Dio serije ?lanaka vezanih uz Islam Povijest Islama

Vjerovanja i obi?aji

Jedinstvo • Bog Ispovijedanje vjere Molitva • Post Dobro?instvo • Hodo?a??e

Va?ne li?nosti

Muhammed Ebu Bekr • Omer Osman ibn Affan • Alija ibn Ebu-Talib Ahl al-Bayt Ashabi Islamski proroci

Tekstovi & zakoni

Kur'an • Hadis Pravo • Teologija ?ivotopisi Muhammeda ?erijat

Grane islama

Suniti • ?ijiti • Harid?iti • Ibadi

Dru?tveni aspekti

?kole • Teologija Filozofija • Nauka Umjetnost • Arhitektura • Gradovi Kalendar • Praznici ?ene • … u Kuranu Vođe • Politika Islamizam • Liberalizam • Sufizam

Vidi također

Islamski rje?nik • Hid?ra • Islamski kalendar Ovaj okvir:  vidi  • uredi

Islam ( arapski: ???????; latini?no : al-'isl?m , predanost Bogu), monoteisti?ka svjetska religija utemeljena je u Arabiji u VII. stolje?u . Utemeljio ju je Muhammed , a njezini sljedbenici nazivaju se muslimani. Pripada tipu objavljene i pravne religije. Islam zna?i religiju ( din ), stav predanosti Bogu ( iman ) i civilizaciju (ovozemaljsko uređenje zajednice po islamskim zakonima). Islamska era po?inje 622. , kad se Muhammed sa svojim prista?ama seli iz Meke (gdje su se tada?nji Arapi protivili ?irenju islama) u Medinu ( hid?ra ).

Nastanak i izvori

Islam se razvija u VII. stolje?u u polunomadskome politeisti?kom dru?tvu Arabijskog poluotoka, gdje je ve? bilo gradova s trgova?kom elitom. Karavane iz Meke i Jathriba (Medina) prometuju sa Sirijom i Palestinom , koje su onda bile unutar kr??anskoga Bizantskog Carstva. Na sjeveroistoku je zarathustristi?ko Perzijsko Carstvo, na jugu nestorijanski Jemen , a na zapadu, s one strane Crvenog mora, monofizitska Etiopija . U Medini i nekim drugim arapskim gradovima ?ivjele su dobro organizirane ?idovske zajednice.

Islam, poput judaizma i kr??anstva, njeguju strog monoteizam. Islam je nastao usavr?avanjem prethodnih abrahamskih religija. Kako su se razvijali narodi i njihova svijest, tako su se mijenjali propisi. Muslimanima se smatraju ne samo sljedbenici Muhammeda, ve? i ljudi koji su kao Bo?je poslanike i Bo?je robove prihvatili Abrahama (Ibrahima a.s.), Mojsija (Musu a.s.), Isusa (Isaa a.s.)i td.

Kabu su predislamski Arapi preuzeli od pravovjernih ?istunaca tzv. hanifa , monoteista. Poligamija je kod predislamskih Arapa ozna?avala mo? i presti?. U islamu je, pak, imala cilj da zbrine udovice palih boraca. Musliman ne smije o?eniti drugu ?enu bez pristanka prve, niti smije o?eniti tre?u bez pristanka prve dvije, niti ?etvrtu bez pristanka prve tri. Svaku je ?enu du?an darivati u istoj mjeri i nijednu ne smije preferirati. Unato? tim slo?enim poticajima i utjecajima, islam ?e se oblikovati kao originalna religija, plod arapskoga religijskog iskustva. ?etiri su izvora islamskog zakona:

1. kuranska objava ( Kuran )
2. Muhamedove upute i prakti?ni primjeri ( sunet i hadis )
3. jednodu?na suglasnost velikih islamskih zakonoznanaca (' id?ma )
4. teolo?ko razmi?ljanje, logi?ke prosudbe po analogiji ( kijas )

Vjerovanje

Islamsko vjerovanje ( akaid ) sadr?i ?est temeljnih vjerskih istina, koje vjernik prihva?a dragovoljno, u njih ?vrsto vjeruje i ispovijeda ih na arapskom jeziku, na sljede?i na?in:

Bog ? Alah

Prva i temeljna istina vjere glasi: Amentu-bilahi - Ja vjerujem u Alaha . Bez nje ?ovjek ne mo?e biti musliman. Ozna?ava vjerovanje u jednoga Boga ? Alaha , stvoritelja i nestvorena, svemogu?eg i milosrdnog, koji je slao objave preko poslanika svim ljudima. Islam njeguje strogi monoteizam, tako da je jedino Alah bog i jedino on ima bo?anska svojstva, dok pripisivanje tih svojstava bilo kome drugome (?irk) predstavlja te?ki grijeh koji izravno izvodi iz vjere. Alah je stvoritelj i upravitelj svemira, oduvijek i zauvijek ?ivi, nije rodio, niti je rođen, i nitko mu ravan nije. On sve zna, sve vidi i sve ?uje. Alahov lik nikome nije poznat, ali ?e ?ast da vide njegovo lice i s njime razgovaraju imati samo oni vjernici naj?vr??ega vjerovamja, koji su zaslu?ili da budu na najvi?oj, sedmoj razini Raja.

Meleci

Druga temeljna istina glasi: Ve melai-ketihi - I vjerujem u Njegove anđele (meleke) , bezgrije?na duhovna bi?a stvorena od svjetla ( nur ) kako bi slu?ila Alahu, pokoravala mu se i izvr?avala njegove naredbe. Njihova je du?nost veli?ati boga i izvr?avati zadatke koje im je on dao, a odnose se na odr?avanje svemira, navođenje ljudi na dobro i bilje?enje njihovih djela, ka?njavanje nevjernika, no?enje Alahovog prijestolja i sl. Najpoznatiji meleki su: D?ibril (Gabrijel), Mikail (Mihael), Azrail ( Melek smrti ) i Israfil (Rafael). Meleci su bezgrije?ni, ne jedu, ne piju, nisu mu?kog ni ?enskog roda, stvoreni su od svjetla i ?ive od veli?anja Alaha. Njihov broj poznat je samo Alahu. Ova ispovijest podrazumijeva i vjerovanje u ostale dvije skupine duhovnih bi?a, to su d?ini i njihovi zli pripadnici ?ejtani , koji su suprotnost od meleka, ljudima ?ine zlo i nagovaraju ih na grijehe i nevjerovanje, a njihov je vladar Iblis (Sotona, prkosnik).

Objave

Tre?a temeljna istina glasi: Ve kutubihi - I vjerujem u Njegove Knjige (Objave) , to je vjerovanje u sve ?etiri pisane objave, koje su objavljene poslanicima:

• Tevrat ( Tora ), objavljena Musi, muslimani vjeruju da su njen sveti tekst ?idovi previ?e izmijenili i prepravili kako bi njima odgovarao
• Zebur ( Psalmi Davidovi), objavljen Davudu, muslimani smatraju da je i to govor Alahov, a ne djelo Davidovo, te da su i njega ?idovi obezvrijedili, izmijenili i oskvrnuli pretvoriv?i ih u pjesme
• Ind?il ( Evanđelje ), objavljen Isau, muslimani smatraju da su ?idovi i Ind?il izmijenili, prikazuju?i Isu kao sina Bo?jega (i tako po?inili ?irk ), i time u potpunosti obezvrijedili ovu objavu, te odveli kr??ane u zabludu
• Kuran , objavljen Muhamedu, najve?a je Alahova objava, pe?at svih prija?njih objava, jedina neizmijenjena i neoskvrnuta objava, direktno i bez izmjene prenesen govor Alaha, temelj islamskog vjerovanja i zakona, uputa za ?ivot svakome muslimanu.

Osim velikih Alahovih objava, postoje i one male kojih ima mnogo, a to su: suhufi (svitci) - njih ima 100 (dakle ukupno postoje 104 Alahove pisane objave), i njih su primili vjerovjesnici Adem, ?it, Idriz, Nuh, Ibrahim, te risale (poslanice) i kelime (rije?i), koje je Alah upu?ivao raznim narodima, preko njihovih vjerovjesnika.

Proroci

?etvrta temeljna istina glasi: Ve rusulihi - I vjerujem u Njegove poslanike i proroke , to je vjerovanje u proroke , odnosno poslanike, ljude za koje se zna da su poslani od Boga, kako bi na pravi put izveli narode koji su zalutali, uzoholili se, postali bogohulni ili ?inili nered na Zemlji. U Kuranu ih je spomenuto dvadeset pet, a najpoznatiji su: Adem (Adam), Nuh (Noa), Ibrahim (Abraham), Musa (Mojsije), Isa (Isus) i Muhamed. Muhamed je naveo da je najvi?e proroka poslano ?idovima, te da su oni ve?inu njih prognali ili ubili, i da je Alah ljudskom rodu poslao 124 000 proroka. Svakom proroku Alah je dao mud?ize , natprirodne sposobnosti, kako bi dokazali nevjernicima da su doista poslani od Boga. Muslimani su du?ni po?tovati i vjerovati u proro?tvo svih u Kuranu spomenutih proroka, a Muhameda moraju slijediti, po?tovati i prakticirati sve ono ?to je on za ?ivota radio ( sunnet ), te ?vrsto vjerovati u sve ono ?to mu je od Boga objavljeno. Muslimani nakon imena svakog proroka dodaju i uzre?icu alejhi-s-selam (skra?eno: a.s.), ?to zna?i: Neka je mir i spas Bo?ji na njega .

Sudnji dan

Peta temeljna istina vjere glasi: Ve li-jevmil-ahiri - I vjerujem u Sudnji dan , odnosno kraj svemira i po?etak vje?nog ?ivota. Ovaj događaj, prema islamskom nauku, ima dvije etape:

• Kraj svijeta (Jevm al-kijameh) - Dan uni?tenja, to je dan kada ?e cijeli svemir biti uni?ten, Israfilovim prvim puhanjem u rog, dan kada ?e sve ?ivo pomrijeti. Prije potpune propasti, na Zemlji ?e se stra?nim potresom poravnati brda i doline, a od silne vru?ine, Zemlja ?e postati bijela.
• Sudnji dan (Jevm al-ahir)- Dan polaganja ra?una pred Alahom, kada ?e svi ljudi, stoje?i pred vagom Mizan , koja ?e biti postavljena ispred Bo?jeg prijestolja, odgovarati za u?injena djela, dobra ili lo?a, te ?e sukladno tome biti raspoređivani u D?ennet ili D?ehennem. Taj ?e dan nastupiti Israfilovim drugim puhanjem u rog, kada ?e sve mrtvo o?ivjeti. Ljudi ?e odgovarati prema knjizi svojih djela, koju su sastavili meleci Kiramen-katibin. Alah je u Kuranu obe?ao milost svima koji vjeruju, a Muhamed je svojim sljedbenicima obe?ao svoj ?efat (zauzimanje kod Alaha za njih), ekskluzivno pravo koje imaju samo Muhamed i oni koji su poginuli na Alahovom putu ( ?ehidi ). Kr??anima i ?idovima bit ?e ukazana milost,pa ?e im biti suđeno prema njihovim Knjigama, Tevratu, Zeburu i Ind?ilu, ali originalnim verzijama, ne onima koje su oni izmijenili. Oni koji su priznali poslani?ku misiju Muhameda, mogu u?i u D?ennet, ili odslu?iti kaznu u D?ehenemu, pa onda u?i u D?enet.

O ova dva događaja najsa?etije i najzornije su opisana 99. surom Kurana, Al-Zilzal - Zemljotres . Muhamed navodi da je između ova dva dana razmak 40, međutim ne i ?ega (dana, godina, stolje?a...) Muslimani moraju vjerovati u ove događaje i tra?iti od Alaha svakodnevno milost, spas i oprost na Sudnjem danu, te se uzdati u Muhamedov ?efat .

Predodređenje

?esta temeljna istina vjere glasi: Ve bil kaderi hajrihi ve ?erihi minalahi teala - I vjerujem da sve ?to se događa biva Alahovom voljom i određenjem , dakle vjerovanje u predodređenje (kader). To zna?i da sve ?to se događa biva Alahovom voljom i određenjem, i nitko drugi ne mo?e to promijeniti. Nije, međutim, predodređeno da li ?e ljudi izabrati put dobra ili zla, to je u njihovim rukama, a Alah unaprijed zna njihov izbor, i nadahnjuje onoga koga ho?e. Vjernici vjeru u ovu istinu posebno moraju iskazati kada ih zadesi neka pote?ko?a (bolest, smrt bli?njih, siroma?tvo...) vjeruju?i da o tako mora biti, jer Bog tako ho?e i najbolje zna razloge za sve ?to je predodredio. Sudbinu cijelog svemira Alah je predodredio prije nego ?to ga je stvorio, te je naredio da se ona zapi?e na Levhil Mahfuzu - Plo?i Pomno ?uvanoj .

Dodirne to?ke s kr??anstvom

Muslimani vjeruju u Isu (Isusa) ali vjerovanje da je on Bog smatraju najve?im grijehom (?irk). U Kuranu, jedina ?ena spomenuta imenom je Merjem (Marija), majka Isusova. Prema islamskom u?enju, Merjem je za?ela bezgre?no i Bo?jom voljom, a njen je sin samo Bo?ji poslanik i Bo?ji rob, a ne Bo?ji sin. Kada je Isa ?uo da ga neki sljedbenici progla?avaju Bogom i sinom Bo?jim, pao je na koljena i molio Stvoritelja za oprost. Tako je nastala ve?ernja molitva.

Bogo?tovlje i vjerska praksa

Pet stupova islama

Pet stupova islama
?ehadet (Ispovijedanje) Namaz (Molitva) Saum (Post) Zekat (Milostinja) Had? (Hodo?a??e)

Po islamskom u?enju ?ovjek je religiozno bi?e. To se o?ituje ukupnim ?ivotom vjernika, a na poseban na?in u bogo?tovnim ?inima ( ibadet ). To ?ini i svjetovni ?ivot ( muamalat ), gdje svaki musliman mora imati dobre međuljudske odnose sa svim ljudima. Stoga,sve ?to je dobro i pozitivno islam prihva?a, a sve ?to je lo?e kategori?ki odbacuje. U islamu je pet bogo?tovnih du?nosti, pet stupova ( arkan ) islama. Te du?nosti se ti?u svakog zdravog, pametnog i punoljetnog muslimana. To su islamski ?arti, odnosno prakti?ne du?nosti islama :

Ispovijedanje vjere ( ?ehadet )

Vjernik ispovijeda svoju pripadnost islamu izgovaraju?i ?ehadet : "E?hedu en la ilahe ilallah, ve e?hedu en muhammeden abduhu ve resuluhu!" , ?to zna?i: "Vjerujem i o?itujem da nema drugog Boga, osim Alaha, i vjerujem i o?itujem da je Muhamed Bo?ji rob i Bo?ji poslanik!" . Ako osoba ?eli prije?i na islam, potrebno je da pred imamom, sve?enikom, izgovori ove rije?i. Svaki musliman du?an je ove rije?i izgovarati vi?e puta dnevno, a to i ?ine u sklopu pet dnevnih molitvi, gdje se ove rije?i spominju najmanje dva puta.

Molitva ( namaz )

Namaz ili salat je obredna molitva koju je svaki vjernik du?an obavljati svakodnevno pet puta, u to?no određeno vrijeme, pri ?emu se mora okrenuti prema Kabi u Meki. Postoje jutarnja, podnevna, poslije podnevna, ve?ernja i no?na molitva. Molitva se sastoji od recitiranja Kurana, formuliranih molitava i razli?itih pokreta i polo?aja tijela. Vjernik mora biti ?ist da bi obavljao molitvu, a to se posti?e ritualnim pranjem - abdestom . Skupna molitva ( d?emat ) je mnogo bolja i vrednija, a obavlja se u d?amiji ili na nekom drugom ?istom mjestu, a predvodi je imam. Pokuđeno je i nepo?eljno ( mekruh ) je da se molitva obavlja u vrijeme izlaska ili zalaska sunca i kada je sunce na polovini neba. Po?etak određenog namaskog vremena se ogla?ava posebnim pozivom s minareta d?amije - ezanom .

Post ( saum )

U islamu post predstavlja odricanje od jela, pi?a, pu?enja, spolnih i bilo kojih drugih tjelesnih zadovoljstava, ali neprili?nog govora i pona?anja od zore do zalaska sunca, u toku devetog mjeseca islamskog kalendara, ramadana ili ramazana , koji traje trideset ili dvadeset devet dana. Osim toga, u tom blagoslovljenom mjesecu vjernici mnogo vi?e ?ine i druga bogo?tovna djela, te mnogo vi?e posje?uju d?amije i ?itaju i prou?avaju Kuran. Postoje dva obroka u ramazanu, sehur (lak?i obrok prije po?etka posta) i iftar (obilniji obrok nakon zavr?etka posta). Post se zapo?inje i prekida prigodnim molitvama, uz vodu i datulje .

Milostinja ( zekat )

Imu?ni muslimani du?ni su od vi?ka svoje imovine udijeliti 2,5% kao milostinju, zekat , za potrebe siroma?nih, u?enika, bolesnika, starih i iznemoglih, ali i onih koji su tek pre?li na islam. Novac od zekata pak ne smije i?i onima koji su u bli?oj rodbinskoj vezi s davateljem. Islamska zajednica svake zemlje ima ustanovu za prikupljanje zekata. Zekat se daje na novac, zlato, srebro, stoku, poljoprivredne proizvode (?itarice, vo?e, povr?e, med.), po to?no utvrđenoj tarifi. Osim zekata, postoji i vitra , a to je dobrovoljna milostinja, dok je zekat obvezan svakome tko ispunjava uvjete za njega.

Hodo?a??e ( had? )

Barem jednom u ?ivotu mora se, tko to mo?e, uputiti na hodo?a??e u Meku. To hodo?a??e je slo?en skup rituala koji se obavljaju u Meki i njenoj okolici, pri ?emu hodo?asnici, had?ije, moraju biti ?isti i obu?eni u ihrame - posebna bijela odijela. Da bi oti?ao na had?, vjernik mora vratiti sve dugove, pomiriti se s onima s kojima se prije posvađao i ostaviti obitelji dovoljno novca za normalan ?ivot dok njega nema. Had? se mora financirati isklju?ivo halal novcem. Had? se obavlja između 8. i 12. mjeseca islamskog lunarnog kalendara. Osim had?a postoji i umra , a to je dobrovoljno hodo?a??e u Meku, koje se mo?e obaviti u bilo koje doba godine.

U?enje Kurana ( Kiraet )

Recitiranje, odnosno ?itanje i prou?avanje Kuranskog teksta ( kiraet ) jedan je od najve?ih bogo?tovnih ?inova. Ono predstavlja posebnu duhovnu aktivnost u ?ivotu svakog vjernika. Da bi vjernik mogao u?iti Kuran mora biti ?ist, dakle obaviti vjersko pranje ( abdest ), odjeven u ?istu odje?u (vjernice moraju biti odjevene kao i za namaz, dakle pokriti sve osim lica, ?aka i nogu do iza ?lanaka), sjesti na lijepo mjesto, okrenuti se prema Kibli ( Kabi u Meki), te lijepim i razgovijetnim glasom, smireno i skru?eno recitirati Kuranski tekst. Vjernik mora biti koncentriran na recitiranje i nastojati razumjeti tekst, pa su zbog toga naj?e??e u uporabi Mushafi (zbirke Kuranskog teksta) s prijevodom na jezik kojim vjernik govori i tuma?em nepoznatih pojmova. Također, postoji skup pravila recitiranja Kurana, koji se naziva ted?vid i koji bi svaki vjernik trebao poznavati, uz arapsko pismo ( sufar ). Iako bi recitiranje Kurana moralo biti svakodnevna navika vjernika, oni to uglavnom ?ine tijekom svetog mjeseca Ramazana, blagdana i svetih no?i, kada se ova vrsta ibadata vi?estruko nagrađuje. Postoji veliki broj vjernika koji znaju tekst cijelog Kurana napamet - hafizi . Muhamed je obe?ao vjernicima koji recitiraju i prou?avaju Kuran, da ?e se Sveta Knjiga zalagati za njih na Sudnjem danu. Muslimani se prema Kuranu i njegovoj zbirci, Mushafu , odnose s velikim po?tovanjem, tako da je on postavljen na posebno mjesto u ku?i i umotan u ?ist i namirisan ubrus.

Blagdani

Islamski kalendar (koji se jo? naziva i Hid?retski kalendar, jer je za po?etak njegovog ra?unanja uzet najva?niji događaj u povijesti islam - Hid?ra ) ima 12 lunarnih mjeseci, od kojih je najsvetiji Ramazan , 9. mjesec, mjesec duhovne obnove i preporoda i cijeli se obilje?ava kao mjesec ibadata (bogo?tovlja), te se provodi u sve?anom raspolo?enju i duhovnom uzdizanju. Petak ( jevmul-d?uma ) je molitveni dan, kad mujezin s minareta (danas preko razglasa) poziva vjernike u d?amiju. Ondje imam predvodi zajedni?ko klanjanje i dr?i propovijed ( hutba ). I ponedjeljak ( jevmul-isnejn ) se smatra blagoslovljenim danom, kada je lijepo zapo?injati sve va?nije i korisnije poslove. Najva?nija dva islamska blagdana su:

1. Ramazanski bajram ( Eid al-Fitr ) , obilje?ava se prvi, drugi i tre?i ?evvala, po zavr?etku mjeseca Ramazana, veliki je obiteljski blagdan, kada se slavi kraj posta i Bo?ji blagoslov. Mu?karci idu u d?amiju i nakon sabah-namaza (jutarnje molitve) klanjaju skupno bajram-namaz, koji uklju?uje i prigodnu bajramsku propovijed. Nakon toga se blagdan ?estita svima vjernicima, posjeti se groblje, te se u ku?ama u blagdanskoj atmosferi darivaju ?lanovi obitelji, nakon ?ega po?inje bajramska gozba, simbol kraja posta. Drugi i tre?i dan se iskori?tava za obilazak rodbine i susjeda. Vjernici moraju biti okupani, lijepo odjeveni i namirisani kako bi obilje?ili ovaj blagdan.
2. Kurban bajram ( Eid al-Adha ) , obilje?ava se deseti, jednaesti, dvanaesti, trinaesti i ?etrnaesti Zul-hid?ea, blagdan je ?rtve. Na ovaj blagdan svaka obitelj koja to mo?e du?na je pribaviti jedan kurban (?rtvu) ako se radi o stoci sitnog zuba (ovan, ovca, jarac, koza), ili, ako se radi o stoci krupnoga zuba (bik, krava, deva) vi?e obitelji mo?e sudjelovati. ?rtva se ?rtvuje u Alahovo ime, po islamskim propisima i dijeli se na tri dijela: jedan obitelj ostavlja sebi, jedan je za rodbinu i susjede, a jedan za siroma?ne i gladne. Ne mo?e se ?rtvovati konj, magarac, perad niti riba. Također, postoji dobna granica za ?ivotinje koje se ?rtvuju. Bajram namaz, bajramska propovijed, gozba i svi drugi obi?aji su isti kao i kod Ramazanskog bajrama. Ovaj blagdan predstavlja sje?anje na Ibrahimovu (Abrahamovu) ?rtvu i najve?i je islamski blagdan.

Osim ovih blagdana u ?ivotu svih muslimana veoma va?no mjesto zauzimaju i sljede?i blagdani:

1. Nova hid?retska godina , obilje?ava se prvi Muharrema, blagdan koji se provodi s obitelji, uz prigodnu ve?eru i molitvu za Bo?ji blagoslov ( bereket ) u novoj godini.
2. Mevlud , blagdan rođenja Muhameda, obilje?ava se dvanaesti Rebiul-evvela, kada se vjernici okupljaju u d?amijama i, poslije jacije-namaza (no?ne molitve), uz recitiranje Kurana, pjevanje pobo?nih pjesama ( ilahija i kasida ), te pripovijesti o Muhamedovom rođenju i ?ivotu, prisje?aju se svoga Vjerovjesnika.
3. Dan A?ure - Dan spasenja , obilje?ava se 10. Muharrema, dan kada su se dogodili mnogi za islam va?ni događaji, poput toga da je Nuh (Noa) sa svojom Arkom prona?ao kopno, Junusa (Jonu) je riba koja ga je progutala izbacila na obalu i mnogi drugi. Na ovaj veliki dan je lijepo postiti, ali s danom prije ili poslije njega (9. ili 11. Muharrema), a priprema se i blagoslovljeno jelo a?ura od 7 do 70 razli?itih namirnica (vo?a, povr?a, ?itarica, meda, za?ina), u spomen na posljednje dane plovidbe u Nuhovoj (Noinoj) Arci kada su svi ?lanovi posade pretra?ili Arku i od sakupljenih ostataka hrane skuhali ka?asto jelo, te tako pre?ivjeli. Dok je ovo dan radosti za sunije, za ?iije je to dan te?ke ?alosti jer je na ovaj dan ubijen Muhamedov unuk Husein , i oni ovaj dan obilje?avaju raznim procesijama, udaranjem u prsa i ritualnim bi?evanjem.
4. ?etiri svete no?i , koje obilje?avaju va?ne događaje za islam, i prilika su za iskupljenje grijeha kroz pove?ano slavljenje Boga ( ibadet ): Lejletul - regaib ili No? ?elja i nadanja - obilje?ava se prvog ?etvrtka u mjesecu Red?ebu, Lejletul - mirad? ili No? uznesenja Muhameda - obilje?ava se 26. Red?eba, Lejletul- berat ili No? ?i??enja grijeha - obilje?ava se 14. ?a'bana i Lejletul - kadr ili No? sudbine - najsvetija no?, slu?beno se obilje?ava 27. ramazana, ali nije izrijekom kazano koja je no? Kadr, sa sigurno??u se zna da je u posljednjoj desetini mjeseca ramazana.

Moral i pravo

Premda Kuran sadr?i osnovno na?elo naravnog zakona (?initi dobro, a izbjegavati zlo) pa i postavku da ljudska djela vrijede po nakani (nijjet) i unutarnjem stavu, islam je tipi?no pravna religija. Obiteljske, dru?tvene i bogo?tovne odnose detaljno propisuje ?erijatsko pravo . ?erijat zna?i put k Bogu, Bo?ji zakon, a on ima ?etiri izvora ( Kuran , Sunnet , Id?ma i Kijas ). ?erijatsko pravo obuhva?a tri kategorije:

1. Ibadat - bogo?tovno pravo
2. Munakehat - bra?no-obiteljsko pravo
3. Muamelat - gospodarsko i trgova?ko pravo
4. Ukubat - kazneno pravo

?erijat regulira obveze i zabrane kojih ima nekoliko vrsta:

1. Farz - ono ?to je Allah neizostavno zapovjedio, poput klanjanja pet dnevnih namaza;
2. Vad?ib - ono ?to je potrebno i ispravno, ali nije Kuranom propisano, poput milostinje koju bi bogati morali dati siroma?nima pred Bajramske blagdane, da bi i oni mogli osjetiti radost Bajrama;
3. Sunnet - ono ?to je u praksi provodio Allahov Poslanik Muhamed a.s., poput klanjanja sunneta pet dnevnih namaza;
4. Mustehab - ono ?to pohvalno, ali nije zapovjeđeno pa nije grijeh izostaviti, poput pranja zuba;
5. Mendub - ono ?to ne donosi ni nagradu ni kaznu, poput sjedenja;
6. Ma?buh - ono ?to je sumnjivo, nepoznato, poput hrane za koju se ne zna sadr?i li nedopu?tene sastojke (svinjetinu, alkohol, krv...);
7. Mekruh - ono ?to je nepo?eljno, nemilo, pokuđeno, pa mekruh radnje ne smiju biti navikom muslimanima, poput klanjanja u vrijeme izlaska i zalaska sunca, i kada je ono na polovini neba;
8. Haram - ono ?to je potpuno zabranjeno, konzumiranja alkohola i svinjskog mesa, laganja i sl.

Pravo tuma?e uleme, a u praksi po njemu sude kadije. Od VII. do IX. stolje?a razvija se islamska pravna znanost ( fikh ) sa svoje ?etiri pravne ?kole ( mezheb ): hanefijska , malikijska , ?afijska i hanbelijska ?kola. Muslimani u Hrvatskoj uglavnom pripadaju Hanefijskom mezhebu (?koli). Sva ?etiri mezheba ubrajaju se u sunite .

U XIX. i XX. stolje?e ?erijatsko pravo do?ivljava krizu u susretu sa zapadnja?kim lai?kim dru?tvom i građanskim pravom. U islamskim zemljama danas se ?erijatsko pravo uglavnom zadr?alo na podru?ju obiteljskog prava (ve?ina zemalja), negdje je zamijenjeno građanskim pravom ( Turska ), a u nekim je zemljama na snazi u cijelosti ( Saudijska Arabija ).

Islamska zajednica ( Uma )

Uma se okuplja oko jedinstvenoga dogmatskoga, bogo?tovnoga i pravnog sustava. Jedinstvo i raznolikost dva su komplementarna obilje?ja te religijske zajednice. Jedinstvo proizlazi iz jednostavna i obuhvatna dogmatskog i bogo?tovnog sustava, raznolikost iz razli?itih jezi?nih, kulturnih i etni?kih zajednica u koje se islam uklopio u prostoru i vremenu. Uma je nastala 622. u Medini kao religijska i politi?ka zajednica, u kojoj se vjersko i dru?tveno, bogo?tovno i svjetovno duboko ispreple?u. Muhamed je Bo?ji poslanik (prorok), ali i dr?avnik, vojskovođa i diplomat. Izvor politi?ke vlasti nije javno mnijenje te dogovor i ugovor prema njemu, ve? Alah koji je za to ovlastio svog poslanika. To jedinstvo religijskoga i politi?koga kroz povijest ?e obilje?iti Umu i u susretu sa zapadnja?kim dru?tvom, gdje se to dvoje razlikuje i razdvaja, nametnut ?e muslimanima ozbiljne probleme. U islamu nema klera u kr??anskom smislu, nego se upu?enu svjetovnjaku povjerava određena vjerska slu?ba ( mujezin , imam , hatib , muftija ). Kako je u sredi?tu islama ?erijat i ?erijatsko pravo , glavni su vjerski slu?benici pravnici teolozi ( ulema ). U islamskim zemljama ( dar-ul-islam ) muftija je u skladu sa ?erijatskim pravom rje?avao slu?aj i donosio rje?enje, a kadija ga provodio u praksi. Kalif je bio vi?e svjetovni i politi?ki za?titnik islama, a ne vrhovni vjerski poglavar u u?em smislu te rije?i. D?amija je ne samo bogomolja (kultno mjesto) ve? i ustanova s popratnom vjerskom ?kolom ( mekteb , medresa ) i knji?nicom ( kutubhana ).

Islamska zajednica na samom se svom po?etku (druga polovina VII. stolje?a) podijelila na sunite , harid?ite i ?ijite . Premda je povod bio borba oko kalifata , ogranci su se s vremenom izdiferencirali pravno i dogmatski. Uz Kuran suniti prihva?aju jo? tri izvora islama i ?erijatskog prava ( sunu , id?mu i kijas ). ?ijiti osporavaju tre?i izvor ( id?ma ) i nagla?avaju ulogu osobnog istra?ivanja ( id?tihad ). Zbog nagla?avanja subjektivnog na?ela religioznog iskustva, ?ijiti su se dalje ra??lanjivali na pojedine sekte ( duodecimiti , septimiti , ismailiti , karmati, muteziliti ). Novije su sekte ?ijitskog ishoda ahmadizam i babizam . ?uvaju?i zajedni?ki dogmatski i bogo?tovni okvir, sunizam se ra??lanjuje na pravne ?kole i dervi?ke redove. Suniti tvore ve?inu (90%) u islamu, ?ijiti manjinu (10%).

Rasprostranjenost

Za Muhamedova ?ivota (medinska dr?ava) islam se pro?irio ?itavim Arabijskim poluotokom, bilo vojnim pobjedama, bilo takti?nim pridobivanjem beduinskih plemena. Za ?etvorice prvih kalifa ( 632. ? 661. ) vojnim osvajanjem se pro?irio u Siriju, Palestinu, Irak , Perziju , Zakavkazje, Egipat i sjevernu Afriku (zlatno doba islama). Za omejidskih ( 661. ? 750. ) i abasidskih ( 749. ? 1258. ) kalifa osvojena je berberska Afrika i ?panjolska , a na istoku dijelovi Indije i sredi?nje Azije . Osmanlije su pro?irili islam u Maloj Aziji i po Balkanu. No islam se nije ?irio samo vojnim osvajanjem ve? i vjerovjesni?kim posredstvom trgovaca i sufijskih bratstava (dervi?ki redovi). Trgova?ke karavane pro?irile su ga crnom Afrikom, a pomorski trgovci (VIII. ? XV. stolje?e) jugoisto?nom Azijom ( Malezija , Indonezija , ju?ni Filipini ).

Suvremeni islamski svijet obuhva?a pet kulturolo?kih zona: arapsku (arapske zemlje i narodi), tursku (Osmanlije, Azerbajd?anci, Turkmeni i dr.), iransko-indijsku (Iran, Afganistan, Pakistan, Banglade?, muslimani u Indiji), male?ku (Malezija i Indonezija) i crno-afri?ku (Eritreja, Nigerija, Sudan i dr.) zonu. Na tom raznoliku supstratu islam je stolje?ima razvijao bogatu, raznoliku i u isto vrijeme jedinstvenu islamsku civilizaciju. U XIX. i XX. stolje?u u islamskom svijetu dolazi do istodobne te?nje prema panislamizmu (politi?ko, gospodarsko i duhovno jedinstvo islamskih zemalja i naroda) i prema nacionalizmu (stvaranje posebnih dr?ava na jezi?noj, kulturnoj i povijesnoj podlozi, s ve?im ili manjim stupnjem svjetovnosti).

Islamsko dru?tvo u XX. stolje?u nije bilo imuno ni prema utjecaju socijalisti?ke i komunisti?ke ideologije. Osim toga, postoji te?nja povratka izvorima islama i istovremeno nastojanje da se islam prilagodi modernom vremenu (reformizam). Broj muslimana danas ( 2004. ) je te?ko procijeniti zbog velika raspona u kojem se kre?u objavljene brojke (od 800 milijuna do 1,3 milijarde), no, smatra se da je brojka od 1,1 milijarde najbli?a stvarnosti.

Ostalo

• Islamska umjetnost i arhitektura

Vanjske poveznice

• Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini
• Slike svih d?amija iz BiH   Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 17. travnja 2021. ( Wayback Machine )
• Islamski audio i video sadr?aj.   Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 3. rujna 2021. ( Wayback Machine ) - (audio u?enje Kurana, audio prijevod Kurana, audio hadisi, tekstovi...)
  

• International Coalition Against Political Islam
• No to Political Islam
• Islam u zapadnoj Europi
• Islamic Network - About Islam
• Magazin Islamska misao   Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 14. lipnja 2010. ( Wayback Machine )