Kenijac
Samuel Wanjiru
, aktualni olimpijski pobjednik u maratonu
Maraton
je najdu?a trka?ka
atletska
disciplina. Maratonska utrka se standardno izvodi na dionici od 42,195 km. Op?enito se maraton smatra najte?om atletskom disciplinom ali i jednom od najte?ih
sportskih
disciplina uop?e. Radi se o disciplini
ustrajnog tr?anja
, prema nomenklaturi 15. anti?kih Olimpijskih igara.
[1]
Naziv 'maraton' potje?e iz legende o
gr?kom
vojniku
Filipidu
, koji je tr?ao od polja
Maratona
do
Atene
da bi objavio pobjedu gr?ke vojske nad Perzijancima. Prema toj, povijesno nepotvrđenoj pri?i, Pheidippides je neposredno nakon ?to je stigao u Atenu od napora preminuo. Nema dokaza da se događaj zaista i odigrao, primjerice povjesni?ar
Herodot
pi?e da je Pheidippides tr?ao iz Atene do
Sparte
. Verzija u kojoj je tr?ao od Marathona se javlja u
Plutarhovom
djelu iz 1. stolje?a. Procjena je da je udaljenost od Marathonskog polja, odnosno mjesta bitke pa do Atene oko 34,5 km.
Na ideju organizacije takve utrke je do?ao
Michel Breal
, koji je predlo?io da se utrka stavi u program
I. Olimpijskih igara u Ateni 1896. godine
. Ideju su podr?ali i
Pierre de Coubertin
, otac modernih Igara, kao i sami organizatori igara, Grci. Prvi maraton u povijesti nije ipak bio onaj na samim Igrama, jer su primjerice Grci ranije organizirali izborno natjecanje za nastup na Olimpijadi. Na tom je prvom maratonu pobijedio
Charilaos Vasilakos
u vremenu 3 sata i 18 minuta.
Spiridon "Spiros" Louis
je u toj utrci bio peti, ali je kasnije pobijedio na
prvom Olimpijskom maratonu
u vremenu 2 sata, 58 minuta i 50 sekundi. ?enski maraton je uveden u program igara dosta kasnije, na
OI u Los Angelesu 1984. godine
.
Prvi maratoni su se odr?avali na razli?itim udaljenostima, ovisno o konfiguraciji terena, te su varirali između 40 i 42 km. Tek je od
1921.
godine Međunarodna atletska federacija prihvatila udaljenost od 42,195 kao standardnu. Naj?e??e se maratoni odr?avaju na dionicama od 40 ili 45 km, samo u iznimnim situacijama na 62 km.
Maratonci i maratonska utrka
[
uredi
|
uredi kod
]
Maratonska utrka je od po?etaka smatrana disciplinom namijenjenom samo najspremnijim atleti?arima. Međutim, razvojem teorije treninga ali i sve ve?om popularno??u
rekreativnog
tr?anja pokazalo se, da uz pravilnu pripremu otr?ati maraton i nije preveliki izazov. ?tovi?e, ve?ina atletskih trenera danas smatra, da nema razloga da bilo koja osoba, uz pretpostavku da je zdrava te ulo?i u trening veliku dozu upornosti i rada, mo?e relativno dobro i bez straha od posljedica (premorenosti, ozljeda) odraditi tu utrku.
Tipi?an program treninga za maratonsku utrku traje od 4 do 6 mjeseci, tijekom kojeg atleti?ar barem 5 puta tjedno tr?i na dionicima 5-20 km po treningu, ovisno o nivou natjecanja i ciljanom rezultatu. Najbolji atleti?ari se polako bli?e magi?noj granici od 2 sata za utrku, dok se za prosje?nog rekreativca svako vrijeme ispod 4 sata smatra solidnim. Na ve?ini maratona je postavljena granica od 5 ili 6 sati nakon koje se staza zatvara, a atleti?ari pristigli iza tog vremena ne ulaze u slu?beni redoslijed.
Maratonske utrke se danas odr?avaju u velikom broju na svim kontinentima. Na poznatijim maratonima (primjerice u
Bostonu
,
New Yorku
,
Londonu
,
Tokiju
itd.) nije rijetkost da nastupi po nekoliko desetaka tisu?a natjecatelja. U Hrvatskoj se odr?ava nekoliko maratonskih utrka od kojih su najpoznatije Zagreba?ki maraton i Plitvi?ki maraton.
Razvoj dugopruga?kog tr?anja do?ao je do te mjere, da maraton odavno nije najdu?a dionica na kojoj se natje?u dugopruga?i. Poznat je koncept
ultramaratona
, kada se dionice kre?u od 50 pa do 100 km ili ?ak 100 milja. Poznate su i vi?ednevne ultramaratonske utrke. Ove discipline nisu olimpijski sportovi, ve? spadaju u red
ekstremnih sportova
. U Hrvatskoj su najpoznatiji ultramaratoni
Zagreb - ?azma
(62km),
Forrest Gump ? 12-satni ultramaraton
(prva hrvatska vremenska ultra) i vi?ednevni ultramaraton
Zagreb - Vukovar
(344km), koji je ipak memorijalnog karaktera. Prema Stjepanu Stolniku
supermaratoni
su utrke duljine od 50km i vi?e, a
ultramaratoni
su utrke duljine od 100km i vi?e.
[2]
"?ovjek protiv konja" maraton
odr?ava se od 1980. Samo u dva izdanja je trka? uspio pobijediti konja.
[3]
- Usporedba rekorda staze maratona u Hrvatskoj
Prvi "HAMBURG" maraton u Hrvatskoj je
Vukovarski "HAMBURG" maraton
koji je pokrenut 2021. u Vukovaru.
[4]
[5]
[6]
Kako je svaka staza na kojoj se odr?ava maraton specifi?na po konfiguraciji staze, ostvareni rezultati na razli?itim stazama ponekad nisu sasvim usporedivi. Stoga se dulje vrijeme u maratonskim utrkama vodilo samo 'najbolje svjetsko vrijeme' ali ne i slu?beni rekordi.
Slu?beni svjetski rekordi se slu?beno vode tek od
1. sije?nja
2004.
godine. Toga dana su dotada?nja najbolja vremena i slu?beno progla?ena svjetskim rekordima. Kod mu?karaca rekord iznosi 2 sata, 2 minute i 57 sekunde, a postavio ga je na utrci u
Berlinu
,
Dennis Kimetto
iz
Kenije
28. rujna
2014.
godine. Kod ?ena se vode dva rekorda: jedan postavljen u utrci s mu?karcima (koji onda jasno pospje?uju ritam trka?ice) te rekord u utrci u kojoj sudjeluju samo ?ene. Oba rekorda dr?i
Paula Radcliffe
iz
Velike Britanije
. Prvi rekord (mje?ovita utrka) je s maratona u
Londonu
13. travnja
2003.
godine, i iznosi 2 sata, 15 minuta i 25 sekundi. Drugi rekord (?enska utrka) iznosi 2 sata, 17 minuta i 42 sekunde, istr?an
17. travnja
2005.
godine, također u Londonu.
Najboljim trka?ima na svijetu smatraju se
Tarahumara
Indijanci (foot runners), ?ija su dva pripadnika, Tomas Zafiro i Leoncio San Miguel, u dokumentiranom maratonu
1926.
, pretr?ala 100 km (62,5 milja) od Pachuce do Mexico Cityja za 9 sati i 37 minuta.
[7]
Razvoj najboljih svjetskih rezultata u maratonu pogledajte u ?lanku
razvoj najboljeg rezultata u maratonu
.