Karlo VI. (III.)
Karlo VI. Habsburg
rimsko-njema?ki car i rimsko-njema?ki kralj
Vladavina	12. listopada 1711. ? 20. listopada 1740.
Krunidba	22. prosinca 1711. , Frankfurt
Prethodnik	Josip I.
Nasljednik	Karlo VII. Albert
ugarski kralj i hrvatski kralj
Vladavina	17. travnja 1711. ? 20. listopada 1740.
Krunidba	22. svibnja 1712. , Bratislava
Prethodnik	Josip I.
Nasljednik	Marija Terezija Austrijska
?e?ki kralj
Vladavina	17. travnja 1711. ? 20. listopada 1740.
Krunidba	5. rujna 1723. , Prag
Prethodnik	Josip I.
Nasljednik	Marija Terezija Austrijska
Supruga	Elisabeth Christine of Brunswick-Wolfenbuttel
Djeca	Marija Terezija Marija Ana Marija Amalija
Puno ime	Karl Franz Joseph Wenzel Balthasar Johann Anton Ignaz
Dinastija	Habsburg
Otac	Leopold I.
Majka	Tereza Sobieska
Rođenje	1. listopada 1685. , Be?
Smrt	20. listopada 1740. , Be?
Vjera	rimokatolik

Karlo VI. ( Be? , 1. listopada 1685. ? Be?, 20. listopada 1740. ), rimsko-njema?ki car (1711. ? 1740.), ugarsko-hrvatski ( Karlo III. ) i ?e?ki kralj ( Karlo II. ). Zadnji je mu?ki potomak iz dinastije Habsburg , zbog ?ega je Pragmati?nom sankcijom nastojao osigurati prijestolje k?eri Mariji Tereziji . ^[1]

?ivotopis [ uredi | uredi kod ]

Rodio se kao drugorođeni sin rimsko-njema?kog cara Leopold I. i Tereze Sobieske zbog ?ega je bio predodređen za nasljedstvo ?panjolske krune, dok je njegov stariji brat Josip I. naslijedio oca na carskom i kraljevskom prijestolju. U ratu za ?panjolsku ba?tinu Karlo na ?elu austrijskih trupa ulazi u Madrid gdje je 1705. godine okrunjen za kralja Aragona i Kastilje . Zbog iznenadne smrti brata, Josipa I., koji nije ostavio mu?kih potomaka, morao se odre?i krune Kastilje i Aragona i preuzeti krunu Svetog Rimskog Carstva i Ugarske . Mirom u Utrechtu 1713. godine, zavr?io je Rat za ?panjolsku ba?tinu , kojim se Karlo odrekao ?panjolskog prijestolja, ali je mirom u Rastattu (1714.) uspio ste?i ?panjolske posjede ( Milano , Napulj , Siciliju , Sardiniju , ?panjolsku Nizozemsku ). ^[1] Unato? postignutom uspjehu, uskoro je izgubio svu ostvarenu dobit. Siciliju i Napuljsko Kraljevstvo ustupio je napuljskom kralju Karlu VII. (?panj. Karlo III. ), dok je kralj Savoje Viktor Amadej II. dobio Sardiniju (1720.).

U trenutku stjecanja carske krune bio je jedini mu?ki odvjetak habsbur?ke loze, zbog ?ega se nametalo pitanje nasljedstva u slu?aju da ne bi za ?ivota ostavio mu?ke potomke. Stjecanjem okolnosti, time se pru?ila prilika Hrvatskom saboru da se samstalno uklju?i u dinasti?ku politiku i da nastupi nezavisno od Ugarske. Sabor je donio Pragmati?nu sankciju 1713. godine, na osnovu koje je omogu?io Karlovoj k?eri Mariji Tereziji da ga naslijedi u habsbur?kim nasljednim zemljama.

Godine 1716. zapo?eo je rat protiv Osmanskog Carstva , kako bi pomogao saveznici Veneciji , koju su Osmanlije napale u Gr?koj i Dalmaciji . Carska je vojska pod zapovjedni?tvom Eugena Savojskog postigla niz vojnih uspjeha kod Petrovaradina i Beograda , a Mle?ani u Dalmaciji, nakon ?ega su Osmanlije bile prisiljene zatra?iti mir, koji je sklopljen u Po?arevcu 1718. godine . Tim mirom Austrija je pro?irila svoje posjede na sjevernu Bosnu , Srbiju , ostatak Srijema , Banat s Temi?varem i Vla?kom do Alute. ^[2] Istodobno s vojnim uspjesima, Karlo je ostvario i uspjeh na diplomatskom polju. Do 1721. godine sve su nasljedne zemlje prihvatile zakon o nasljedstvu, a 1722. godine to je u?inila i Ugarska, uvjetuju?i svoj pristanak nedjeljivo??u Hrvatske od Ugarske.

Karlo je 1734. godine bio uvu?en u rat za poljsku ba?tinu, zbog ?ega je reorganizirao Vojnu krajinu i ustrojio je kao zasebnu zemlju, unato? protivljenjima Hrvatskog sabora. Budu?i da se u to vrijeme ve? znalo kako ?e suprug Marije Terezije biti lotarin?ki vojvoda Franjo Stjepan , Francuska se uklju?ila u rat za poljsku ba?tinu, kako bi sprije?ila ujedinjenje Austrije s Lotaringijom . Sukob je okon?an 1735. godine tako ?to je Francuska dobila Lotaringiju, Franjo Stjepan je za od?tetu dobio Toskanu , a Austrija je u zamjenu za izgubljenu Siciliju i jug Italije dobila talijanska vojvodstva Parmu i Piacenzu . ^[3]

Udajom Marije Terezije za Franju Stjepana 1736. utemeljena je dinastija Habsburg-Lothringen . Sljede?e godine zapo?eo je novi rat između Habsbur?ke Monarhije i Osmanskog Carstva koji je zavr?io mirom u Beogradu 1739. godine , po kojem je Austrija bila prisiljena vratiti Turcima sve ono ?to je bila zauzela u prethodnom ratu. Sve to nije bilo dovoljno, tako da je njegovom smr?u 20. listopada 1740. po?eo Rat za austrijsku ba?tinu . Novi njema?ko-rimski car nakratko je postao Karlo VII. Albert (1742. ? 1745.).

Bilje?ke [ uredi | uredi kod ]

Literatura [ uredi | uredi kod ]

• Budak, Neven; Strecha, Mario; Kru?elj, ?eljko, Habsburzi i Hrvati, Srednja Europa, Zagreb, 2003.

Vanjske poveznice [ uredi | uredi kod ]

• Karlo VI. - Hrvatska enciklopedija , pristupljeno 17. velja?e 2016. ( hrv. )