radne snage.