Kolosej

Ova je stranica stvorena ili dopunjena u okviru WikiProjekta 10000. Kliknite ovdje za više informacija.
Koordinate : 41°53′25″N 12°29′32″E  /  41.89028°N 12.49222°E  / 41.89028; 12.49222
Ovo je članak tjedna  – 29. tjedan 2023. Kliknite ovdje za više informacija.
Izvor: Wikipedija

Kolosej
Colosseum  ( lat. )
Kolosej 2020.
Kolosej na zemljovidu Rima
Kolosej
Kolosej
Kolosej (Italija Rim)
Alternativna imena Flavijevski amfiteatar
Op?e informacije
Vrsta amfiteatar
Stil arhitekture antika
Lokacija Rim
Koordinate 41°53′25″N 12°29′32″E  /  41.89028°N 12.49222°E  / 41.89028; 12.49222
Po?etak gradnje 72.
Zavr?eno 80.
Renovirano 2016.
Visina
Visina 48 m
Tehni?ki detalji
Podna povr?ina 24 000 m²
Mre?no mjesto il-colosseo.it

Kolosej ( tal. Colosseo , lat. Colosseum ), elipti?ni je amfiteatar u sredi?tu grada Rima , isto?no od Rimskoga foruma . Jedan je od simbola Rima, Rimskoga Carstva i op?enito anti?ke arhitekture . Najve?i je ikad izgrađeni drevni amfiteatar na svijetu, ?ija je izgradnja po?ela u vrijeme cara Vespazijana 72. godine, a zavr?ena je 80. godine za vladavine njegova nasljednika Tita . Daljnje preinake u?injene su za vladavine Domicijana . Trojica careva pokrovitelja ovoga projekta poznati su kao dinastija Flavijevaca , stoga su ga klasi?ari i arheolozi nazivali Flavijevskim amfiteatrom (lat. Amphitheatrum Flavium , tal. Anfiteatro Flavio ).

Kolosej je izgrađen od sedrenoga vapnenca , vulkanske stijene pr?inca i rimskoga betona oblo?ena opekom. Kapacitet primanja publike mijenjao se tijekom povijesti i kretao se od 50 000 do 80 000 gledatelja, [1] [2] ali prosje?no je mogao primiti oko 65 000 ljudi. [3] U koloseju su se odvijale gladijatorske borbe i javne priredbe, borbe ?ivotinja, javna pogubljenja , uprizorenja slavnih bitaka i drame utemeljene na rimskoj mitologiji , nakratko ?ak i morske bitke na pravim brodovima prilikom kojih bi arena bila potpuno ispunjena vodom. Amfiteatar se prestao koristiti za zabavu u ranome srednjemu vijeku i bio je uglavnom napu?ten. Kasnije je ponovno kori?ten za stanovanje, kao mjesto zanatskih radionica, kao tvrđava , kamenolom i kr??ansko sveti?te .

Premda znatno uni?ten potresima i plja?ka?ima koji su otimali spolije , Kolosej je i dalje vjerojatno najpoznatiji simbol Rimskoga Carstva i uvr?ten je među novih 7 svjetskih ?uda . [4] Danas je jedna od najpopularnijih turisti?kih znamenitosti Rima s vi?e od 7,5 milijuna posjetitelja godi?nje. Svakoga Velikoga petka papa predvodi Kri?ni put koji, uz svjetlost baklji , po?inje u podru?ju oko Koloseja. [5] Kolosej je prikazan na talijanskoj ina?ici kovanica eura od pet centi .

Povijest [ uredi | uredi kod ]

Izgradnja, inauguracija i obnova [ uredi | uredi kod ]

Titov Sestercij slavi inauguraciju Koloseja (80. godina).
Zemljovid sredi?njega Rima za vrijeme Rimskog Carstva s Kolosejem u gornjemu desnom kutu.

Odabrano mjesto izgradnje bilo je ravno podru?je u dolini između brda Celija , Eskvilina i Palatina , kroz koju je tekao kanalizirani potok okru?en mo?varom . [6] Do 2. stolje?a pr. Kr. podru?je je bilo gusto naseljeno, ali 64. godine opusto?io ga je veliki po?ar u Rimu , nakon ?ega je Neron prisvojio velik dio zemlji?ta i dodao ga svojemu osobnom vlasni?tvu. Na tom je mjestu dao sagraditi svoju pala?u Domus Aurea , ispred koje je stvorio umjetno jezero okru?eno paviljonima, vrtovima i trijemovima. Postoje?i akvadukt Aqua Claudia pro?iren je za opskrbu podru?ja vodom, a bron?ani kip, tzv. Neronov kolos , postavljen je u blizini na samomu ulazu u Domus Aurea. [7]

Premda je Kolos sa?uvan i premje?ten, ve?i dio Domus Auree je sru?en. Jezero je zatrpano, a zemlji?te ponovno kori?teno kao mjesto za izgradnju novoga Flavijeva amfiteatra. Na nekada?njemu zemlji?tu Domus Auree izgrađene su gladijatorske ?kole i ine prate?e zgrade. Vespazijanova odluka o izgradnji Koloseja na mjestu Neronova jezera mo?e se smatrati populisti?kom gestom vra?anja ljudima onoga dijela grada koji je Neron prisvojio kao svoju imovinu. Za razliku od mnogih drugih amfiteatara koji su bili na rubovima grada, Kolosej je izgrađen u sredi?tu ?to ga simboli?no i postavlja u samo srce Rima.

Presjek iz Lexikon der gesamten Technik (1904.)

Izgradnja Koloseja financirana je bogatim plijenom iz plja?ke ?idovskoga hrama krajem Prvoga ?idovsko-rimskog rata 70. godine nakon opsade i uspje?na osvajanja Jeruzalema . Prema jednomu rekonstruiranom natpisu pronađenom na mjestu izgradnje, ?car Vespazijan naredio je da se podigne ovaj novi amfiteatar iz udjela njegovog generala u plijenu.” Pretpostavlja se da su ?idovski ratni zarobljenici vra?eni u Rim i bili dijelom brojne radne snage potrebnne za izgradnju amfiteatra, ali za to nema drevnih dokaza. [8] Osim nekvalificirane robovske radne snage, u izgradnji su sudjelovale skupine profesionalnih rimskih graditelja, građevinskih in?enjera, umjetnika , slikara i dekoratera, koji su preuzimali specijaliziranije zadatke. Kolosej je izgrađen s nekoliko razli?itih materijala: drvom, vapnencem, pr?incem , plo?icama, cementom i ?bukom .

Izgradnja Koloseja zapo?ela je pod vladavinom Vespazijana [9] oko 70. ? 72. godine (prema nekim izvorima 73. ? 75. godine). Kolosej je bio dovr?en do tre?ega kata u trenutku Vespazijanove smrti 79. godine. Najvi?u razinu dovr?io je njegov sin Tit 80. godine, [9] a inauguracijske igre odr?ane su 80. ili 81. godine. [10] Dion Kasije pripovijeda da je tijekom inauguracijskih igara u amfiteatru ubijeno preko 9000 divljih ?ivotinja. Povodom inauguracije izdan je prigodni kovani novac. [11] Građevinu je dodatno dao preurediti Vespazijanov mlađi sin novoimenovani car Domicijan koji je dao izgraditi tzv. hipogej , niz tunela koji se koristio za smje?taj ?ivotinja i robova. Dodao je i galeriju na vrh Koloseja kako bi pove?ao broj mjesta za sjedenje. [12]

Godine 217. Kolosej je te?ko o?te?en velikim po?arom uzrokovanim udarom munje (prema pisanju Diona Kasija) [13] , koji je uni?tio gornje drvene platforme u unutra?njosti amfiteatra. U potpunosti je popravljen tek oko 240. godine, a podvrgnut je daljnjim preinakama i popravcima 250. ili 252. godine i ponovno 320. godine. Honorije je zabranio odvijanje gladijatorskih borbi 399. i ponovno 404. godine. Gladijatorske borbe zadnji put se spominju oko 435. godine. [14] Pisani izvori bilje?e restauriranje raznih dijelova Koloseja pod Teodozijem II. i Valentinijanom III. (vladao 425. ? 455.), vjerojatno radi popravka ?tete uzrokovane velikim potresom 443. godine, a dodatni radovi izvedeni su 484. i 508. Arena se nastavila koristiti za natjecanja sve do 6. stolje?a. Lov na ?ivotinje nastavio se najmanje do 523. godine, kada je zabilje?eno da je Anicije Makim proslavio svoje konzulstvo odr?avanjem venationesa , koje je kralj Teodorik Veliki kritizirao zbog visoke cijene. [14]

Srednji vijek [ uredi | uredi kod ]

Zemljovid srednjovjekovnog Rima s prikazom Koloseja.

Kolosej je do?ivio nekoliko korjenitih promjena u svojoj namjeni. Do kasnoga 6. stolje?a u strukturu amfiteatra bila je ugrađena kapelica , premda to nije pridavalo nikakav poseban vjerski zna?aj zgradi kao cjelini. Arena je pretvorena u groblje . Brojni nadsvođeni prostori u arkadama ispod sjede?ih mjesta pretvoreni su u nastambe i zanatske radionice, a zabilje?eno je da su se ovi prostori iznajmljivali jo? u 12. stolje?u. Oko 1200. godine obitelj Frangipani preuzela je Kolosej, utvrdila ga i navodno ga koristila kao dvorac . Od po?etka do sredine 14. stolje?a tijekom papinoga Avignonskoga izgnanstva do?lo je do pada broja stanovnika Rima, a cijelo je podru?je postalo nesigurno. Građani Rima uvelike su napustili Kolosej, koji je postao razbojni?ka jazbina. [15]

Veliki potres 1349. te?ko je o?tetio Kolosej, pri ?emu se uru?ila vanjska ju?na strana, koja le?i na manje stabilnome aluvijalnom zemlji?tu. Velik dio kamenoga materijala iz uru?enih zidova ponovno je iskori?ten za izgradnju pala?a , crkava , bolnica i drugih zgrada diljem Rima. Nakon papina povratka u Rim 1377., Kolosej je obnovio vjerski red nazvan Arciconfraternita del SS. Salvatore ad Sancta Sanctorum , koji se potom nastanio u njegovome sjevernom dijelu sve do ranoga 19. stolje?a. [16] [17]

Unutra?njost amfiteatra stanovni?tvo je dugo vremena koristilo kao izvor kamene građe za izgradnju drugih objekata ili u slu?aju mramorne fasade materijal je spaljen da bi se dobilo ?ivo vapno . [18] ?eljezne stege [18] koje su dr?ale zajedno kamenu konstrukciju izvađene su ili izrezane iz zidova, ostavljaju?i brojne, poput o?iljaka vidljive ?upljine na građevini.

Novi vijek i moderno doba [ uredi | uredi kod ]

Pogled na Kolosej 1870. Vidljiva je polu-ruralna okolica Koloseja u to doba.
Kolosej u gravuri Giovannija Battiste Piranesija iz 1757.
Savezni?ke postrojbe pregledavaju vodi? ispred Koloseja nakon oslobođenja Rima 1944.
Unutra?njost Koloseja (1832.) Thomasa Colea , prikazuje postaje kri?nog puta oko arene, te visoku vegetaciju.

Tijekom 16. i 17. stolje?a crkveni du?nosnici iskazali su ?elju nala?enja prakti?ne namjene za Kolosej. Papa Siksto V. (1585. ? 1590.) planirao je zgradu pretvoriti u tvornicu vune koja bi zapo?ljavala rimske prostitutke, ali je taj prijedlog propao s njegovom preranom smrti. [19] Godine 1671. kardinal Altieri odobrio je uporabu prostora za odr?avanje borbi s bikovima , no negodovanje javnosti navelo ga je na ?urno odustajanje od ideje.

Godine 1749. papa Benedikt XIV podr?ao je stav mnogih da je Kolosej sveto mjesto na kojem su rani kr??ani umirali kao mu?enici . Zabranio je odvo?enje kamenoga materijala za gradnju, posvetio građevinu Kristovoj muci , te postavio postaje kri?nog puta proglasiv?i je posve?enom krvlju kr??anskih mu?enika koji su ondje stradali. [20]

Kasnije su pape pokrenule razne projekte stati?kog stabiliziranja i obnove, uklanjaju?i između ostalog i gusti biljni pokrov koji je obrasao u strukturu i prijetio dodatnim o?te?enjim. Pro?elje je oja?ano trokutastim klinovima od opeke 1807. i 1827. godine, a unutra?njost je popravljana 1831., 1846. i 1930-ih. Podstruktura arene djelomi?no je iskopana 1810. ? 1814. i 1874., a u potpunosti je otkrivena tijekom vladavine Benita Mussolinija 1930-ih. [21]

Kolosej je danas jedna od najpopularnijih turisti?kih znamenitosti Rima, koja godi?nje prima milijune posjetitelja. U?inci one?i??enja i op?ega propadanja tijekom vremena potaknuli su 40 milijardi lira vrijedan program obnove proveden između 1993. i 2000. (oko 20,6 milijuna eura po cijenama iz 2000. godine).

Posljednjih godina Kolosej je postao simbolom međunarodne kampanje protiv smrtne kazne, koja je u Italiji ukinuta 1948. godine. Ispred Koloseja odr?ano je 2000. nekoliko prosvjeda protiv smrtne kazne. Od tada gradske vlasti Rima mijenjaju boju no?nog osvjetljenja Koloseja iz bijele u zlatnu kad god se osobi osuđenoj na smrtnu kaznu bilo gdje u svijetu izmijeni kazna ili se pusti na slobodu [22] ili ako zakonodavno tijelo neke dr?ave ukine smrtnu kaznu. Nedavno je Kolosej osvijetljen zlatnom bojom u studenome 2012. nakon ukidanja smrtne kazne u ameri?koj dr?avi Connecticut u travnju 2012. [23]

Zbog ru?evna stanja unutra?njosti, Kolosej je neprakti?no koristiti za odr?avanje velikih događanja, s obzirom na to da se samo nekoliko stotina gledatelja mo?e smjestiti na privremenim mjestima za sjedenje. Međutim, mnogi su veliki koncerti odr?avani izvan građevine, koriste?i Kolosej kao pozadinu.

Opis [ uredi | uredi kod ]

Vanjski izgled [ uredi | uredi kod ]

Vanjski izgled Koloseja prikazuje djelomi?no o?uvani vanjski zid (lijevo) i uglavnom netaknuti unutarnji zid (sredina i desno).

Za razliku od rimskih kazali?ta koja su se obi?no gradila na padinama, Kolosej je u potpunosti samostoje?a građevina. Građevina je valjkasto tijelo elipti?noga tlocrta, du?a os ima 189 metara (640 rimskih stopa), kra?a os 156 metara (528 rimskih stopa), a povr?ina joj je 24 000 m². Visina vanjskog zida je 48 metara (165 rimskih stopa), a vanjski opseg amfiteatra izvorno je iznosio 545 metara (1835 rimskih stopa). Sredi?nja arena je elipsa du?ine 87 m i ?irine 55 m, okru?ena zidom visine 5 m, iznad kojega se uzdi?u redovi sjedala na razli?itim razinama.

Procjenjuje se da je za izgradnju vanjskoga zida utro?eno preko 100 000 m³ sedrenog kamena "travertina" koji nije bio prekriven ?bukom, a kameni blokovi bili su pri?vr??eni s 300 tona ?eljeznih spona. [24] Vanjski je zid međutim pretrpio veliku ?tetu tijekom stolje?a, a veliki su se segmenti uru?ili nakon potresa u 14. stolje?u. Sjeverna strana obodnog zida jo? je uvijek o?uvana. Karakteristi?ni trokutasti klinovi od opeke na svakom kraju moderni su dodaci izgrađeni po?etkom 19. stolje?a kako bi poduprli zid. Ostatak dana?njeg vanjskog izgleda Koloseja zapravo je izvorni unutarnji zid.

Superponirani poredak Koloseja

Sa?uvani dio monumentalnog pro?elja vanjskog zidnog pla?ta ?ine tri eta?e nadvi?ene podijem na kojem se nalazi visoka atika . Na eta?ama su polukru?ni otvori u pravilnim razmacima koje ih ra??lanjuju i kroz koje su hodnici dobivali svjetlost i zrak. Arkade su uokvirene polustupovima dorskoga , jonskoga i korintskoga reda, a atika je ukra?ena korintskim pilastrima . [25] Svaki od lukova u arkadama drugog i tre?eg kata u pro?losti je uokvirivao kipove vjerojatno bo?anstva i drugih likova iz klasi?ne mitologije .

Oko vrha atike bilo je postavljeno dvjesto ?etrdeset konzola nosa?a platna. Ovdje je izvorno bila u?vr??ena platnena nadstre?nica na uvla?enje poznata kao velarij , ?ija je uloga bila za?tita gledatelja od sunca i ki?e. Velarij se sastojao od platnom prekrivene strukture nalik mre?i na?injene od u?adi, sa sredi?njim otvorom. [26] Pokrivao je dvije tre?ine Koloseja i koso se spu?tao prema sredi?tu, ?to bi stvaralo lagano strujanje zraka koje je dodatno davalo osvje?enje publici. Zapovjedni?tvo rimske mornarice u Misenumu tradicionalno je biralo najbolje mornare za rad na velariju, koji su bili smje?teni u obli?njem Castra Misenatiumu . [27]

Ulaz LII u Kolosej s jo? vidljivim rimskim brojevima .

Ogroman kapacitet Koloseja za smje?taj publike stvorio je potrebu da se gledali?te i pristupni prolazi mogu brzo napuniti ili evakuirati. Kako bi rije?ili ovaj izazov, arhitekti toga doba osmislili su vrlo sli?na rje?enja onima koja se koriste na suvremenim stadionima. Amfiteatar je bio okru?en s osamdeset ulaza u prizemlju, od kojih su 76 koristili gledatelji. [28] Svaki ulaz i izlaz i svako stubi?te bili su ozna?eni brojevima. Sjeverni glavni ulaz bio je rezerviran za rimskog cara i njegovu svitu, a ostala tri osna ulaza najvjerojatnije su koristili patriciji . Sva ?etiri osna ulaza bila su bogato ukra?ena oslikanim ?tukaturnim reljefima, od kojih su sa?uvani fragmenti. Mnogi izvorni vanjski ulazi nestali su s uru?avanjem vanjskog zida, ali ostali su sa?uvani ulazi od XXIII (23) do LIIII (54). [29]

Gledateljima su se dijelile ulaznice u obliku numeriranih krhotina keramike koje su ih upu?ivale na odgovaraju?i segment amfiteatra i to?an red. Svojim su sjedi?tima pristupali preko vomitorija (lat. vomitorium ), prolaza koji su se otvarali na prostor iza stra?njeg niza sjedala. Ovi su prolazi brzo vodili svjetinu na pripadaju?a sjede?a mjesta i po zavr?etku događaja ili u slu?aju hitnog evakuiranja omogu?avali su pra?njenje prostora u samo nekoliko minuta. Naziv vomitorij potje?e od latinske rije?i za povra?anje , ?to asocira na brzo pra?njenje.

Sjede?a mjesta [ uredi | uredi kod ]

Zako?ene povr?ine neko? su bila mjesta za sjedenje.

Prema Kronografiji iz 354. godine , Kolosej je imao kapacitet primanja 87 000 ljudi, iako moderne procjene govore o oko 50 000 ljudi. Gledatelji su sjedili na mjestima za sjedenje na vi?e razina koji je odra?avao strogo slojevitu podjelu starorimskoga dru?tva. Na sjevernomu i ju?nom kraju postavljene su posebne lo?e za cara i vestalke , ?to je pru?alo najbolji pogled na arenu. Uz njih na istoj razini bila je ?iroka platforma ili podij za senatore , kojima je bilo dopu?teno donijeti vlastite stolce. Imena nekih senatora iz 5. stolje?a jo? uvijek se mogu vidjeti uklesana u kamenu, kao za njih predodređena mjesta.

Prikaz (profil) sjede?ih prostora.

Niz iznad senatora, poznat kao maenianum primum , zauzimala je nesenatorski plemi?ki stale? ili vojnici na konju ( equites ). Sljede?a razina, maenianum secundum , izvorno je bila predodređena za obi?ne rimske građane ( plebejce ) i bila je podijeljena u dva dijela. Donji dio ( immum ) bio je osiguran za imu?ne građane, a gornji dio ( summum ) za siroma?ne građane. Za druge dru?tvene skupine predviđeni su posebni sektori: primjerice, dje?aci sa svojim u?iteljima, vojnici na dopustu, strani dostojanstvenici, pisari, glasnici, sve?enici i sl. Kamena (a kasnije mramorna ) mjesta za sjedenje bila su predviđena za građane i plemi?e, koji su vjerojatno sa sobom nosili vlastite jastuke. Natpisi su ozna?avali podru?ja rezervirana za određene skupine.

Jo? jedna razina, maenianum secundum in legneis , dodana je na samome vrhu građevine tijekom vladavine Domicijana . ?inila ju je galerija za sirotinju, robove i ?ene. To bi bio prostor za stajanje ili bi tamo bile postavljene vrlo strme drvene klupe. Nekim skupinama je pristup Koloseju bio u potpunosti zabranjen, posebice grobarima, glumcima i biv?im gladijatorima. [30]

Svaka je razina bila podijeljena na odjeljke ( maeniana ) zakrivljenim prolazima i niskim zidovima ( praecinctiones ili baltei ), koje su stubi?tima i prolazima iz vomitorija dodatno bile podijeljene na klinove ( cunei ). Svaki red sjedala ( gradus ) bio je obroj?en, ?to je dopu?talo svakomu pojedinom sjedalu biti to?no ozna?eno svojim gradusom, cuneusom i brojem. [31]

Arena i hipogej [ uredi | uredi kod ]

Kolosejska arena: vidljiv je hipogej danas ispunjen zidovima. Zidovi su dodani relativno rano nakon izgradnje, kada je odlu?eno da se arena vi?e ne?e potapati i koristiti za pomorske bitke.

Sama arena imala je dimenzije 83 metara s 48 metara (280 sa 163 rimske stope). [32] Drveni je pod arene najvjerojatnije bio prekriven pijeskom (latinska rije? za pijesak je harena ili arena ), koji je prekrivao slo?enu podzemnu strukturu zvanu hipogej (od gr?ke rije?i za "podzemlje"). Hipogej nije dio izvorne konstrukcije ve? ga je dao izgraditi car Domicijan . Sada je malo ostalo od izvornog poda arene, ali hipogej je jo? uvijek jasno vidljiv. Sastojao se od dvoslojne podzemne mre?e tunela i kaveza ispod arene gdje su bili smje?teni gladijatori i dr?ale se divlje zvijeri prije po?etka borbi. Osamdeset okomitih okana omogu?avalo je trenutni izlaz ?ivotinja iz kaveza u arenu. Ve?e platforme sa ?arkama zvane hegmata otvarale su arenu slonovima i krupnim ?ivotinjama. Kolosej je u vi?e navrata preina?en. Vidljivo je najmanje dvanaest razli?itih faza gradnje. [32]

Pogled na unutra?njost Koloseja, gdje je vidljiv hipogej (gr?.: "podzemlje").

Hipogej je bio povezan tunelima s nizom to?aka izvan Koloseja. ?ivotinje i izvođa?i prolazili su kroz tunel iz obli?njih ?tala, a gladijatorske barake u Ludus Magnusu na istoku također su tunelima bile povezane amfiteatrom. Odvojeni prolazi bili su predviđeni za cara i vestalke kako bi im se omogu?io ulazak i izlazak iz Koloseja bez da budu prisiljeni prolaziti kroz svjetinu. [33]

U hipogeju su također postojali razni drevni strojevi. Dizala i koloture podizali su i spu?tali kulise, te razne rekvizite i ?ivotinje u kavezima koje bi se oslobađale u prostor arene. Postoje dokazi o postojanju velikih hidrauli?kih mehanizama [34] i prema drevnim izvje?tajima, bilo je mogu?e brzo potopiti arenu, vjerojatno putem kanala do obli?njega akvedukta . Međutim izgradnjom hipogeja po Domicijanovu nalogu jo? u ranoj fazi postojanja Koloseja prekinuta je praksa plavljenja arene, a time i pomorskih bitaka.

Prate?e građevine [ uredi | uredi kod ]

Kolosej i njegove aktivnosti omogu?ili su razvoj zna?ajne industrije u njegovoj neposrednoj blizini. Osim samog amfiteatra uz igre su bile vezane i mnoge druge građevine. Odmah na istoku nalaze se ostaci ?kole za obuku gladijatora Ludus Magnus . Ta je građevina izravno bila povezana s Kolosejem posebnim podzemnim prolazom, koji je omogu?io lak pristup gladijatorima. Ludus Magnus je imao vlastitu minijaturnu arenu za treniranje, koja je sama po sebi bila popularna atrakcija za rimske gledatelje. Druge ?kole za obuku na istom podru?ju bili su Ludus Matutinus ("Jutarnja ?kola"), gdje su se obu?avali borci protiv ?ivotinja, te da?ka i galska gladijatorska ?kola.

U blizini je bio i Armamentarium , gdje se skladi?tilo oru?je za gladijatore; Summum Choragium , gdje su bili pohranjeni strojevi; sanatorij , bolnica za lije?enje ranjenih gladijatora i Spoliarium , gdje se tijelima mrtvih gladijatora skidao oklop i gdje su tijela odlagana.

Izvan Koloseja, na udaljenosti od 18 m od vanjskoga zida, nalazio se niz visokih kamenih stupova, od kojih je pet o?uvano na isto?noj strani. Stru?njaci su iznijeli niz hipoteza o njihovoj svrsi: vjerska granica, vanjska granica za provjeru karata, ili sidro za velarij . [35]

Predstave [ uredi | uredi kod ]

Ave Imperator, morituri te salutant, ulje na platnu, autor Jean-Leon Gerome 1859.

U Koloseju su se odr?avale razne predstave i drugi događaji, najpoznatiji od kojih su bile gladijatorske borbe i uprizorenja velikih bitaka. Predstave su se nazivale munera i uvijek su ih organizirali privatni dostojanstvenici, a ne dr?ava. Imali su sna?an vjerski element, ali su također predstavljali demonstraciju mo?i i obiteljskog presti?a, te su bili iznimno popularni među stanovni?tvom. Druga popularna vrsta predstave bio je lov na ?ivotinje ili venatio . U toje se predstavi koristilo veliki broj divljih zvijeri, uglavnom uvezenih iz Afrike i Bliskog Istoka , poput nosoroga , nilskih konjia , slonova , ?irafa , divljih goveda turova , europskih bizona , berberskih lavova , pantera , leopard a, medvjeda , kaspijskih tigrova , krokodila i nojeva . Bitke i uprizorenja lova ?esto su se odr?avali usred slo?enih kulisa s pokretnim drve?em i drugim objektma. Takvi su događaji ponekad bili grandiozni, neki izvori navode da je car Trajan proslavio svoje pobjede nad Da?anima 107. godine predstavama u kojima je sudjelovalo 11 000 ?ivotinja i 10 000 gladijatora tijekom 123 dana. U pauzama za ru?ak izvodila bi se pogubljenja ad bestias . Osuđeni na smrt bili bi poslani u arenu goli i nenaoru?ani da se suo?e sa zvijerima koje bi ih rastrgale. U pauzama između glavnih predstava, gledatelje su zabavljali akrobati i mađioni?ari.

Pollice Verso, ulje na platnu, autor Jean-Leon Gerome 1872.

U ranim danima nakon izgradnje Koloseja, drevni su kroni?ari zabilje?ili da je amfiteatar kori?ten za uprizorenje pomorskih bitaka naumahija ili navalia proelia . Zapisi o inauguracijskim igrama koje je odr?ao car Tit Flavije 80. godine opisuju da je arena bila ispunjena vodom za predstavu posebno uvje?banih pliva?kih konja i bikova. Također postoji zapis o uprizorenju poznate pomorske bitke između Korkirskih (Krfskih) Grka i Korin?ana . Naumahije su bile predmetom ?ustrih rasprava među povjesni?arima oko tehni?kih i in?enjerskih problema organiziranja takvih predstava. Premda opskrba vodom ne bi bila zna?ajni problem, nejasno je kako je arena mogla biti izolirana da se sprije?i istjecanje vode, niti bi u areni bilo dovoljno prostora za kretanje ratnih brodova. Pretpostavlja se da je u kronikama ili navedena pogre?na lokacija ili da je Kolosej izvorno imao ?iroki poplavni kanal du? sredi?nje osi (koji ?e kasnije biti zamijenjen hipogejem ). [36]

Sylvae ili uprizorenja divljeg okoli?a također su se bila popularna u Coloseju. Slikari, tehni?ari i arhitekti konstruirali bi simulaciju ?ume s pravim drve?em i grmljem posađenim u tla arene, nakon ?ega bi u arenu bile pu?tene ?ivotinje. Takve su se predstave organizirale ili za prikaz prirodnog okoli?a za urbano stanovni?tvo, kao pozadina za lov ili za predstave s temom prizora iz mitologije . Kulise su se povremeno koristile za smaknu?a u kojima je junak pri?e kojeg glumi osuđena osoba ubijen na jedan od raznih jezivih, ali mitolo?ki autenti?nih na?ina kao primjerice spaljivanja ili tako ?to bi ga rastrgale i pro?drle divlje zvijeri.

Suvremena uporaba [ uredi | uredi kod ]

Pogled iz zraka na Kolosej 2021.

Kolosej je danas glavna turisti?ka atrakcija u Rimu s dnevnim priljevom vi?e tisu?a turista, koji svake godine uđu u unutarnji krug amfiteatra kako bi vidjeli arenu. [37] Danas se na gornjem katu vanjskoga zida građevine nalazi muzej posve?en Erosu . Ispod Koloseja vidljiva je mre?a podzemnih prolaza ( hipogej ) koji se neko? koristio za oslobađanje divljih ?ivotinja i ulaz gladijatora u arenu. Hipogej je otvoren je za javnost od ljeta 2010. [38]

Kolosej je također bio mjesto nekoliko katoli?kih obreda u 20. i 21. stolje?u, primjerice papa Benedikt XVI. predvodio je 2007. Kri?ni put Veliki petak. [39] [40] [41]

Obnova i dostupnost razina [ uredi | uredi kod ]

Kolosej za vrijeme obnove (2015.)

Godine 2011. direktor tvrtke za proizvodnju obu?e Tod's Diego Della Valle sklopio je ugovor s lokalnim du?nosnicima o sponzoriranju 25 milijuna € vrijednu obnovu Koloseja. Po?etak radova planiran je krajem 2011. godine i trebao je trajati do dvije i pol godine. [42] Zbog kontroverzne prirode kori?tenja javno-privatnog partnerstva za financiranje obnove radovi su odgođeni i zapo?eli su 2013. godine. Ovaj zahvat je ujedno i prvo potpuno ?i??enje i popravak u povijesti Koloseuma. [43] Prva faza je ?i??enje i restauriranje arkadnog pro?elja Koloseja i zamjena metalnih ograda koje blokiraju lukove u prizemlju. Nakon tri godine radovi su zavr?eni 1. srpnja 2016. kada je talijanski ministar kulture Dario Franceschini najavio i da su osigurana sredstva za obnovu podova do kraja 2018. godine, uklju?uju?i i izgradnju pozornice za koju Franceschini tvrdi da ?e se koristiti za "kulturna događanja najvi?e razine". [44] Projekt također uklju?uje izgradnju uslu?nog centra i restauriranje galerija i podzemnih prostora unutar Koloseja. [45] Od 1. studenoga 2017. gornje dvije razine otvorene su za posjete s vodi?em.

Od 19. listopada 2010. omogu?eni su posjeti podzemlju Koloseja, tzv. hipogeju, kao i tre?oj nadzemnoj razini. Zimi razgledavanje nije bilo mogu?e, ali je podzemna razina opet otvorena od 12. o?ujka 2011. Krajem rujna 2011. podzemna razina opet se zatvorila zbog temeljite obnove Koloseja, koja ?e utjecati na dostupnost pojedinih dijelova građevine, ovisno o tijeku radova. [46]

Zna?aj za kr??anstvo [ uredi | uredi kod ]

Posljednja molitva kr??anskih mu?enika , ulje na platnu, Jean-Leon Gerome (1883.).

Kr??ani op?enito smatraju Kolosej mjestom mu?eni?tva velikoga broja vjernika u doba progona kr??ana u Rimskome Carstvu , o ?emu svjedo?i crkvena povijest i tradicija. [47] [48] [49] Dio znanstvenika smatra kako se ve?ina pogubljenja vjerojatno dogodila na drugim lokacijama unutar grada Rima, isti?u?i nedostatak fizi?kih dokaza ili povijesnih zapisa u prilog toj tezi. [50] [51] [52] Ovi znanstvenici tvrde da su ?neki kr??ani pogubljeni u Koloseju kao obi?ni kriminalci, a njihov je zlo?in bio odbijanje ?tovanja rimskih bogova”. [53] [54] Prema zapisima Ireneja Lionskoga (umro oko 202.), Ignacije Antiohijski ba?en je lavovima u Rimu oko 107. godine i, premda Irenej ne spominje Kolosej i ne povezuje taj događaj s Kolosejem, tradicija pripisuje pogubljenje upravo tomu mjestu. [55] [56] [57] [58]

Kri? posve?en kr??anskim mu?enicima, podignut 2000. godine na inicijativu pape Ivana Pavla II.

U srednjemu vijeku Kolosej se nije smatrao spomenikom , ve? je kori?ten kao izvor kamene građe, [59] ?to zna?i da je kameni materijal iz Koloseja kori?ten za izgradnju drugih svetih mjesta. [60] Ova se ?injenica koristi kao argument da se u vrijeme kada su mjesta povezana s mu?enicima bila visoko ?tovana, Kolosej nije tretirao kao sveto mjesto, [61] niti je bio uklju?en u itinerare stavljene na raspolaganje hodo?asnicima, niti se spominje u djelima poput Mirabilia Urbis Romae ( hrv. ??uda grada Rima”), koji tvrdi da je Circus Flaminius , ali ne i Kolosej, bio mjestom mu?eni?tva. [62] Dio građevine naseljavao je jedan crkveni red , ali nije poznato je li to bilo iz nekoga posebnog vjerskog razloga.

Papa Pio V. (1566. ? 1572.) navodno je preporu?io hodo?asnicima skupljanje pijeska iz arene Koloseja kao relikviju , iz razloga ?to je bio natopljen krvlju mu?enika, no neki od njegovih suvremenika nisu dijelili to uvjerenje. [63] Stolje?e kasnije, knji?evnik i sve?enik Fioravante Martinelli u svojoj je knjizi Roma ex ethnica sacra iz 1653. godine stavio Kolosej na ?elo popisa mjesta posve?enih mu?enicima. Martinellijeva knjiga o?ito je djelovala na javno mnijenje . Kao odgovor na prijedlog kardinala Altierija da se Kolosej pretvori u arenu za borbe bikova, Carlo Tomassi objavio je pamflet u znak prosvjeda protiv onoga ?to je smatrao ?inom oskvrnu?a. Kontroverza koja je uslijedila uvjerila je papu Klementa X. na zatvaranje vanjske arkade Koloseja i progla?enja sveti?tem . [64]

Na nagovor sv. Leonarda iz Port Mauricea , papa Benedikt XIV. (1740. ? 1758.) zabranio je eksploatiranje Koloseja za kamenu građu i podigao postaje kri?nog puta oko arene, koje su ostale o?uvane do velja?e 1874. [65] Benedict Joseph Labre proveo je posljednje godine svog ?ivota unutar zidina Koloseja ?ive?i od milostinje do svoje smrti 1783. [65] Nekoliko papa iz 19. stolje?a financiralo je popravak i restauracijske radove na Koloseju, a on i danas zadr?ava svoju kr??ansku povezanost. U Koloseju stoji kr??anski kri? s natpisom:

Amfiteatar, posve?en trijumfima, zabavi i bezbo?nom ?tovanju poganskih bogova, sada je posve?en patnjama mu?enika pro?i??enih od bezbo?nog praznovjerja. [66]

Na nekoliko to?aka oko arene postavljeni su drugi kri?evi, a svakog Velikoga petka Papa predvodi ophod i pobo?nost Kri?noga puta do amfiteatra.

U umjetnosti i popularnoj kulturi [ uredi | uredi kod ]

Kolosej se je bio mjestom radnje u brojnim filmovima , umjetni?kim djelima i videoigrama . Pojavljuje se u filmovima kao ?to su Praznik u Rimu , Gladijator , Put zmaja i Skaka?, te u videoigrama poput Assassin's Creed: Brotherhood , Ryse: Son of Rome i Forge of Empires .

Nekoliko monumentalnih građevina diljem svijeta oblikovano je ili nadahnuto Kolosejem:

Galerija [ uredi | uredi kod ]

  • Kolosej 2021.
    Kolosej 2021.
  • Kolosej i Konstantinov slavoluk, pogled s Palatina
    Kolosej i Konstantinov slavoluk, pogled s Palatina
  • Unutrašnjost Koloseja
    Unutra?njost Koloseja
  • Unutrašnjost
    Unutra?njost
  • Kolosej noću
    Kolosej no?u
  • Redovi sjedala na istočnoj strani
    Redovi sjedala na isto?noj strani
  • Kolosej 2013.
    Kolosej 2013.

Izvori [ uredi | uredi kod ]

  1. ↑ William H. Byrnes IV: ?Ancient Roman Munificence: The Development of the Practice and Law of Charity”. Rutgers Law Review , sv. 57, br 3 (2005.), str. 1043?1110.
  2. ↑ BBC's History of the Colosseum p. 1 . Bbc.co.uk. 22. o?ujka 2011 . Pristupljeno 16. travnja 2012.
  3. ↑ Baldwin, Eleonora. 2012. Rome day by day . John Wiley & Sons Inc. Hoboken. str. 26. ISBN   978-1-118-16629-1
  4. ↑ The New Seven Wonders of the World . Hindustan Times . 8 July 2007. Ina?ica izvorne stranice arhivirana 30 . rujna 2007 . Pristupljeno 11 . srpnja 2007. Provjerite vrijednost datuma u parametru: |access-date= i |archive-date= ( pomo? )
  5. ↑ Frommer's Events ? Event Guide: Good Friday Procession in Rome (Palatine Hill, Italy) . Frommer's. Ina?ica izvorne stranice arhivirana 7. sije?nja 2009 . Pristupljeno 8. travnja 2008.
  6. ↑ The-Colosseum.net:Before the Colosseum . www.the-colosseum.net . Ina?ica izvorne stranice arhivirana 24. velja?e 2021 . Pristupljeno 19. rujna 2019.
  7. ↑ Claridge, Amanda. 1998. Rome: An Oxford Archaeological Guide First izdanje. Oxford University Press. Oxford. str.  276?282 . ISBN   978-0-19-288003-1
  8. ↑ Elkins, str. 23
  9. ↑ a b Roth, Leland M. 1993. Understanding Architecture: Its Elements, History and Meaning First izdanje. Westview Press. Boulder, CO. ISBN   978-0-06-430158-9
  10. ↑ Building the Colosseum . tribunesandtriumphs.org
  11. ↑ Sear, David R.: Roman Coins and Their Values ? The Millennium Edition . Volume I: The Republic and The Twelve Caesars, 280 BC ? 96 AD (str. 468?469, br. 2536). London: Spink. ISBN 1-902040-35-X
  12. ↑ Alfoldy, Geza. 1995. Eine Bauinschrift Aus Dem Colosseum. Zeitschrift fur Papyrologie und Epigraphik . 109 : 195?226
  13. ↑ Cass. Dio lxxviii.25.
  14. ↑ a b Claridge, Amanda. 1998. Rome: An Oxford Archaeological Guide First izdanje. Oxford University Press. Oxford. str.  276?282 . ISBN   978-0-19-288003-1
  15. ↑ History of the Colosseum . Wonders of the World . Pristupljeno 2. studenoga 2022.
  16. ↑ History of the Colosseum . Wonders of the World . Pristupljeno 2. studenoga 2022.
  17. ↑ MEDIVM AEVVM . The-Colosseum . The-Colosseum.Net . Pristupljeno 1. studenoga 2016. Names the order: Arciconfraternita del SS. Salvatore ad Sancta Sanctorum , aka del Gonfalone . Co-tenants: the Roman Senate and the Camera Apostolica. "In 1519 The Confraternita built the little chapel of Santa Maria della Pieta inside the Colosseum."
  18. ↑ a b Claridge, Amanda. 1998. Rome: An Oxford Archaeological Guide First izdanje. Oxford University Press. Oxford. str.  276?282 . ISBN   978-0-19-288003-1
  19. ↑ ?Rome”, Encyclopædia Britannica , 2006.
  20. ↑ The Coliseum ( engl. ) newadvent.org . Katoli?ka enciklopedija
  21. ↑ Claridge, Amanda. 1998. Rome: An Oxford Archaeological Guide First izdanje. Oxford University Press. Oxford. str.  276?282 . ISBN   978-0-19-288003-1
  22. ↑ Young, Gayle. 24. velja?e 2000. On Italy's passionate opposition to death penalty . CNN . Pristupljeno 2. kolovoza 2006.
  23. ↑ International: Roman Colosseum Lit to Mark Connecticut's Abolition of Death Penalty . Death Penalty Info . Pristupljeno 9. lipnja 2015.
  24. ↑ Claridge, Amanda. 1998. Rome: An Oxford Archaeological Guide First izdanje. Oxford University Press. Oxford. str.  276?282 . ISBN   978-0-19-288003-1
  25. ↑ Ian Archibald Richmond, Donald Emrys Strong, Janet DeLaine . "Colosseum", The Oxford Companion to Classical Civilization . Ed. Simon Hornblower and Antony Spawforth. Oxford University Press, 1998.
  26. ↑ Roth, Leland M. 1993. Understanding Architecture: Its Elements, History and Meaning First izdanje. Westview Press. Boulder, CO. ISBN   978-0-06-430158-9
  27. ↑ Downey, Charles T. 9. velja?e 2005. The Colosseum Was a Skydome? . Pristupljeno 2. kolovoza 2006.
  28. ↑ Roth, Leland M. 1993. Understanding Architecture: Its Elements, History and Meaning First izdanje. Westview Press. Boulder, CO. ISBN   978-0-06-430158-9
  29. ↑ Claridge, Amanda. 1998. Rome: An Oxford Archaeological Guide First izdanje. Oxford University Press. Oxford. str.  276?282 . ISBN   978-0-19-288003-1
  30. ↑ Claridge, Amanda. 1998. Rome: An Oxford Archaeological Guide First izdanje. Oxford University Press. Oxford. str.  276?282 . ISBN   978-0-19-288003-1
  31. ↑ Samuel Ball Platner (rev. Thomas Ashby), A Topographical Dictionary of Ancient Rome . Oxford University Press, 1929.
  32. ↑ a b Claridge, Amanda. 1998. Rome: An Oxford Archaeological Guide First izdanje. Oxford University Press. Oxford. str.  276?282 . ISBN   978-0-19-288003-1
  33. ↑ Claridge, Amanda. 1998. Rome: An Oxford Archaeological Guide First izdanje. Oxford University Press. Oxford. str.  276?282 . ISBN   978-0-19-288003-1
  34. ↑ Claridge, Amanda. 1998. Rome: An Oxford Archaeological Guide First izdanje. Oxford University Press. Oxford. str.  276?282 . ISBN   978-0-19-288003-1
  35. ↑ Claridge, Amanda. 1998. Rome: An Oxford Archaeological Guide First izdanje. Oxford University Press. Oxford. str.  276?282 . ISBN   978-0-19-288003-1
  36. ↑ Claridge, Amanda. 1998. Rome: An Oxford Archaeological Guide First izdanje. Oxford University Press. Oxford. str.  276?282 . ISBN   978-0-19-288003-1
  37. ↑ The Colosseum.net : The resourceful site on the Colosseum .
  38. ↑ Squires, Nick. 23. lipnja 2010. Colosseum to open gladiator passageways for first time . The Daily Telegraph . UK. Ina?ica izvorne stranice arhivirana 11. sije?nja 2022 . Pristupljeno 30. sije?nja 2011.
  39. ↑ Joseph M Champlin, The Stations of the Cross With Pope John Paul II Liguori Publications, 1994, ISBN 0-89243-679-4 .
  40. ↑ Vatican Description of the Stations of the Cross at the Colosseum: Pcf.va
  41. ↑ Frommer's Events ? Event Guide: Good Friday Procession in Rome (Palatine Hill, Italy) . Frommer's. Ina?ica izvorne stranice arhivirana 7. sije?nja 2009 . Pristupljeno 8. travnja 2008.
  42. ↑ Rome Colosseum repair to be funded by Tods shoe firm . BBC News . BBC. 21. sije?nja 2011 . Pristupljeno 16. travnja 2012.
  43. ↑ Silvers, Eric. 25. travnja 2014. The Colosseum's Badly Needed Bath . The Wall Street Journal . Pristupljeno 7. rujna 2014.
  44. ↑ Italy Completes a Long Overdue Restoration of Rome's Iconic Colosseum . 3. srpnja 2016. Ina?ica izvorne stranice arhivirana 28. srpnja 2020 . Pristupljeno 26. lipnja 2023.
  45. ↑ Povoledo, Elisabetta. 31. srpnja 2012. Colosseum Won't Be Restored in a Day, but Work Is Finally Scheduled to Start . Pristupljeno 17. lipnja 2015.
  46. ↑ Donati, Silvia. 5. listopada 2017. Colosseum To Open Top Levels to the Public
  47. ↑ The-Colosseum.net: Antiquity . the-colosseum.net
  48. ↑ Catholic Encyclopedia: The Coliseum . newadvent.org
  49. ↑ Colosseum & Christian Martyrs . tribunesandtriumphs.org
  50. ↑ Hopkins , str. 103
  51. ↑ Brockman, Norbert C. 2011. Encyclopedia of Sacred Places [2 volumes] . ABC-CLIO. str. 108. ISBN   978-1-59884-655-3 . Javna pogubljenja odr?avala su se tamo za vrijeme Carstva i zbog tih posljednjih događaja Kolosej je postao kr??ansko sveti?te. Sporno je da li su mnogi ranokr??anski mu?enici zapravo umrli u Koloseju, budu?i da se to ne spominje u drevnim kr??anskim zapisima.
  52. ↑ Polidoro, Massimo . 2018. Myths and Secrets of the Colosseum . Skeptical Inquirer . 42 (1): 15?17. Ina?ica izvorne stranice arhivirana 18. lipnja 2018 . Pristupljeno 19. lipnja 2018.
  53. ↑ Brockman, Norbert C. 2011. Encyclopedia of Sacred Places [2 volumes] . ABC-CLIO. str. 108. ISBN   978-1-59884-655-3 . Malo je dvojbi da su neki kr??ani bili pogubljeni kao obi?ni zlo?inci u Koloseju, njihov je zlo?in bio odbijanje ?tovanja rimskih bogova. Ve?ina mu?enika, međutim, umrla je za svoju vjeru na Circusu Maximusu . Neki su ?ak bili pogubljeni kao ?lanovi onoga ?to su Rimljani smatrali ?idovskom sektom, po?to su i ?idovi i kr??ani odbijali ?tovanje bogova.
  54. ↑ Potter, David Stone. 1999. Life, Death, and Entertainment in the Roman Empire . University of Michigan Press . str. 227. ISBN   978-0-472-08568-2
  55. ↑ Litfin, Bryan M. 2007. Getting to Know the Church Fathers: An Evangelical Introduction . Brazos Press. str. 44. ISBN   978-1-4412-0074-7 . No prema Ireneju (koji je boravio u Rimu nedugo nakon tih događaja), Ignacije je doista skon?ao ?ivot tako da je ba?en divljim zvjerima za zabavu rimske svjetine, vjerojatno upravo u zloglasnom Koloseju. Mno?tvo prisutno tog dana do?ivjelo je taj prizor kao slom ove ponizne osobe i njegove kr??anske religije. No Ignacije smatra njegovu smrt krikom pobjede. Danas se kr??anski kri? nalazi u Koloseju s plo?om na kojoj pi?e: "Amfiteatar posve?en trijumfima, zabavama i bezbo?nom ?tovanju poganskih bogova, sada je posve?en patnjama mu?enika o?i??enih od bezbo?nog sujeverja."
  56. ↑ Flinn, Frank K. 2006. Encyclopedia of Catholicism . Infobase Publishing. str. 359. ISBN   978-0-8160-7565-2 . Bio je uhva?en u op?em progonu Crkve za vladavine cara Trajana (98. - 117.), doveden u Rim i ba?en lavovima u Koloseju oko 107. godine. Njegov blagdan je 17. listopada. Prije svojeg pogubljenja, Ignacije je u svojemu putovanju napisao sedam pisama crkvama, po jedno pismo Efezu, Magneziji, Trali, i Filadelfiji, dva pisma crkvi u Smirni i jedno biskupu Smirne Polikarpu. Pisma su bogat izvor informacija o ranoj teologiji, liturgiji i organizaciji Crkve.
  57. ↑ Hopkins , str. 103: ?Vjerojatno su kr??ani bili pogubljeni ondje. Oni koji su navodno mu?eni 'u Rimu' zapravo su umrli u Koloseju. No, unato? uvrije?enu mi?ljenju, to je samo pretpostavka. Jedan od mogu?ih kandidata za mu?eni?tvo u Koloseju jest sveti Ignacije, biskup Antiohije (u Siriji) s po?etka 2. stolje?a, koji je bio 'dan zvijerima' u Rimu.”
  58. ↑ Brockman, Norbert C. 2011. Encyclopedia of Sacred Places [2 volumes] . ABC-CLIO. str. 108. ISBN   978-1-59884-655-3 . Kr??ani su u Koloseju ?esto umrli u dramati?nim okolnostima, ?to je bio jeda od razloga stvaranja legende. Sveti Ignacije iz Antiohije, u?enik sv. Ivana Evanđelista, ba?enn je zvijerima za vladavine cara Trajana 107. Ubrzo nakon toga, 115 kr??ana je ubijeno strijelama. Kada su se kr??ani odbili moliti bogovima za kraj kuge u drugoj polovici 2. stolje?a, Marko Aurelije je naredio pogubljenje tisu?a ljudi u Koloseju pod optu?bom blasfemije.
  59. ↑ Hopkins , str. 160: ?Tijekom ve?eg dijela srednjeg vijeka i rane renesanse, Kolosej nije bio toliko spomenik koliko 'kamenolom'. Opisanjem te aktivnosti kao 'plja?ke' stje?e se krivi dojam. U ve?ini slu?ajeva, uklanjanje tog kamena nije bilo nezakonito niti neovla?teno.”
  60. ↑ The-Colosseum.net: 1300?1700 . the-colosseum.net
  61. ↑ Prazna referenca ( pomo? )
  62. ↑ Prazna referenca ( pomo? )
  63. ↑ Prazna referenca ( pomo? )
  64. ↑ Prazna referenca ( pomo? )
  65. ↑ a b Prazna referenca ( pomo? )
  66. ↑ Litfin, Bryan M. 2007. Getting to Know the Church Fathers: An Evangelical Introduction . Brazos Press. str. 44. ISBN   978-1-4412-0074-7
  67. ↑ Wonders Of The Modern World - Roman Colosseum ( engl. ) Pristupljeno 3. srpnja 2023.

Vanjske poveznice [ uredi | uredi kod ]

v  • u
Svjetska ?uda
Sedam anti?kih svjetskih ?uda
Sedam novih svjetskih ?uda
Dobavljeno iz " https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kolosej&oldid=6937876 "