Lepoglava
je grad u
Hrvatskoj
.
Sredi?te Lepoglave
Lepoglava se sastoji od 16 naselja, to su:
Bednjica
,
Crkovec
,
Donja Vi?njica
,
Gornja Vi?njica
,
Jazbina Vi?nji?ka
,
Kamenica
,
Kameni?ki Vrhovec
,
Kameni?ko Podgorje
, Lepoglava,
Muri?evec
,
O?ura
,
Viletinec
,
Vuli?inec
,
Zalu?je
,
Zlogonje
i
?arovnica
.
Lepoglava je grad koji se nalazi u
Hrvatskom zagorju
.
Grad Lepoglava na popisu 2011. godine imala je 8.283 stanovnika, a naselje Lepoglava 4.174 stanovnika.
[3]
Trenutno gradona?elnik grada Lepoglave je Marijan ?kvari?, dok je njegov zamjenik Hrvoje Kova?.
Lepoglava se nalazi nedaleko dviju trasa europskih auto?cesta:
Zagreb
?
Graz
te Zagreb?
Budimpe?ta
. Kolijevka je znanosti, umjetnosti i kulture, koju su stvarali
pavlini
, ve? od
1400.
godine.
Ime Lepoglava (Lepoglawa) u dokumentima prvi put se spominje
1399.
godine, a ve? sljede?e 1400. godine grof i ban
Herman II. Celjski
osniva
samostan
pustinjaka
sv. Pavla
"sub" Lepoglava, ?to se najvjerojatnije odnosi na srednjovjekovni grad na brdu, gdje se nalazi crkvica sv. Ivana.
Pavlinski
samostan postaje kolijevkom kulturno ? prosvjetnog i znanstvenog rada. Ve?
1503.
godine osnovan je seminar pavlinskog reda, koji
1582.
prerasta u gimnaziju; 1656. uveden je studij
filozofije
, ne?to kasnije i
teologije
, a
1674.
godine posebnom odlukom
Leopolda I.
i
pape
Klementa X.
, pavlini dobivaju dozvolu za dodjelu doktorata iz filozofije i
teologije
.
Ferdo Quiquerez
: Lepoglava, 1880.
U Lepoglavi je obranjeno oko 75 doktorskih disertacija (koliko je do danas istra?eno) pa je Lepoglava s pravom stekla status prvog hrvatskog sveu?ili?ta.
Rad Lepoglavskih pavlina bio je raznovrstan i bogat: bili su stvaraoci hrvatske knjige, odgojitelji, savjetnici, kipari, slikari, promicatelji umjetnosti i kulture i ostavili su neizbrisiv trag u ?ivotu
Hrvatske
. Povrh svega dijelili su sudbinu hrvatskog naroda ? bili su veliki rodoljubi.
Među brojnim pavlinima mnogo je onih, koji zaslu?uju da ih se spominje i pamti. To su:
Hilarion Ga?paroti
,
Nikola Ranger
,
Ivan Kri?tolovec
,
Andrija Egger
i drugi.
No, najzna?ajniji su, svakako
Ivan Belostenec
, autor Gazophylaciuma (“kin?ene komore, ali ne?to gdje je spravljen kin? “) ? riznice leksi?kog blaga.
Ivan Ranger
, barokni slikar, koji je oslikao kapelu sv. Ivana na Gorici, sv. Jurja u Lepoglavskoj Purgi, Kamenici, Vi?njici, te sredi?nji
samostan
i ?upnu crkvu u Lepoglavi, pa je lepoglavska
crkva
svojevrsna galerija Rangerova stvarala?tva.
Ivan Belostenec i
Ivan Ranger
pavlini su baroknog duha i izraza ? rije?ju i likovnim izrazom.
Izuzetna djelatnost pavlina prekinuta je
1786.
godine ukidanjem pavlinskog reda, ukazom
Josipa II.
zamire sav kulturni i znanstveni rad, a pavlini su iz Lepoglave prognani.
Kaznionica u Lepoglavi.
Sredinom
19. stolje?a
, to?nije
1854.
, pavlinski samostan pretvoren je u kaznionicu koja je i danas sredi?nja kaznionica Hrvatske. Tijekom
Drugog svjetskog rata
, tamo je bio
logor Lepoglava
.
Tek
2001.
godine, nakon stolje?a i pola, pavlinski kompleks odijeljen je od kaznioni?kog i predan u vlasni?tvo i upravi
Biskupiji vara?dinskoj
.
Kaznioni?ko razdoblje od 30.-ih do 90.-ih godina
20. stolje?a
, obilje?eno je velikim povijesnim događajima i politi?kim previranjima.
Između dva rata tu su robijali
komunisti
:
Josip Broz Tito
,
Mo?a Pijade
,
Rodoljub ?olakovi?
,
Radivoje Davidovi?
,
Mihajlo Javorski
i dr. Za vrijeme drugog svjetskog rata u lepoglavskom zatvoru stradalo je oko 2000 ljudi, a
1970-ih
godina, odnosno posljednjih trideset godina u lepoglavskoj tamnici zato?eni su bili
hrvatski prolje?ari
: dr.
?ime đodan
, dr.
Hrvoje ?o?i?
, pjesnik i mislilac
Vlado Gotovac
, hrvatski sveu?ili?tarci
Dra?en Budi?a
,
Dobroslav Paraga
,
Ivan Zvonimir ?i?ak
, te dr.
Franjo Tuđman
, prvi predsjednik samostalne Hrvatske. Tu je te?ke dane tamnovanja proveo bla?eni
kardinal
Alojzije Stepinac
.
Demokratske promjene i progla?enje slobodne i neovisne Hrvatske, omogu?uje potpuno nov odnos prema Lepoglavi, vrijednostima Lepoglave, posebno prema njezinoj izuzetno bogatoj pro?losti.
Lepoglava se smjestila pored ?ume i planine
Ivan??ice
. U gradu se nalazi zatvor.
Gazofilacij Ivana Belostenca
- Ivan Belostenec
(
1593.
ili
1594.
?
1675.
), redovnik
pavlin
, jezikoslovac i leksikograf
- Ivan Kri?tolovec
(
1658.
?
1730.
-
pavlin
, prevodilac i pisac povijesti pavlinskih samostana u Hrvatskoj
- Nikola Benger
(
1695.
?
1766.
-
pavlinski
pisac i povjesni?ar
- Milan ?ufflay
(
1879.
?
1931.
), povjesni?ar, poliglot, jedan od utemeljitelja albanologije, autor prvoga hrvatskog znanstvenofantasti?nog romana, mu?enik
- Ivan Ranger
(
1700.
?
1753.
), slikar
- Aleksije Koniger
, pavlinski kipar, graditelj lepoglavske porlovjedaonice i pet oltara u pavlinskoj crkvi
- Franjo Galovi?
(
1690.
?
1728.
), sve?enik, pisac, profesor
- Ladislav ?aban
(
1918.
?
1985.
) - hrvatski
znanstvenik
i glazbeni
pedagog
- Branko Posavec
, vinar
- Gabrijel Horvat
, slikar
- Vilko Zuber
, umjetni?ki fotograf
[4]
Spomenici i znamenitosti
[
uredi
|
uredi kod
]
Pavlinski samostan u Lepoglavi.
Lepoglavska ?ipka
- U Lepoglavi je otvorena prva
gimnazija u Hrvatskoj
, 1656. uveden je studij filozofije, ne?to kasnije i teologije, a 1674. godine posebnom odlukom Leopolda I i pape Klementa X, pavlini dobivaju dozvolu za dodjelu doktorata iz filozofije i teologije.1854. ovdje su djelovali
pavlini
od kojih se nau?ila i izrada svjetske poznate lepoglavske ?ipke, također je postojao samostan koji se sada preuređuje.2001. godine pavlinski kompleks predan je u vlasni?tvo i upravi Biskupije vara?dinskoj.Pavlinski samostan pretvoren je u kaznionicu koja je i danas sredi?nja kaznionica Hrvatske.
- Lepoglava (tamnica)
- Lepoglavska ?ipka
Festival ?ipke
u Lepoglavi odr?ava se svake godine u jesen, od 1997. godine.
Jedan od najva?nijih sportova u Lepoglavi je rukomet koji igra sve vi?e mladih. Isti?e se rukometni klub Concordia koji djeluje od 1956. do danas. (lat. concordia = sloga).
USR "Sport za sve" Lepoglava
[
uredi
|
uredi kod
]
Udruga Sport za sve nasljednik je Dru?tva za sport i rekreaciju
Partizan
koje je 1952. godine osnovao Josip Putar (1929. ? 2003.), a koje je do dana?njih dana poznato po svim oblicima rekreativnog ?porta u Gradu. Josip Putar bio je inicijator izgradnje mre?a sportskih objekata na podru?ju biv?e Op?ine Ivanec, a u Lepoglavi je ostvario vizionarsku ideju izgradnje Sportsko rekreacijskog centra. Sportski dom, stara ?portska dvorana, dugi je niz godina ?porta?ima i rekreativcima bila jedini ?portski objekt koji se koristio u zimskom periodu.
Josip Putar i njegovo Dru?tvo ?Partizan“ bili su organizatori prvih Seoskih sportskih igara 1954. godine i 1. festivala sportske rekreacije na selu 1990. godine, niza ve?ih i manjih manifestacija u atletici (Trka Lepoglava ? Jalkovec 13 puta, trka Rangerovim putevima, Trka oslobođenja Lepoglave…). Zna?ajniji pomaci postignuti su u sportskoj rekreaciji ( Mjesni odbori, radne organizacije, ?kole…), skijanju i svim drugim ?portovima koji su egzistirali u Lepoglavi.
Prema Statutu donesenom 1998. godine: ?Udruga za sportsku rekreaciju je dobrovoljna udruga građana koja pru?a građanima svih uzrasta mogu?nost da putem redovnog ili povremenog vje?banja ostvaruje interese i potrebe za aktivnosti koje doprinose o?uvanju zdravlja i postizanju psihofizi?kih sposobnosti.“
Udruga za sportsku rekreaciju ?Sport za sve“ ?lanica je Zajednice ?portskih udruga grada Lepoglave i aktivno sudjeluje u njenom radu. ?lanica je i Hrvatskog saveza sportske rekreacije, te aktivno sudjeluje i u njegovu radu. Unutar udruge djeluje i trka?ka sekcija koja aktivno sudjeluje na
maratonima
.
Udruga djeluje na podru?ju grada Lepoglave pod nazivom ?Udruga za sportsku rekreaciju ?Sport za sve“ Lepoglava“. Skra?eni naziv glasi: USR ?Sport za sve“. Sjedi?te Udruge je u Lepoglavi.
[5]