Njema?ka Isto?na Afrika

Izvor: Wikipedija
Njema?ka Isto?na Afrika

Deutsch-Ostafrika ( njem. )

Kolonija Njema?kog Carstva
←
 
←
 
←
 
←
1885. ? 1918. / 1919. →
 
→
 
→
Zastava Grb
Zastava Kolonijalnog ureda Grb Njema?kog Carstva
Lokacija Njemačke Istočne Afrike
Lokacija Njema?ke Isto?ne Afrike
Glavni grad Bagamoyo
( 1885. ? 1890. )
Dar-es-Salaam
( 1890. ? 1918. )
Jezik/ci njema?ki (slu?beni)
Vlada monarhija
Car
 - 1871. ? 1888. Vilim I.
 - 1888. Frederick III
 - 1888. ? 1918. Vilim II.
Guverner
 - 1885. ? 1888. Carl Peters (prvi)
 - 1912. ? 1918. Heinrich Albert Schnee (posljednji)
Povijest neoimperializam
 - uspostavljena 27. velja?e 1885.
 - Grani?ni sporazum 1. srpnja 1890.
 -  Maji Maji pobuna 21. listopada 1905.
 -  predaja 25. studenoga 1918.
 - Formalno ukinu?e 28. srpnja 1919.
Povr?ina
 -  1912. 995000 km²
Stanovni?tvo
 -  1912. 7700000 
     Gusto?a 7,7 st/km² 
Valuta Njema?ka isto?noafri?ka rupija

Njema?ka Isto?na Afrika ( njem. Deutsch-Ostafrika ) bila je njema?ka kolonija u isto?noj Africi , koja je uklju?ivala Burundi , Ruandu i Tanganjiku (kopneni dio dana?nje Tanzanije ). Njezina povr?ina je bila 994.996 km 2 , gotovo tri puta ve?a od dana?nje Njema?ke. Kolonija je nastala tijekom 1880-tih, a zavr?ila porazom Njema?kog Carstva u Prvom svjetskom ratu . Teritorij je bio podijeljen između Britanskog Carstva i Belgije , a kasnije je pretvoren u teritorij pod upravom Lige naroda .

Povijest [ uredi | uredi kod ]

Povijesna karta obale Njema?ke Isto?ne Afrike, 1888. godine
Povijesna karta Njema?ke Isto?ne Afrike, 1892. godine
Njema?ka Isto?na Afrika u Prvom svjetskom ratu

Korijeni kolonije po?inju kada je pustolov Carl Peters , osnovao "Dru?tvo za njema?ke kolonizacije" i potpisao ugovore s nekoliko plemenskih poglavara na kopnu nasuprot Zanzibara . Dana 3. o?ujka 1885., Njema?ka vlada je objavila da je dobila carsku povelju potpisanu od strane Bismarcka 27. velja?e s namjerom uspostavljanja protektorata u isto?noj Africi. Peters regrutira stru?njake koji su po?eli istra?ivati ju?no do Rufiji rijeke i sjeverno prema Witu te u blizu grada Lamua na obali.

Sultan Zanzibara je zbog toga prosvjedovo, tvrde?i da je vladar na kopnu, na to je njema?ki kancelar Otto von Bismarck poslao pet ratnih brodova , koji su stigli 7. kolovoza. Britanci i Nijemci slo?ili su se da podijele kopno između sebe, a sultan nije imao izbora.

Abushiri buna 1888. godine, ugu?ena je sljede?e godine uz britansku pomo?. Godine 1890., London i Berlin potpisali su Ugovor Helgoland-Zanzibar , ?ime je vra?en Helgoland (zaplijenjeno tijekom Napoleonovih ratova ) Njema?koj i odlu?eno o granicama Njema?ke Isto?ne Afrike (to?na granica ostala neizmijenjena do 1910. godine).

Između 1891. i 1894., pleme Hehe , na ?elu s poglavarom Mkwawaeom, opiralo se njema?koj ekspanziji. Međutim pleme Hehe porazili su suparni?ka plemena koja su podupirala Nijemce. Nakon godina gerilskog ratovanja , Mkwawa sam bio protjeran te je po?inio samoubojstvo 1898. godine.

Nova pobuna dogodila se 1905. koju je ugu?io guverner, grof Gustav Adolf von Gotzen . No, skandali koji uskoro slijede, s pri?ama o korupciji i brutalnosti, dovode do toga da je 1907. kancelar Bernhard von Bulow imenovao je Bernharda Dernburga reformatorom kolonijalne uprave. Postao je modelom kolonijalne u?inkovitosti i zapovijedao je izvanrednu lojalnost među domorocima tijekom Prvog svjetskog rata.

Njema?ka kolonijalna vlast uvelike se oslanjala na izvorne na?elnike za odr?avanje reda i prikupljanje poreza. Do 1 sije?nja 1914., osim lokalne policije , vojne posade iz Schutztruppena ("za?titne postrojbe") u Dar-es-Salaamu , Moshi , Iringi i Mahengu sastojale su se od 110 njema?kih policajaca (uklju?uju?i i 42 medicinskih djelatnika), 126 do?asnika i 2472 autohtoni vojnika (Askara). [1] ). [2] [3] Paul von Lettow-Vorbeck bio je va?an general u Njema?koj Isto?noj Africi tijekom Prvog svjetskog rata.

Gospodarski razvoj [ uredi | uredi kod ]

Planta?a sisala cca. 1906./1918.
Tvornica sisala cca. 1906./1918.

Trgovina i gospodarski rast po?eli su se ozbiljno razvijati pod njema?kom upravom. Rano je shva?eno da ?e ekonomski razvoj ovisiti o pouzdanom prijevozu. Vi?e od 100.000 hektara, bili su pod sisalom . Posađeno je dva milijuna stabala kave a stabla kau?uka rasla su na 200.000 hektara, zajedno s velikim planta?ama pamuka . Da bi se ove poljoprivredne proizvode plasiralo na tr?i?te izgrađene su ?eljezni?ke pruge. Najdu?a linija bila je duga 1247 km. Osim ?eljeznice izgrađene su i luke s elektri?nim dizalica, sa ?eljezni?kim pristup i skladi?tima. Do 1914. Dar es Salaam i okolne pokrajine imaju populaciju od 166.000 stanovnika. [4]

Rudnici zlata u Tanganjici u modernim vremenima datiraju iz njema?kog kolonijalnog razdoblja, po?ev?i sa zlatnim otkri?a u blizini jezera Victoria 1894. godine. Prvi rudnik zlata u koloniji, Sekenke , otvoren je 1909. godine nakon ?to je zlato pronađeno 1907. [5] Unato? svim tim naporima, Njema?ka Isto?na Afrika nikada nije ostvarila profit za Njema?ko Carstvo i trebala se subvencionirati iz Berlina.

Obrazovanje [ uredi | uredi kod ]

U?ionica u ?koli u Njema?koj Isto?noj Africi, o?ujak 1914.
Afri?ki vojnici Askari 1914. ? 1918.

Njema?ka je osmislila program za Afrikance koji su uklju?en u osnovne i srednje ?kole . "Predava?, obrasci, ud?benici, nastavni materijali, svi ispunjeni standardi neusporedivi s bilo gdje u tropskoj Africi." Godine 1924., deset godina nakon po?etka Prvog svjetskog rata, a ?est godina od britanske vlasti, ameri?ka komisija je izvijestila da su Nijemci ostvarile ?udo u obrazovanju i da ?e pro?i dosta vremena dok se dostignu ti standardi. Jedan od utjecaja tog njema?kog razvoja obrazovanja u njihovoj koloniji je rije? "shule" (iz "Schule" u njema?kom, hrvatski: ?kola ). Budu?i da su Nijemci prvi kolonijalisti koji su uspostaviti solidan obrazovni program u isto?noj Africi, rije? "shule" se koristi u svahili jeziku i francuskom jeziku Isto?ne Afrike.

Prvi svjetski rat [ uredi | uredi kod ]

Pri?a o Njema?koj Isto?noj Africi u Prvom svjetskom ratu je u su?tini povijest vojnog zapovjednika generala Paula von Lettowa-Vorbecka . Lettow-Vorbeck je proveo rat u borbi protiv Britanskog Carstva , imao je oko 3.500 Europljana i 12.000 doma?ih vojnika, Britanci su imali oko 40.000 vojnika. Jedna od velikih bitki bila je kod Tanga od 3. do 5. studenog 1914. gdje je Lettow-Vorbeck pobijedio britanske snage osam puta ve?e od njema?kih.

Njema?ki uspjesi u ratovanju primorli su Britaniju da izdvoji znatna sredstva za ratovanje. Na kraju zbog ve?eg broja vojnika, pogotovo nakon dolaska snaga sa zapada iz Belgijskog Konga Lettow-Vorbeck bio je prisiljen napustiti koloniju. Povukao se u Mozambik , a zatim u Sjevernu Rodeziju gdje je dogovoreno primirje tri dana nakon zavr?etka rata.

Lettow-Vorbeck bio cijenjen nakon rata, kao jedan od njema?kih junaka, a njegove Schutztruppe bile su slavljene kao jedina njema?ka kolonijalna sila u Prvom svjetskom ratu koja nije pora?ena u otvorenoj borbi. Borci Askari koji su se borili u Njema?koj Isto?noj Africi kasnije su dobili mirovine od Weimarske Republika i Savezne Republike Njema?ke (Zapadna Njema?ka). Njema?ka krstarica SMS Konigsberg također se borila na obalama isto?ne Afrike. Versajskim ugovorom ukinuta je kolonija, sjeverozapadno podru?je pripalo je Belgiji (Ruanda-Urundi), mali Kionga trokut ju?no od rijeke Rovume Portugalu (Mozambik), a ostatak Velikoj Britaniji (Tanganjika).

Povezano [ uredi | uredi kod ]

Izvor [ uredi | uredi kod ]

  1. ↑ Izvorno arapska rije? za 'vojnik' donesena iz osmanskog , tj. osmansko turskog jezika, a zatim primijenita na autohtone afri?ke vojnike u europskim kolonijama.
  2. ↑ Haupt, Deutschlands Schutzgebiete in Ubersee 1884?1918 , p. 32
  3. ↑ SS-Oberfuhrer Julian Scherner rođen u Bagamoyo 1895.
  4. ↑ Haupt, p. 155
  5. ↑ Tanzania Gold Mining . web.archive.org . 14. kolovoza 2010. Ina?ica izvorne stranice arhivirana 14. kolovoza 2010 . Pristupljeno 22. studenoga 2023.

Vanjske poveznice [ uredi | uredi kod ]

Literatura [ uredi | uredi kod ]

Dobavljeno iz " https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Njema?ka_Isto?na_Afrika&oldid=6791811 "