Ljubu?ki
Ljubu?ki
Zastava Grb
Koordinate : 43°11.5′N 17°32.5′E  /  43.1917°N 17.5417°E  / 43.1917; 17.5417
Dr?ava	Bosna i Hercegovina
Entitet	Federacija BiH
?upanija	Zapadnohercegova?ka
Osnovan	1444.
Vlast
-  Gradona?elnik	Vedran Markoti? ( HDZ BiH )
Povr?ina
-  Ukupna	292,7 km²
Stanovni?tvo (2013.)
- Grad	▼ 28.184
- Naseljeno mjesto	▲ 4.023
Po?tanski broj	88320
Pozivni broj	(+387) 039
Slu?bena stranica www.ljubuski.ba
Zemljovid
Polo?aj grada Ljubu?kog u Bosni i Hercegovini

Ljubu?ki je grad u Bosni i Hercegovini . Grad je smje?ten s lijeve strane obale Trebi?ata , rijeci na kojoj se nalaze brojni slapovi od kojih su najpoznatiji Kravica i Ko?u?a .

Pored svojih prirodnih ljepota Ljubu?ki je također poznat po velikoj kulturnoj i povijesnoj ba?tini.

Na raznim lokalitetima mogu se na?i ostaci iz gotovo svakog razdoblja ljudske povijesti, od kojih vrijedi izdvojiti: starorimski logor u Gra?inama , Huma?ku plo?u , Stari grad Ljubu?ki , te ste?ke na nekropolama u Studencima i Bija?i te Zviri?ima.

Na ?portskoj razini su prije svega zapa?eni uspjesi rukometnog kluba HRK Izviđa? .

Zemljopis

Klima

Klima je umjerena mediteranska s 2.300 sun?anih sati tijekom godine.

Polo?aj

Ljubu?ki se nalazi u samom zapadu Hercegovine uz granicu Republike Hrvatske . Susjedne op?ine su ?itluk na istoku i Grude na zapadu te gradovi ?iroki Brijeg na sjeveru i ?apljina prema jugu, te s hrvatske strane Metkovi? i Vrgorac na zapadu. Grad Ljubu?ki se nalazi na zna?ajnim prometnicama prema Mostaru (36 km), Makarskoj (55 km), Splitu (120 km), Dubrovniku (130 km) i Sarajevu (170 km).

U prija?nje doba je Ljubu?ki također bio i upravno sredi?te zapadne Hercegovine, no taj status je izgubio povla?enjem novih ?upanijskih granica sredonim 1990-ih. ^{[ nedostaje izvor ]} U okviru dana?nje zapadnohercegova?ke ?upanije se Ljubu?ki nalazi na njenom ju?nom kraju, dok je ulogu centra i sredi?ta preuzeo ?iroki Brijeg.

Podru?je grada pokriva povr?inu od 292,7 km², ^[1] a podru?je grada se prostire od vrha Buturovice u Ljubu?ko polje prema Trebi?atu.

Naseljena mjesta

Grad Ljubu?ki sa?injavaju sljede?a naseljena mjesta: ^[2]

Bija?a , Cerno , Crnopod , Crveni Grm , Dole , Grab , Grabovnik , Gradska , Greda , Grljevi?i , Hardomilje , Hra?ljani , Humac , Ka??e , Klobuk , Lipno , Lisice , Ljubu?ki , Miletina , Mostarska Vrata , Orahovlje , Otok , Pregrađe , Proboj , Prolog , Radi?i?i , Stubica , Studenci , ?ipova?a , Teskera , Va?arovi?i , Veljaci , Vitina , Vojni?i i Zviri?i .

Krajolik i priroda

Uz poznati kr?ki hercegova?ki reljef Ljubu?ki ima vi?e plodnih polja. Najpoznatija su Ljubu?ko , Velja?ko , Vitinsko , Rastok i Beri? , koja natapa rijeka Trebi?at. Od brojnih pritoka, koje ljubu?ki kraj ?ine najbogatijim vodom u cijeloj Hercegovini, vrijedi spomenuti Vrio?ticu koja izvire u Vitini, te Studen?icu koja izvire u Studencima i natapa Studena?ko polje .

U gradu ima oko 10.000 ha pa?njaka i oko 16.000 ha ?uma, uglavnom listopadna drve?a: hrasta, graba, jasena, klena, drijena i kr?koga grmlja. Najvi?i planinski vrh na podru?ju grada je oko 959 metara visoki Vrlosinj, s kojeg se vidi i Jadransko more.

Stanovni?tvo

Podrobniji ?lanak o temi: Dodatak:Popis stanovni?tva u Bosni i Hercegovini 1991.: Ljubu?ki

Popis stanovni?tva u ?upi Veljaci 1844.

Za potrebe Hercegova?ke franjeva?ke provincije mjesni ?upnik fra Pile An?i? i kapelan fra Jozo Vrlji? napravili su popis ?upljana u ?upi Veljaci ili Ljubu?ki na dan 16. srpnja 1844. godine. Ispod su demografski podatci o nare?enoj ?upi:

Popisi 1971. ? 1991.

Ljubu?ki (naseljeno mjesto), nacionalni sastav

Popis 2013.

Uprava i politika

Uprava

Najvi?i izvr?ni organ je gradona?elnik Ljubu?kog. Trenuta?ni gradona?elnik je Nevenko Barbari? iz HDZ-a BiH .

Legislativni organ u Gradu Ljubu?kom je Gradsko vije?e kojemu je predsjednik Toni Kraljevi? iz HDZ-a BiH. Gradsko vije?e ukupno ima 24 ?lana.

Politika

Na posljednjim lokalnim izborima odr?anim 2012. HDZ BiH je u Ljubu?kom dobio 47.7% glasova. Slijedila ga je HSP BiH s osvojenih 6 mandata s 23.1% glasova, a tre?a stranka bio je HDZ 1990 s ?etiri osvojena mandata s 10.4% glasova. ^[4] U rujnu 2013. zbog neslaganja s vodstvom stranke, 5 od 6 vije?nika HSP-a BiH napustilo je stranku, ^[5] a kasnije su se dvojica pridru?ila Stranci pravde i povjerenja ?ivka Budimira . ^[6]

Na zadnjim izborima 2012. za (grado)na?elnika je izabran Nevenko Brbari? iz HDZ-a BiH. Pobijedio je s 50.04% glasova, drugoplasirani je bio Stanko Primorac iz HSP-a BiH s 34.35% osvojenih glasova. ^[7]

Povijest

Anti?ko doba

Ljubu?ki kraj s obiljem vode , bogatstvom flore i faune , zacijelo je bio nastanjem u prapovijesno doba , o ?emu svjedo?e kameni , ko?tani i metalni nalazi, koji se ?uvaju u Muzeju Franjeva?koga samostana Humac, najstarijemu muzeju u BiH , utemeljenom 1884. Prvi poznati stanovnici bili su Iliri, najvjerojatnije u po?etku Daorsi , koje su potisnuli ratoborni Ardijejci i Delmati . Od njih su ostale brojne grobne kamene gomile i utvrđene gradine po padinama i vrhuncima brda.

Prema nekim teorijama, starovjekovna Troja nalazila se je na podru?ju Ljubu?kog. O tome je snimljen dokumentarni film Troja u Ljubu?kom o Kre?i Vujevi?u koji je preko 20 godina prou?avao trojanske ratove, Homerov lik i djelo te odgonetnuo gotovo sve tajne Ilijade . Teze i rad mu je podupirao povjesni?ar đuro Basler . ^[11]

Rimljani su u 3. stolje?e pr. Kr. zaratili s Ilirima i kona?no ih pokorili po?etkom 1. stolje?a. Ljubu?ki je u upravnom smislu potpao pod Naronitanski konvent (okrug), ?iji je glavni grad bila Narona , danas Vid pored Metkovi?a . U ?est stolje?a rimskoga vladanja ostalo je dosta spomenika. Znamo poimence za dva naselja.

Prvo je bila putna postaja Bigeste, koja je le?ala na vojnoj cesti Salona ( Solin ) ? Narona (Vid), oko ?ijega smje?taja postoji dvojba među arheolozima. Jedni je smje?taju u Humac, a drugi u Radi?i?e , nedaleko od Ljubu?koga. Drugo naselje Pagus Scunasticus , u predjelu Mostarskih Vrata , podigli su islu?eni vojnici ? veterani, koji su u znak zahvalnosti radi dodjele zemlje podigli spomenik rimskome caru Tiberiju . Na Humcu, u blizini Franjeva?koga samostana, na lokalitetu Gra?ine, otkopani su ostaci rimskoga vojnoga kompleksa, koji se obi?no naziva Bigeste .

U jednome dijelu objekta nalazilo se kupali?te sa saunom, koje se zagrijavalo podzemnim sustavom za grijanje ( hypocausis ). U

objektu su pronađeni brojni ostaci keramike , vr?eva, svjetiljaka, vaza, nov?i?a, nakita, prstenja, fibula, stakla , alata i oru?ja. ?ini se da je rije? o prate?em objektu uz vojni logor ( canabae ). Po brojnim nadgrobnim natpisima znamo da su u Ljubu?kom boravili dijelovi rimskih legija: Legio VII, Legio IV. Flavia Felix, Legio VIII. Augusta, te pomo?ne vojne postrojbe, kohorte: Cohors I. Belgarum, Cohors I. Lucensium, Cohors III. Alpinorum i druge.

Premda nisu posebno istra?ene, u Ljubu?kom su zasigurno egzistirala brojna poljoprivredna imanja, villae rusticae . Zna se da su postojale i ranokr??anske crkve, bazilike, od kojih prednja?e one u Vojni?ima , Vitini , Proboju i Crvenom Grmu .

Srednji vijek

Krajem antike i po?etkom srednjeg vijeka velikim migracijama naroda ljubu?ki kraj po?inje nazadovati. Hrvati doseljeni u 7. stolje?u zatje?u takvo stanje. Spomenici iz razdoblja ranoga srednjega vijeka rijetki su. Ljubu?ki je vjerojatno ulazio u sastav hrvatske ?upanije Rastoke, koju u 10. st. spominje bizantski povjesni?ar car Konstantin Porfirogenet . Iz tog doba zanimljivi su nalazi karolin?koga oru?ja, ma?eva i ostruga, te Ljubu?ke plo?e, kamena spomenika s cvjetnim pleternim ukrasom, tipi?nim za starohrvatsko ranoromani?ko razdoblje 9. ? 11. st. Ipak, naj?uveniji je spomenik ljubu?koga kraja Huma?ka plo?a , natpis na starohrvatskoj ?irilici s primjesama dvaju glagoljska slova. Govori o gradnji crkve Sv. Mihovila, koju podi?e izvjesni Kresimir i njegova ?ena.

Po brojnosti zna?ajni su srednjovjekovni spomenici ste?ci , kojih je na 45 lokaliteta evidentirano oko 600 primjeraka (Studenci, Klobuk, Zviri?i, Bija?a, Hardomilje, Grab, Veljaci i dr.). U 14. ? 15. st. podignuta je na vrhu Buturovice tvrđava, koja se obi?no pripisuje hercegu Stjepanu, premda je starija od njega. Osim hercega Stjepana Vuk?i?a Kosa?e i njegovih sinova isti?u se u 15. st. velika?i Radivojevi?i-Jurjevi?i-Vlatkovi?i. Krajem 14. st. spominje se i selo Veljaci, koje je (samoprogla?eni) kralj Bosne, Hrvatske i Dalmacije Dabi?a darovao svojoj k?erci Stani. U pisanim izvorima Ljubu?ki se prvi put spominje 1444. pod nazivom Lubussa . Zna se da je imao podgrađe i crkvu, vjerojatno na predjelu Crkvina oko dana?nje crkve Sv. Kate u sredi?tu grada, gdje je pronađena dobro klesana kamena nadgrobna plo?a.

U Ljubu?ku krajinu prvi franjevci do?li su jo? za vrijeme Kotromani?a i tu su osnovali svoj samostan po?etkom 15. stolje?a. ^[12]

Osmansko carstvo

Ljubu?ki je pao u turske ruke vjerojatno 1472. ubrzo nakon pada Po?itelja . Turci su u?vrstili i pro?irili tvrđavu, dogradili bedeme s pu?karnicama i blizu tvrđave podigli d?amiju, ?iji je graditelj 1558. bio konvertit Nesuh-aga Vu?jakovi? . Ljubu?ki, koji je u osmansko doba imao status kale (tvrđave), pripadao je Imotskom kadiluku do 1718. , a nakon toga sam postaje sjedi?tem kadije. U to doba ?esto ga napadaju hajduci iz Primorja i Dalmatinske zagore.

Sredinom 16. stolje?a (1563.g) Turci su sru?ili franjeva?ki samostan i crkvu, a 1699. zabranjuju franjevcima pastoralnu djelatnost. ^[12]

Znamenit ?ovjek iz 18. st. svakako je fra Lovro ?itovi? , pisac hrvatske gramatike i pismarice, ina?e podrijetlom musliman, rodom iz Ljubu?koga. U 19. st. za Ali-age Rizvanbegovi?a u Velja?kom polju uzgaja se ri?a i sade se masline .

Austro-Ugarska

Nakon Berlinskoga kongresa Austro-Ugarska vojska pod vodstvom generala Jovanovi?a u?la je 2. kolovoza 1878. u Ljubu?ki. U austro-ugarskoj upravi Ljubu?ki je do?ivio zna?ajan gospodarski razvoj. Udareni su temelji vinarstvu i uzgoju duhana , izvr?ena je melioracija Ljubu?koga polja, sagrađene su ceste, mostovi, ustrojio se katastar i podigle se upravne zgrade, crkve i samostan. Utemeljeno je i Hrvatsko kulturno dru?tvo "Napredak".

Godine 1906. zabilje?en je i ?trajk u Duhanskoj stanici, kada su radnici tra?ili ve?e nadnice.

Dvije Jugoslavije i NDH

Prvi svjetski rat nije donio dobra Ljubu?kome, ve? glad , neima?tinu i bolesti. Nazadak se nastavio i u razdoblju Kraljevine SHS , kada su mnogi Ljubu?aci iseljavali u prekooceanske zemlje. Do preorganizacije uprave, zadr?ana je stara teritorijalna organizacija iz Austro-Ugarske. Ljubu?ki je bio kotar u Mostarskom okrugu . Upravnom razdiobom pripao je Primorskoj banovini . Na politi?kom polju intenzivira se rad Hrvatske selja?ke stranke i njezina prvaka Stjepana Radi?a . U Banovini Hrvatskoj bio je sjedi?te kotara. Nakon uspostave Banovine, bio je pod ispostavom banske vlasti u Splitu koja je bila upravni organ za Dalmaciju i dio zapadne Hercegovine. U travnju 1941. kada je ustrojena Nezavisna Dr?ava Hrvatska , Ljubu?ki je kao kotar pripao velikoj ?upi Hum . U sam ratu u Ljubu?kom kotaru nije bilo puno ?rtava. Međutim, po?etkom 1945. i na ?uvenu Kri?nome putu nakon kraja II. svjetskoga rata stradali su mnogi civili iz ljubu?koga kraja, njih oko 2.000.

Razdoblje 1945. do 1990. vezano je za socijalisti?ki i komunisti?ki sustav FNRJ i SFRJ . Na politi?kom planu ga?ena je svaka sloboda i nacionalna samostalnost. Mnogi Hrvati po?eli su nakon 1960. odlaziti na tzv. privremeni rad u Njema?ku , Austriju i druge europske zemlje.

Ipak, zahvaljuju?i dobrim dijelom kapitalu ljubu?kih iseljenika grad se po?eo razvijati na industrijskom i gospodarskom planu. Nikle su tvornice, elektrificirala su se i telefonizirala mnoga naselja, izgrađene su ceste, crkve, ?kole i groblja. Krajem '70-tih 20. stolje?a otvoren je Zavod za ?ensku omladinu, kao mjesto za skrb nad ?enskom mlade?i od 7 do 20 godina iz SR BiH. Vremenom su u Zavod dolazile i djevojke iz Srbije, ?ije su op?ine pla?ale Zavodu. Zasluge za otvaranje pripadaju prvom direktoru Mladenu Nui?u i predsjedniku op?ine Ivanu Nosi?u. Pred velikosrpsku agresiju na Bosni i Hercegovinu socijalna slu?ba iz Srbije "povukla" je djevojke iz Srbije. ^[13]

Poslije 1945. mnogo se ljubu?kih muslimana odselilo u Sarajevo. Mnogi su postali ugledni građani, rukovoditelji, du?nosnici i dr. Zemlja?ka solidarnost bila je od velike pomo?i generacijama koje su do?le poslije 1960., pa su mogli na?i posao,stan i druge ljudske potrebe je su ugledni prethodnici bili za njih. Stara ugledna generacija je umrla ili u mirovini bez utjecaja, a novi nisu postigli taj uspjeh. Izgubili su kohezijsku snagu. Poslije u samostalnoj BiH do?li su u te?ku situaciju u ratnim i poslijeratnim vremenima, bez posla, bez stana,bez identiteta ?ovjeka koji ima dom. Razlog je SDA koja je uvijek vodila politiku Alije Izetbegovi?a koji nije "preferirao" ni?ta ispod tunela Ivan, a tako je nastavila i nakon smrti svoga uzora. ^[14]

U Titovoj Jugoslaviji mjesni Muslimani su se ve?inom priklonili komunisti?koj vlasti te su kao manjina u Jugoslaviji vladali Ljubu?kim. ^[15]

Od velikosrpske agresije na BiH do sada?njosti

Ovu je stranicu potrebno oblikovati kao Wikipedijin ?lanak . ( Rasprava ) Format ?lanaka treba slijediti Wikipedijin stil .

Godine 1990. u studenom su odr?ani prvi poslijeratni vi?estrana?ki izbori . Pobijedile su stranke hrvatskoga nacionalnoga predznaka. Mir nije dugo trajao. Ratna prijetnja otpo?ela je 1. listopada 1991. kada su srpsko-crnogorske snage napale hrvatsko selo Ravno . U travnju 1992. rat je stigao do Ljubu?koga. Zrakoplovstvo JNA bombardiralo je grad i druga naselja. Pale su prve civilne ?rtve.

U Ljubu?kom je bio osnovan i sto?er Hrvatskih obrambenih snaga , vojske koja se borila za Hrvatsku s granicom na rijeci Drini. Nakon ukidanja HOS-a, u Ljubu?kom je bio sto?er 4. HVO brigade " Stjepan Radi? " . U Domovinskom ratu u razdoblju 1991. ? 1995. na boji?tima Bosne i Hercegovine i Hrvatske ?ivote je izgubilo pedeset Ljubu?aka.

Bo?nja?ko-hrvatski sukob dotakao se i Ljubu?koga. Dio muslimana namjeravao je odigrati izdajni?ki udar s leđa Hrvatima, uzdaju?i se u spajanjem s Armijom BiH koja je bila u punom zamahu agresije na prostore bh. Hrvata. U Ljubu?kom je djelovao i Merhamet , ^[13] muslimanska humanitarna organizacija koja je ovdje bila paravan za krijum?arenje oru?ja u BiH tijekom rata. ^[16] U Vitini je osnovana tajna organizacija vitinskih Muslimana. Tajni plan vitinskih Muslimana bio je da s Muslimanima iz Ljubu?koga i okolice napadnu i uđu u Ljubu?ki radi razoru?avanja ve?inskih Hrvata. Jedan od suorganizatora te akcije bio je neslavni "Neđo" Gali?, ^[17] kompromitiran prijeratnom djelatno??u. ^{[15] [18]} Ta skupina Muslimana namjeravala je vratiti svoje prijeratne povla?tene pozicije. ^[17] Hrvati su vidjeli kakvu opasnost im sprema određeni dio muslimanskog puka. Da bi sprije?ili scenarije iz bh. gradova gdje su napadom s leđa saveznicima Hrvatima zauzimali gradove, mjesni Hrvati odlu?ili su se djelovati. ^[17] Poduzeli su sigurnosnu akciju premje?tanja tj. evakuiranja u tre?e zemlje do normalizacije stanja u Bosni i Hercegovini. ^[19] Akcija je sprovedena radi sprje?avanja pokolja hrvatskoga ?ivlja u ljubu?koj regiji, pa su muslimanske snage jednostavno razoru?ane pri ?emu nitko nije ni stradao ni poginuo. Zapovijedili su svim Muslimanima napustiti Ljubu?ki, odnosno, dala se mogu?nost i opcija su?ivota ili odlaska u inozemstvo. ^[20] Nitko u toj akciji nije ozljeđen, ni?ija ku?a u tom trenutku nije sru?ena. Bilo je Muslimana koji su govorili da bi druga?ije bilo da je obrnuta situacija, a neki su se i prijetili osvetom. Ljubu?ki musliman mirno su napustili Ljubu?ki i BiH. Oti?li su na Zapad, u Norve?ku, Njema?ku i Hrvatsku. Ondje su ih prihvatili ba? Hrvati i pomogli im sna?i se u novoj sredini. Svi su se odli?no sna?li u novim sredinama. ^[17] Kolovoza 1993. godine ljubu?ki muslimani napustili su Ljubu?ki. ^[13] Mnogi su Muslimani oti?li da bi se spasili od ratnih zbivanja u BiH jer nisu htjeli ratovati ni na ?ijoj strani. ^[18] Zlonamjernici su poslije premje?tanje Muslimana interpretirali kao progon. ^[20] Poslije rata ljubu?kim Muslimanima dopu?teno je vratiti se nazad, uvezao im se ratni sta? u biv?im ljubu?kim tvornicama, ?ime je pobijena svaka teza da su Muslimani protjerani iz Ljubu?koga. ^[17]

Nakon mirovnih pregovora 1994. u Washingtonu i 1995. u Daytonu , Ljubu?ki je u okviru Federacije Bosne i Hercegovine u?ao u Zapadnohercegova?ku ?upaniju, zajedno sa ?irokim Brijegom , Grudama i Posu?jem .

Poznate osobe

Podrobniji ?lanak o temi: Kategorija:?ivotopisi, Ljubu?ki

Spomenici i znamenitosti

• Huma?ka plo?a - jedan od najstarijih spomenika pismenosti u Bosni i Hercegovini iz ( XI. ili XII. stolje?e ), pisan hrvatskim jezikom, starohrvatskom ?irilicom s uporabom pet slova na glagoljici .
• Stari grad Ljubu?ki - srednjovjekovna tvrđava na brdu Buturovica iznad Ljubu?koga, izgrađena vjerojatno u 15. stolje?u, a pro?irena nakon Osmanskog osvajanja.
• Lubussa (garda)

Priroda

• Rijeka Trebi?at duga je od svojega izvora u Pe? Mlinima do u??a u Neretvu u Strugama 50 km. Ona je nastavak toka od Posu?ja ( Tribistovo , kota 903), tako da je susre?emo pod devet imena: Culu?a - Ri?ina - Brina - Suvaja (Posu?je) - Vrlijka ( Imotski ) - Matica - Tihaljina - Mlade - Trebi?at (Ljubu?ki).

• Tihaljinom se naziva rije?ni tok od izvora u Pe?i do Greblja na Mladima ( Veliki most ). Odatle pa do Parila kraj Otoka zove se Mlade, po narodnoj legendi da se pomlađuje iz izvora Klokun u Klobuku . Od Parila pa do Jegetine, gdje je u??e Vrio?tice zove se Prokop. Neki razlikuju dva toka: Stari prokop i Kanal ili Prokop. Od Jegetine pa do u??a zove se Trebi?at. U narodu se ?uje jednostavno Rika.

• Rijeka Vrljika u ?ajinovcu ponire pod imenom Matica . Međutim, izvor Tihaljine prima jo? neke druge vode uz one vrlji?ke. U Tihaljinu u Pe? Mlinima utje?u i vode kroz umjetni tunel ispod brda Petnik, izgrađen 1946. za hidroelektranu. Izvor rijeke Tihaljine u zaseoku Pe? Mlini ( Drinovci ) slikovit je: voda kulja iz pe?ine podno crvenkastih vapnena?kih stijena (Cvitanjske stine) visokih 150 metara. Prostor Pe?i u obliku potkovice jedinstven je kraj. Ni?e od izvora u Pe?i neko? je radilo sedam mlinica i isto toliko stupa. Vi?e je izvora na podru?ju Tihaljine: Bartulovo vrilo, Juri?a vrilo, Ra?i?a vrilo, Modro oko, Nena?, te manjih potoka: Jak?enica, Nezdravica i Dunaj. Vi?e izvora Tihaljine je Ravli?a pe?ina (zvana jo? i Kostre?ova pe?ina, prema haramba?i Kostre?u), gdje su otkriveni tragovi boravka ljudi iz mlađega kamenoga doba .

• Rijeka Mlade stvorila je na svojemu toku slap Ko?u?u u Veljacima. Nakon ?to iziđe iz ravnice rije?na matica nailazi na prepreke - ?vrste vapnena?ke stijene - te se obru?ava s visine 10 - 12 metara na ?irini od 30 metara. Ovaj slap nema ve?ih oscilacija u koli?inama vode tijekom godine poput Kravice. U blizini slapa su mlinovi i stupe, od kojih neki i danas rade.

• U Vitini ispod brda Zelengore vrelo rijeke Vrio?tice izbija podno vapnena?ke litice. Voda Vrio?tice bistra je i hladna (temperatura je stabilna 11 - 12 C). Protok vode varira od 0, 815 - 4,4 m/sec.

• Najatraktivniji lokalitet na Trebi?atu je slap Kravica , 3 km nizvodno od Vitaljine, u Studencima blizu Ljubu?koga. Stvoren je radom sedronosne rijeke Trebi?at, pa je kao prirodan fenomen pod za?titom dr?ave kao prirodna rijetkost. Visina slapa kre?e se od 26 - 28 metara, s vodenim amfiteatrom ispod slapa promjera 120 metara. Preko sedronosna sloja od dna do vrha slapa izrasla je trava, mahovina i li?ajevi. Uz slap su nikle konopljika, smokve i topole. Nekada su uz slap bili aktivni mnogobrojni mlinovi i stupe za valjanje sukna.

• Za stvaranje slapa najzan?ajniji je bigar, sedra ili travertin. Radi se u vodi istalo?enom vapnencu koji se stalno izdi?e i podi?e sedrene barijere stvaraju?i tako slapove (uz Trebi?at takve slapove pravi i Pliva te Krka ). Sedra je karakteristi?na za kr?ke rijeke bogate kalcijevim karbonatom (CaCO3).

• Zanimljivo je re?i da su poduzetnici Jeli? i Srin?i? 1905. predali zahtjev austro-ugarskoj vlasti da im se ustupi slap Kravica za gradnju pogona za preradu pamuka i jute . Jo? su zanimljiva i vrela rijeke Studen?ice, pritoka Trebi?ata.

Kultura

• HKD Sveti Ante - Humac
• KUD Herceg Stjepan - Ljubu?ki
• HKUD Studen?ica - Studenci
• HKUD Radi?i?i - Radi?i?i
• HKUD Sveti Marko - Klobuk
• HKUD Sveti Ivan - Grab
• HKUD Veljaci - Veljaci
• HKUD Hardomilje - Hardomilje

Lubusa

Lubussa je po?asna garda grada Ljubu?koga. Osnovana je 24. studenoga 2017. godine. Pripadnici garde su odjeveni u vitezove kako je izgledala garda Hercega Stjepana Kosa?e koja je godinama bdjela nad Ljubu?kim. Dio je "Tematske rute srednjovjekovne Hercegove zemlje ? tema srednji vijek”, projekta prekograni?ne suradnje između BiH i Crne Gore, kojim se poti?e dru?tveno-ekonomski razvoj. Dio projekta je asfaltiranje ceste prema tvrđavi hercega Stjepana Kosa?e, ?ije se idejno rje?enje kule uskoro o?ekuje. Jedna je od ?etiriju tematskih staza koja povezuje bogate kulturno-povijesne spomenike u kombinaciji s raznovrsnom ponudom doma?ih usluga u okviru ku?anstava koje njeguju tradicionalne vrijednosti, ?to privla?i turiste zaljubljenike u povijest, koji ?ele otkriti slojeve i zna?enje povijesti odredi?ta koje posje?uje i autenti?ni ambijentalni do?ivljaj. ^[21]

Prijateljske veze

• Međimurska ?upanija
• Karlova?ka ?upanija

?port

• HRK Izviđa?
• H?RK Ljubu?ki
• NK Ljubu?ki (biv?i Bigeste, osnovan 2005.)
• NK Sloga Ljubu?ki
• MNK Ljubu?ki
• HAK Ljubu?ki
• HKK Ljubu?ki
• HOK Ljubu?ki
• Karate klub Ljubu?ki
• Boksa?ki klub Ljubu?ki

Streetball Challenge Ljubu?ki odr?ava se od 2012. ^[22]

Izvori

 

Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mre?nih stranica Portala Hrvatskoga kulturnog vije?a ( http://hkv.hr ). Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: Hrvatsko kulturno vije?e .
Dopusnica za kori?tenje materijala s ove stranice arhivirana je u VRTS-u pod brojem 2021070910003946 .
Sav sadr?aj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje .

Vanjske poveznice

Zajedni?ki poslu?itelj ima stranicu o temi Ljubu?ki

• Slu?bena stranica op?ine Ljubu?ki
• Ljubuski.info
• Radio Ljubu?ki
• Ljubu?ki portal

v  • r  • u Upravna podjela Bosne i Hercegovine v  • u Entiteti Bosne i Hercegovine Federacija Bosne i Hercegovine ? Republika Srpska v  • u ?upanije Federacije Bosne i Hercegovine Unsko-sanska ? Posavska ? Tuzlanska ? Zeni?ko-dobojska ? Bosansko-podrinjska Gora?de Sredi?nja Bosna ? Hercegova?ko-neretvanska ? Zapadnohercegova?ka ? Sarajevska ? Hercegbosanska v  • u Distrikti Bosne i Hercegovine Distrikt Br?ko v  • u Gradovi Bosne i Hercegovine Banja Luka ? Biha? ? Bijeljina ? Gradi?ka ? Bosanska Krupa ? Cazin ? ?apljina ? Derventa ? Doboj ? Gora?de ? Gra?anica ? Grada?ac ? Isto?no Sarajevo ? Konjic ? Livno ? Ljubu?ki ? Mostar ? Ora?je ? Prijedor ? Sarajevo ? Srebrenik ? Stolac ? ?iroki Brijeg ? Trebinje ? Tuzla ? Visoko ? Zenica ? Zvornik ? ?ivinice v  • u Op?ine Bosne i Hercegovine Federacija Bosne i Hercegovine Banovi?i ? Bosanski Petrovac ? Bosansko Grahovo ? Breza ? Bugojno ? Busova?a ? Bu?im ? Cazin ? Centar, Sarajevo ? ?eli? ? ?itluk ? Drvar ? Doboj Istok ? Doboj Jug ? Dobreti?i ? Domaljevac-?amac ? Donji Vakuf ? Fo?a-Ustikolina ? Fojnica ? Glamo? ? Grude ? Had?i?i ? Ilid?a ? Ilija? ? Jablanica ? Jajce ? Kakanj ? Kalesija ? Kiseljak ? Kladanj ? Klju? ? Kre?evo ? Kupres ? Lukavac ? Maglaj ? Neum ? Novi Grad, Sarajevo ? Novi Travnik ? Novo Sarajevo ? Od?ak ? Olovo ? Pale-Pra?a ? Posu?je ? Prozor-Rama ? Ravno ? Sanski Most ? Sapna ? Stari Grad, Sarajevo ? Teo?ak ? Te?anj ? Tomislavgrad ? Travnik ? Trnovo (FBiH) ? Uskoplje ? Usora ? Vare? ? Velika Kladu?a ? Vitez ? Vogo??a ? Zavidovi?i ? ?ep?e Republika Srpska Berkovi?i ? Bile?a ? Bosanska Dubica ? Bosanska Gradi?ka ? Bosanska Kostajnica ? Bosanski Brod ? Bosanski Novi ? Bosanski ?amac ? Bosansko Petrovo Selo ? Bratunac ? ?ajni?e ? ?elinac ? Derventa ? Donji ?abar ? Fo?a ? Gacko ? Han Pijesak ? Isto?na Ilid?a ? Isto?ni Drvar ? Isto?ni Mostar ? Isto?ni Stari Grad ? Isto?no Novo Sarajevo ? Jezero ? Kalinovik ? Kotor Varo? ? Krupa na Uni ? Kupres (RS) ? Lakta?i ? Lopare ? Ljubinje ? Mili?i ? Modri?a ? Mrkonji? Grad ? Nevesinje ? Novo Gora?de ? Osmaci ? O?tra Luka ? Pale ? Pelagi?evo ? Petrovac ? Prnjavor ? Ribnik ? Rogatica ? Rudo ? Skender Vakuf ? Sokolac ? Srbac ? Srebrenica ? Stanari ? ?ekovi?i ? ?ipovo ? Tesli? ? Trnovo (RS) ? Ugljevik ? Vi?egrad ? Vlasenica ? Vukosavlje

v  • u Hercegovina Sredi?te Hercegovine Mostar Sjeverna Hercegovina Jablanica   · Konjic   · Prozor-Rama Zapadna Hercegovina ?itluk   · Grude   · Ljubu?ki   · Posu?je   · ?iroki Brijeg   · Tomislavgrad Isto?na Hercegovina Bile?a   · Gacko   · Ljubinje   · Nevesinje   · Ravno   · Stolac   · Trebinje Ju?na Hercegovina ?apljina   · Neum   · Ravno