Ovo je glavno zna?enje pojma
Munchen
. Za film iz 2005. pogledajte
Munchen (2005)
.
Munchen
(njema?ki izgovor
[▶]
) (
Zemaljski glavni grad Munchen
,
(
njem.
)
:
Landeshauptstadt Munchen
,
bavarski
:
Landeshaptstod Minga
), glavni grad
savezne pokrajine
Bavarske
. Nakon
Berlina
i
Hamburga
, po broju je stanovnika tre?i grad u
Njema?koj
te slovi za jedno od najva?nijih gospodarskih, prometnih i kulturnih sredi?ta dr?ave. Svetac za?titnik grada Munchena je
sv. Benno
.
[2]
Munchen je povr?inom jedan od najve?ih gradova Njema?ke (310,7 km
2
). To?ka s najve?om
nadmorskom visinom
iznosi 579 m dok najni?a to?ka iznosi 482 m (prosjek 519 m n/m).
Rijeka
Isar
te?e kroz podru?je grada u du?ini od 13,7 km s jugozapada na sjeveroistok. Poznate ade su Museumsinsel (Otok muzeja) na kojoj se nalazi Deutsches Museum (Njema?ki muzej), jedan od najve?ih tehni?kih muzeja na svijetu. U neposrednoj blizini nalazi se i
Praterinsel
. U daljoj okolini grada postoje i neka ve?a ledenja?ka jezera, poput jezera
Ammer
, jezera
Worth
i jezera
Starnberger
. Nadalje, teku?ice su rijeka
Wurm
, koja izvire iz jezera Starnberger i protje?e kroz zapadni Munchen. Potok Hachinger, koji na teritorij grada ulazi na jugoistoku kod Perlacha i ponire kod Neuperlacha, kao i mnogi gradski potoci koji se odvajaju od
Isara
poput Eisbacha, Auer Muhlbacha, koji na svom putu kroz grad prvo protje?e kroz Minhenski
zoolo?ki vrt
Hellabrunn, te Brunnbach. Gradski su potoci najve?im dijelom postavljeni uzdu? Isara, neki prolaze i centrom grada, danas uglavnom kroz podzemne cijevi. Jezera unutar gradskog podru?ja su jezero Kleinhesseloher u Engleskom vrtu, jezero u Olimpijskom parku kao i jezera Lerchenauer, Fasanerie i Feldmochinger, koja se nalaze na sjeveru Munchena.
Ukupna povr?ina grada Munchena iznosi 31.07 ha; time je Munchen nakon
Berlina
,
Hamburga
,
Kolna
,
Dresdena
i
Bremena
po povr?ini 6. grad u Njema?koj. 44% povr?ine zauzimaju zgrade i pripadaju?a slobodna podru?ja, 16,9% otpada na poljoprivredno zemlji?te, 16,5% na prometne povr?ine, 14,7% na rekreacijske povr?ine, 4,4% na ?ume, 1,2% na vodene povr?ine te daljnjih 2,2% na ostale povr?ine. Du?ina granice koja okru?uje Munchen iznosi 117,4 km. Najve?i raspon podru?ja grada iznosi 20,7 km u pravcu sjever-jug te 26,9 km u pravcu istok-zapad.
Grad Munchen le?i na prijelaznom podru?ju između vla?ne
atlantske
i suhe
kontinentalne klime
. Zna?ajni faktor po utjecaju na vrijeme su i
Alpe
koje predstavljaju srednjoeuropsku i
Dunav
koji predstavlja regionalnu klimatsku granicu. Na temelju ovih pretpostavki vrijeme je relativno promjenjivo. Vjetar
fen
kroz cijelu godinu donosi neredovito tople, suhe zra?ne struje s juga. Povezano s time je i dobra vidljivost - a posebno i poznato bavarsko-plavo nebo, tako da se i
Bavarske Alpe
vrlo jasno vide. Dosada najvi?a slu?beno izmjerena temperatura iznosila je 37,2
°C
izmjerenih u
srpnju
1983.
Munchen je zbog svoje blizine
Alpama
i snijegom najbogatiji veliki grad
Njema?ke
. Statistike su pokazale da je ju?ni dio grada najsun?aniji. Sjeverni je maglovitiji. Zapadni dio je su?i od isto?nog. To je uglavnom zbog visinskih razlika unutar grada koje generiraju određene
mikroklime
, kao i zbog podjele grada u smjeru istok-zapad kroz rijeku
Isar
.
Grad Munchen ima pribli?no 1,5 milijuna stanovnika i time je, prema broju stanovnika, tre?i njema?ki i dvanaesti grad u Europskoj uniji. Urbani pojas s predgrađima (
Planungsregion Munchen
) ima 2,6 milijuna stanovnika, a
konurbacija
Munchen-
Augsburg
-
Rosenheim
4,65 milijuna. Broj nezaposlenih kretao se u prosincu 2018. oko 3,4%.
U Munchenu ?ivi 433.292 stranaca (29,44%; 31. prosinca 2018.) od kojih je najve?i broj
Hrvata
(38.137),
Turaka
(37.876),
Talijana
(27.821),
Grka
(26.560),
Austrijanaca
(21.046),
Bosanaca
(19.692),
Rumunja
(17.980) i
Poljaka
(19.101).
[3]
Ukupno 50,25% stranaca sa stalnim prebivali?tem u Munchenu potje?e iz zemalja EU.
[3]
Prema vjerskoj opredijeljenosti u prosincu 2013. godine 34,7% stanovnika izjasnilo se kao
katolici
, 12,5% kao
protestanti
, a 52,5% su neke druge vjere ili nisu vjerski opredijeljeni.
[4]
Hrvatska katoli?ka ?upa bl. Alojzija Stepinca u Munchenu, kojom upravljaju
franjevci
splitske provincije
Presvetoga Otkupitelja
, a koja ima 42 tisu?e ?upljana, najve?a je hrvatska katoli?ka zajednica u iseljeni?tvu.
[2]
Munchen se u dokumentima prvi puta spominje
1158.
, kad je
Henrik Lav
, vojvoda
Bavarske
i
Saske
, pored ve? postoje?eg samostana na mjestu dana?njeg
Ludvigovog mosta
sagradio most kod otoka na Isaru. Heinrich je u jednoj svađi oko prevlasti sru?io ve? postoje?i most biskupa iz
Freisinga
koji je bio kod
Unterforinga
, kako bi izvukao korist od trgovine solju. S mostom, a time i trgovinom soli, Munchen je odlukom cara
Fridrika Barbarosse
dobio status trgovi?ta, pravo ubiranja carine i pravo na kovanje vlastitog novca. Ve? nepunih dvadeset godina kasnije,
1175.
, Munchenu je dodijeljen status grada te su oko njega sagrađeni prvi obrambeni bedemi. Kad je
1180.
Henrik pao u nemilost cara, Bavarska je pripala obitelji
Wittelsbach
a Munchen je dobio biskup iz Freisinga.
1240.
je i Munchen do?ao u posjed Wittelsbachovih i ve?
1255.
, nakon prve podjele zemlje, postao sjedi?te vojvodstva.
Vojvoda
Ludwig V.
postao je njema?ki kralj
1314.
, a
1328.
i car, pa je Munchen, kao njegovo sjedi?te, opasan i drugim krugom zidina, ?to ga je zna?ajno pove?alo. Od tog su vremena boje Munchena, crna i zlatna, i boje starog carstva. Krajem
14. stolje?a
po?inju pobune građanstva protiv vojvoda, pa se sjedi?te vlade premje?ta iz
Starog dvora
u novu rezidenciju na rubu grada. Godine
1442.
?idovi
su protjerani iz grada.
U vrijeme kasne
gotike
grad ponovo pro?ivljava kulturni procvat, a
1506.
godine, nakon ponovnog ujedinjenja zemlje, opet postaje glavni grad ?itave
Bavarske
. Nakon toga dolazi do opadanja utjecaja građanstva, a Wittelsbachovci preuzimaju odlu?ivanje o razvoju grada. Munchen postaje centar
renesanse
, ali i
protureformacije
. U vrijeme vojvode
Maksimilijana I. Bavarskog
Munchen
1623.
postaje sjedi?te
kneza izbornika
, ali ga iste godine okupiraju ?vedske trupe. Da izbjegne uni?tenje, Munchen je morao platiti veliku otkupninu i dati taoce. Kad je
1648.
zavr?io
Tridesetogodi?nji rat
, grad se otvorio talijanskom
baroku
.
U vrijeme
?panjolskog rata za nasljedstvo
1704.
Munchen na vi?e godina dospijeva pod okupaciju
Habsburga
, jer se knez izbornik
Maksimilijan II.
stavio na stranu
Francuske
. Jedan ustanak građana i seljaka je zavr?io
Sedlingerskim krvavim Bo?i?em
, a nakon ?to je knez izbornik
Karlo VII. Albert
bio okrunjen za cara, habsbur?ke su trupe
1742.
ponovo zaposjele grad.
Iako je u Munchenu jo? od
1328.
bila carska rezidencija, njegov uspon ka velegradu je po?eo tek 450 godina kasnije. Pred kraj
18. stolje?a
po?eo je naglo rasti, ?to je jo? ubrzano
1806.
kad je postao glavni grad
Napoleonove
Kraljevine Bavarske
. Oko 1700-te imao je jedva 24.000 stanovnika, ali uskoro se broj udvostru?avao svakih 30 godina tako da je
1871.
bilo ve? 170.000 a
1933.
je u Munchenu ?ivjelo 840.000 stanovnika.
U vrijeme vladavine
Ludwiga I.
, kralja Bavarske (
1825.
?
1848.
) Munchen postaje ?ire poznati grad umjetnosti i kulturni centar.
Klasicisti
Leo Klenze
i
Friedrich von Gartner
oblikovali su Ludwigovu ulicu,
Konigsplatz
i Rezidenciju.
Max II.
(
1848.
?
1864.
) je posebno poticao razvoj dru?tveno-humanisti?kih znanosti, ali se bavio i građevinarstvom. U novoj maniri koja podsje?a na englesku
gotiku
zasnovao je "Maximilianstil" u kojem su sagrađene zgrade u
Maximilianstraße
, danas jedne od najpresti?nijih ulica za kupovanje na kontinentu.
U vrijeme njegovog brata
princa regenta
Luitpolda
(
1886.
?
1912.
) u Munchenu se odvija ogroman gospodarski i kulturni napredak. Između ostalog, grade se Ulica princa regenta i
Kazali?te princa regenta
. U vrijeme prijelaza stolje?a
Schwabing
do?ivljava procvat kao umjetni?ka ?etvrt, u njega redovno svra?aju mnogobrojni poznati pisci i slikari.
1896.
prvi put izlazi minhenski ?asopis za kulturu
Jugend
a po njemu i umjetni?ki pravac tog vremena dobiva ime
Jugendstil
.
1911.
se osniva udru?enje umjetnika
Der Blaue Reiter
(Plavi jaha?).
Thomas Mann
je u svojoj pripovijetki
Gladius Dei
nadahnuto nazvao to razdoblje "Munchen blista".
Po zavr?etku
Prvog svjetskog rata
propala je, kratko nakon pada
monarhije
, u Munchenu komunisti?ka revolucija (
vidi
:
Bavarska Sovjetska Republika
), a u godinama koje su slijedile Munchen sve vi?e postaje mjesto okupljanja i organiziranja
nacionalsocijalisti?kih
aktivnosti.
1923.
je pred Feldherrnhalle propao
Hitlerov pu?
, ali je
1933.
nakon preuzimanja vlasti, Munchen obuzdan kao i mnogi drugi gradovi.
1938.
je sklopljen
Minhenski sporazum
kojim je odobreno
Njema?kom Reichu
da priklju?i
?ehoslova?ku
. Kao i ve?ina njema?kih velikih gradova, i Munchen je pretrpio ogromna razaranja Savezni?kog bombardiranja velikih povr?ina tzv. "tepih" bombardiranjem u
Drugom svjetskom ratu
.
Nakon obnove koja se uglavnom orijentirala na obnovu povijesnog izgleda grada, Munchen se nakon Drugog svjetskog rata razvio kao High-Tech podru?je, a osim toga, tu su se razvile i mnoge firme uslu?nih djelatnosti, kao na primjer mediji, osiguranja i banke. I turizam je, potaknut zna?ajnim muzejima (npr.
Stara
,
Nova
i
Pinakoteka moderne
) i drugim znamenitostima do?ivio zna?ajan rast.
1972.
je Munchen bio doma?in
XX. ljetnih Olimpijskih igara
koje su bile zasjenjene atentatom
palestinskih
terorista. Za potrebe Olimpijskih igara je zna?ajno pro?iren javni prijevoz koji od tada
podzemnom
i nadzemnom ?eljeznicom povezuje i ?ire podru?je grada. Centar povijesnog dijela grada je tada preuređen u pje?a?ku zonu.
Pred vratima grada je
1992.
otvorena nova
zra?na luka
, stara zra?na luka Munchen-Riem je zatvorena a na njenom podru?ju je izgrađen
sajamski grad Riem
. Na tom sajamskom podru?ju je 2005-te postavljena izlo?ba vrtlarstva.
Kao glavni grad pokrajne, Munchen je sjedi?te
Bavarskog
pokrajinskog parlamenta (
Landtag
) i vlade. Munchen je i sjedi?te nekoliko ni?ih regionalnih uprava. Tradicionalno u Munchenu prevladavaju stranke lijevog centra, ?to u Bavarskoj predstavlja gotovo rijetkost. Od
1993.
Munchenom upravlja gradona?elnik
Christian Ude
(SPD). Minhensku gradsku vije?nicu trenutno predvodi koalicija
SPD
-a, Stranke zelenih i jedan vije?nik s Roza liste (stranke koja se zala?e za prava homoseksualaca i lezbijki).
Marijin trg (
Marienplatz
) s
Novom vije?nicom
sredi?te je grada
Munchen je međunarodno poznat po svojoj zbirci stare i klasi?ne umjetnosti. Tako na primjer
Stara
i
Nova pinakoteka
kao i
Pinakoteka moderne
uz
Lenbachhaus
spadaju u svjetski najpoznatije umjetni?ke muzeje.
Njema?ki muzej
dijelom s jedinstvenim tehni?kim izlo?cima koje godi?nje posjeti vi?e od milijun posjetitelja spada u najposje?enije muzeje Europe. Ali i druge zbirke spadaju među najpoznatije u Njema?koj, kao
Etnolo?ki muzej
(Volkerkundemuseum),
Arheolo?ka dr?avna zbirka
(Archaologische Staatssammlung),
Minhenski gradski muzej
na trgu Svetog Jakova. Nadalje, u centru su jo? i
Bavarska dr?avna opera
,
Bavarsko dr?avno glumi?te
koje ima svoju glavnu pozornicu u nekada?njem Rezidencijalnom kazali?tu kao i
Minhenske komorne igre
koje su jedan od vode?ih ansambala na njema?kom govornom podru?ju. Međuregionalno su poznate i druge kulturne priredbe, kao ?to su Operne sve?ane igre i Filmski festival. Poznati Minhenski
Oktoberfest
na livadi
Theresienwiese
je najve?a narodna zabava, a posje?uju ju turisti iz cijelog svijeta.
U lipnju se odr?ava manifestacija
Bennofest
, koja se odr?ava uz blagdan sv. Benna, za?titnika grada Munchena.
[2]
Marienplatz
se smatra centrom Munchena i smje?ten je, okru?en
Novom
i
Starom vije?nicom
, upravo u sredi?tu povijesnog srca grada. Na svega nekoliko koraka od ovog trga nalazi se
Petrova crkva u Munchenu
, najstarija crkva starog dijela grada, ?ija prva gradnja potje?e jo? iz
romanike
. Ju?no od toga je
Asamova crkva
, ?ija je unutra?njost opremljena rasko?nim
rokokoom
. Za?titni znak grada je u blizini sagrađena
goti?ka
Frauenkirche
sa svoja dva markantna tornja. Odavde su mnoge znamenitosti vrlo blizu, kao primjerice
Michaelskirche
, najve?a
renesansna
crkva sjeverno od
Alpa
,
rezidencija
i
tr?nica
.
Ju?no od rezidencije, ispred opere, po?inje
Maximilianstraße
, u
19. stolje?u
zami?ljena kao paradna ulica, a vodi od centra povijesnog dijela grada prema istoku preko Isara u pravcu
Maximilianuma
, sjedi?tu
bavarskog parlamenta
. Danas je to ulica luksuznih trgovina.
Na sjeveru centra grada, neposredno ispred rezidencije, nalazi se
Odeonsplatz
s
Feldherrnhalle
i
baroknom
Theatinerkirche
. Odavde prema sjeveru vodi druga rasko?na ulica Munchena, Ludvig-Leopoldova ulica, pored
Ludwig-Maximilians-univerziteta
i
Triumfalnih vrata
kroz
Schwabing
van iz grada.
Nedaleko od Njema?kog muzeja i Kulturnog centra Gasteig nalazi se, u
Au
Milerovo javno kupali?te
, otvoreno
1901.
nakon ?etiri godina gradnje, sagrađeno u
jugendstilu
. To je najstariji javni bazen u Munchenu.
Jo? jedno va?no mjesto je sjeverozapadno od starog centra grada,
Konigsplatz
s
gliptotekom
i
Dr?avnom anti?kom zbirkom
.
Allianz arena
, novi nogometni stadion sagrađen ponajprije zbog Svjetskog nogometnog prvenstva koje se 2006. godine odr?avalo u Njema?koj. Sagrađen je u ovalnom obliku, a no?u je osvijetljen u boji kluba koji je doma?in utakmice; crvena kada je doma?in
FC Bayern
, plava kada je doma?in
TSV 1860 Munchen
, odnosno bijela boja kada se igraju neke druge utakmice ili odr?avaju drugi događaji
Malo postrani od centra u smjeru zapada je
dvorac Nymphenburg
koji je jedinstvena kompozicija
parkova
i zgrada, a bio je i ljetna rezidencija
Wittelsbachovih
. Parkovi se neposredno nadovezuju na
botani?ki vrt
s njegovim klijali?tima. Iza zidina dvorca je i
kasnogoti?ki
dvorac Blutenburg
.
Pogled s Olimpijskog tornja na olimpijski kompleks:
stadion
, dvoranu, plivali?te i u pozadini Biciklisti?ki stadion
U sjevernom dijelu grada nalazi se
Olimpijski park
sagrađen za potrebe
Ljetnih Olimpijskih igara 1972.
Arhitektonska kompozicija olimpijskog stadiona, dvorane s bazenima i olimpijske dvorane, posebno je radi krovne konstrukcije, koja se izvanredno uklapa u bre?uljkastu okolinu parkova, svjetski poznata. Tu se nalazi i jo?
1969.
otvoren
Olimpijski toranj
.
Sljede?e zna?ajno sportsko mjesto je i na sjevernom rubu grada
2005.
otvorena
Allianz arena
u kojoj se odr?avaju doma?e nogometne utakmice između
FC Bayern Munchena
i
TSV 1860 Munchena
.
U Munchenu ima oko 1200
vodoskoka
, od toga je oko 700 gradskih. Najstariji je
Fischbrunnen
na Marienplatzu. Jo? jedan zna?ajni vodoskok je
Wittelsbacher Brunnen
na Lenbachplatzu, koji je projektirao
Adolf von Hildebrand
.
Hofgarten
Vrlo poznat je
Engleski vrt
koji se prote?e od centra grada do njegove sjeverne granice, i sa svojih 3,7 km² je ve?i od
Central Parka
u
New Yorku
. Zna?ajan je i
Olimpijski park
, koji uz nekoliko jezera sa svog bre?uljka pru?a izvrstan pogled na grad. Pored toga, postoje i drugi brojni parkovi i zelene povr?ine, kao na primjer
Westpark
ili
Schlosspark Nymphenburg
koji ljeti grad ?ine vrlo zelenim. Na sjevernom rubu grada su tri barokna dvorca u parku
Schloss Schleissheima
.
Dolina
Isara
je uska i duga?ka zelenilom obrasla parkovna povr?ina koja je u okviru priprema za
vrtnu izlo?bu
2005. djelomi?no renaturirana. Cijeli grad se mo?e prije?i od sjevera na jug dolinom Isara pje?ice ili biciklom. Podru?je uz Isar oko Njema?kog muzeja je omiljeno izleti?te za ro?tilj i kupanje.
Za vrtnu izlo?bu 2005. su na isto?nom dijelu grada uređeni prostrani novi parkovi.
Minhenski privredni gigant -
BMW
-
B
ayerische
M
otoren
W
erke AG. Jedan od vode?ih proizvođa?a automobila na svijetu. Upravna zgrada simbolizira 4 cilindra, a odmah pored nalazi se muzej BMW-a.
Prema jednoj usporednoj studiji, između 50 najve?ih njema?kih gradova, Munchen ima najve?u gospodarsku snagu i najvi?u
kvalitetu ?ivota
. Gospodarski ?asopis Kapital je rangirao gradove prema gospodarskim perspektivama. Na prvom mjestu je Munchen, a slijede
Stuttgart
,
Dusseldorf
i
Hamburg
. U broju 2/2005 Kapital je objavio ranglistu koju je izradio Institut za istra?ivanje gospodarstva Feri iz
Bad Homburga
istra?uju?i kako ?e rasti
zaposlenost
, broj stanovnika i
kupovna snaga
u 60 najva?nijih njema?kih gradova.
Godine
1992.
je otvorena
Zra?na luka Munchen Franz-Josef-Strauss
u Erdinger Moosu, 29 km od grada. Zra?na luka je
2004.
s 26,8 mil. putnika bila druga u Njema?koj, a osma u Europi. Nakon ?to je
Lufthansa
odlu?ila uz
Frankfurt na Majni
paralelno razviti i Munchen, on je sve bolje međunarodno povezan. Zbog velikog rasta broja putnika, izgrađen je novi
terminal
i otvoren
2003.
Odluka da se do
2011.
sagradi i tre?a uzletno-sletna staza se jo? uvijek osporava. Nastojanje da se Munchen sa zra?nom lukom pove?e
transrapid
prugom, ?to podr?avaju Savezna pokrajina Bavarska i Savezna vlada, Gradska skup?tina Munchena odbija prihvatiti zbog velikih tro?kova. Takva bi veza skratila vo?nju do zra?ne luke na 9 minuta, a i povezala bi ju s mre?om
Njema?ke ?eljeznice
.
Munchen je dobro povezan s međunarodnom mre?om ?eljezni?kih pruga. S
Minhenskog glavnog kolodvora
kre?u
ICE-vlakovi
u svim smjerovima, a postoje i jo? dva međunarodna odnosno međugradska kolodvora, Kolodvor Munchen-Pasing i Munchen-Ost. Za promet roba postoji i
ran?irni kolodvor
Munchen-Nord.
I mre?a
autocesta
je oko Munchena vrlo gusta. Prema i iz Munchena vodi niz od osam autocesta u svim smjerovima.
I prigradski je promet vrlo dobro razvijen. Postoji 10 linija prigradske ?eljeznice, 6 linija
podzemne
, 12 tramvajskih i veliki broj autobusnih linija.