| Los Angeles
|
 Pogled na sredi?te Los Angelesa
Pogled na sredi?te Los Angelesa
|
|
|
|
|
| Nadimak:
L.A., Grad anđela
|
| Koordinate
:
34°03′N
118°15′W
/
34.050°N 118.250°W
/
34.050; -118.250
|
| Dr?ava
|
 SAD
|
| Savezna dr?ava
|
 Kalifornija
|
| Okrug
|
Los Angeles
|
| Utemeljen
|
1781.
|
| Nazvan po
|
?panj.
Los Angeles
= anđeli
|
|
|
| Vlast
|
| -
Gradona?elnik
|
Karen Bass
(
demokratkinja
)
|
|
|
| Povr?ina
|
| -
Ukupna
|
1.290,60
km²
|
| -
Kopno
|
1.214,90 km²
|
| -
Voda
|
75,70 km² (5,80%)
|
| -
Urbano podru?je
|
4.319,90 km²
|
| Visina
|
71 m
|
|
|
| Stanovni?tvo
(2006.)
|
| -
Grad
|
3.849.378
|
| -
Gusto?a
|
3.168 stanovnika/km²
|
| -
Urbano podru?je
|
12.875.587
|
| -
Metropolitansko podru?je
|
17.545.623
|
|
|
| Vremenska zona
|
Pacific Time Zone (
UTC-8
)
|
| -
Ljeto (
DST
)
|
Pacific Daylight Time (
UTC-7
)
|
| Po?tanski broj
|
90000
|
| Pozivni broj
|
213, 310, 323, 424, 661, 818
|
| Slu?bena stranica
LACity.org
|
| Zemljovid
|
 Polo?aj u okrugu Los Angeles, savezna dr?ava Kalifornija
Polo?aj u okrugu Los Angeles, savezna dr?ava Kalifornija
|
Los Angeles na karti SAD-a
|
Los Angeles
(
engleski izgovor
IPA
:
/l?s ?ænd??l?s/ los-AN-j?-l?s
;
?panjolski izgovor
:
[los ?aŋxeles]
), poznat i pod skra?enicom
L.A.
, grad je smje?ten uz obalu
Tihog oceana
na jugu
ameri?ke
savezne dr?ave
Kalifornije
. Prema popisu stanovni?tva iz
2006.
u samom gradu je ?ivjelo 3,849.378 stanovnika, ?to ga ?ini najve?im gradom u Kaliforniji i nakon
New Yorka
drugim najnaseljenijim gradom u SAD-u. Njegovo ime na ?panjolskom jeziku zna?i
anđeli
.
Los Angeles je i sjedi?te
okruga Los Angeles
, koji je 2005. imao populaciju od 10.226.506, ?to ga ?ini najnaseljenijim okrugom u SAD-u, a cijelo metropolitansko podru?je grada iste je godine imalo 17,545.623 stanovnika, ?ime je jedno od najve?ih metropolitanskih podru?ja na svijetu.
Los Angeles je poznat kao jedan od najva?nijih svjetskih
gospodarstvenih
,
kulturnih
i
zabavnih
sredi?ta. U gradu se nalaze brojna sveu?ili?ta,
znanstvene
institucije, kazali?ta i muzeji. Los Angeles je sredi?te
filmske
i
televizijske
industrije koja je smje?tena u njegovu predgrađu
Hollywoodu
, a uz to je i va?no sredi?te
glazbene
scene kao i industrije
zrakoplova
i
svemirskih letjelica
. Grad je osim toga dvaput bio i doma?in
Olimpijskih igara
koje su se u njemu odr?avale
1932.
i
1984.
godine.
Los Angeles je kao naselje na podru?ju Indijanaca
Tongva
4. rujna
1781.
zajedno s 44 doseljenika osnovao
?panjolski
guverner Kalifornije Felipe de Neve, a tada je to podru?je uglavnom slu?ilo za bavljenje sto?arstvom.
Ime
Los Angeles
na
?panjolskom
zna?i
anđeli
i predstavlja skra?enicu izvornog naziva naselja koji na ?panjolskom glasi
El Pueblo de Nuestra Senora la Reina de los Angeles de Porciuncula
ili u prijevodu
Grad na?e gospe, kraljice anđela od Porcijunkule
.
Godine
1835.
Los Angeles je postao gradom i istovremeno glavnim gradom najsjevernije
meksi?ke
regije Alta Kalifornije. Do sljede?e godine broj stanovnika je porastao na 2.228, ali se tada na neko vrijeme ponovno smanjio. Do sredine
19. stolje?a
Los Angeles je bio meksi?ko naselje koje se uglavnom sastojalo od ameri?kih doseljenika, siroma?nih
kineskih
radnika i malog broja dobrostoje?ih meksi?kih zemljoposjednika. Tijekom meksi?ko-ameri?kog rata između
1846.
i
1848.
ameri?ki vojnici okupirali su Alta Kaliforniju i Los Angeles te ih pridru?ili SAD-u.
Dana
4. travnja
1850.
naselje je u okviru osnovanja savezne dr?ave Kalifornije dobilo pravo da postane gradom, a tada je imalo populaciju od 1,610. Veliki rast grada po?eo je nakon ?to je
1876.
spojen na ?eljezni?ku prugu
Union Pacific Railroad
, a zatim i gradnjom ?eljezni?ke pruge prema
Santa Feu
1885.
godine te vađenjem
ugljena
i
nafte
po?etkom
devedesetih
godina 19. stolje?a. Grad je tada bio i sinonim za dobro zdravlje, ?isti okoli?, veliku osun?anost i planta?e
limuna
.
Veliku skupinu migranata ?inili su doseljenici iz saveznih dr?ava Srednjega zapada poput
Iowe
i
Indiane
koji su kao nova politi?ka vladarska klasa nadma?ili meksi?ku elitu. Nekada?nje velike farme zamijenjene su parcelama i broj stanovni?tva je rastao te je grad
1900.
ve? imao 100.000 stanovnika, a u sljede?ih deset godina broj stanovnika se utrostru?io. Između
1899.
i
1914.
izgrađena je velika luka, a jer zalihe vode vi?e nisu bile dovoljne,
1913.
je u sjevernom dijelu grada izgrađen
akvadukt
.
Nakon osnutka brojnih okolnih naselja gradsko podru?je Los Angelesa obuhvatilo je i okolne gradove kao ?to su Wilmington, San Pedro, Hollywood, Sawtelle, Hyde Park, Eagle Rock, Venice, Watts, Barnes City i Tujunga.
Santa Monica
,
Beverly Hills
i
San Fernando
, koji se op?enito smatraju gospodarskim i kulturalnim dijelovima Los Angelesa, uspjeli su u administrativnom smislu do danas odr?ati samostalnost.
Godine
1932.
u Los Angelesu su po prvi put odr?ane
Olimpijske igre
, a brzonapreduju?a filmska industrija mamila je brojne novoprido?lice u grad. No, pravi procvat se dogodio nakon
Drugog svjetskog rata
kada su se u gradu smjestili pogoni za proizvodnju zrakoplova i svemirskih letjelica.
Godine
1960.
izgrađen je prvi visoki neboder u kojem su se nalazili uredi. U
kolovozu
1965.
do?lo je do velikih ispada u kojima su poginule 34 osobe. Godine
1984.
u gradu su po drugi put odr?ane
Olimpijske igre
.
U
travnju
1992.
do?lo do velikih nemira koji su predstavljali jednu od najve?ih pobuna u povijesti SAD-a, a izazvani su nakon ?to su oslobođena ?etiri policajca bijele boje ko?e, koji su zlostavljali crnca Rodneyja Kinga, a u tim neredima poginulo je 58 ljudi. Krajem
listopada
i po?etkom
studenog
1993.
u gradskom podru?ju su izbili veliki po?ari i uni?tili jedan dio grada dok je u
sije?nju
1994.
grad pogodio
potres
ja?ine 6,7 prema
Richterovoj ljestvici
, pri ?emu je poginulo 57 ljudi, a o?te?eno je ili uni?teno nekoliko tisu?a zgrada i brojne prometnice.
Zavr?etkom
hladnog rata
te?ko je pogođena jedna od va?nih gospodarskih grana grada, industrija zrakoplova i svemirskih letjelica. Nezaposlenost, rastu?i
kriminal
i rasisti?ki ispadi samo su neki od problema s kojima se danas bori Los Angeles.
Los Angeles i Griffithov opservatorij gledani s brda Hollywood Hillsa
Panorama od planina do oceana u Los Angelesu
Los Angeles ima 25
gradskih partnera
.
[1]
Oni su poredani kronolo?kim redosljedom:
Eilat
, Izrael (1959.)
Nagoya
, Japan (1959.)
Salvador
, Brazil (1962.)
Bordeaux
, Francuska (1964.)
[2]
[3]
Berlin
, Njema?ka (1967.)
[4]
Lusaka
, Zambija (1968.)
Ciudad de Mexico
, Meksiko (1969.)
Auckland
, Novi Zeland (1971.)
Busan
, Ju?na Koreja (1971.)
Mumbai
, Indija (1972.)
Tehran
, Iran (1972.)
Taipei
, Republika Kina (1979.)
Guangzhou
, Narodna Republika Kina (1981.)
[5]
Atena
, Gr?ka (1984.)
Sankt-Peterburg
, Rusija (1984.)
Vancouver
, Kanada (1986.)
[6]
Giza
, Egipat (1989.)
Jakarta
, Indonezija (1990.)
Kaunas
, Litva (1991.)
Makati
, Filipini (1992.)
Split
(1993.)
[7]
San Salvador
, Salvador (2005.)
Beirut
, Libanon (2006.)
Ischia, Campania
, Italija (2006.)
Erevan
, Armenija (2007.)
[8]