한자로

Henry Kissinger

Ovaj ?lanak ili dio ?lanka nije pokriven izvorima .
Pomozite Wikipediji navođenjem odgovaraju?ih knjiga, ?lanaka u ?asopisima ili internetskih stranica .

Dodaj infookvir " politi?ar ". ( Primjeri uporabe predlo?ka )

Henry Alfred Kissinger , rođen kao Heinz Alfred Kissinger ( Furth , 27. svibnja 1923. ? Kent, Connecticut , 29. studenoga 2023. ), ^[1] bio je ameri?ki diplomat i politi?ar njema?kog porijekla.

?ivotopis [ uredi | uredi kod ]

Rodio se kao Heinz Alfred Kissinger u Bavarskoj . Njegov otac, Louis Kissinger (1887. ? 1982.), bio je u?itelj, a majka Paula (Stern) Kissinger (1901. ? 1998.), koja je bila doma?ica, potje?e iz bogate ?idovske obitelji. Pred nacisti?kim progonom pobjegao je u SAD 1938. godine.

Bio je vrlo utjecajan politi?ar od 1969. do 1977. godine. Obna?ao je funkcije savjetnika predsjednika za nacionalnu sigurnost te dr?avnog tajnika za vrijeme Nixonove i Fordove administracije. Tijekom hladnog rata , kao vje?ti diplomat , smirio je napete odnose SAD -a i Sovjetskog Saveza . Pomagao je politiku otvaranja Kine . 1987. je dobio i presti?nu " Karlovu nagradu " grada Aachena . Od 1996. postaje ?lanom znanstvenog vije?a zaklade " Otto von Bismarck ".

Smrt [ uredi | uredi kod ]

Kissinger je preminuo 29. studenog 2023. u svom domu u Connecticutu u dobi od 100 godina.

Kontroverze [ uredi | uredi kod ]

Poznati ameri?ki novinar i ekonomski teoreti?ar Frederick William Engdahl u svojim knjigama o ameri?koj naftnoj i prehrambenoj geopolitici "Stolje?e rata" i "Sjeme uni?tenja" izravno optu?uje Kissingera za odgovornost za sudjelovanje u ameri?koj politici sedamdesetih godina 20. stolje?a koja je bila usmjerena na agresivno ?irenje agrobiznisa u zemlje u razvoju, s ciljem uni?tenja poljoprivredne proizvodnje u tim zemljama. Ta se politika nastavila u okviru omogu?avanja ameri?kim proizvođa?ima genetski modificiranih ?itarica tijekom 90-ih da agresivno nametnu svoje proizvode siroma?nijim zemljama, a krajnji cilj takve politike bilo bi smanjenje broja stanovnika na Zemlji. Engdahl isti?e kako je Kissinger bio vrlo blizak Georgeu W. Bushu i podr?avao njegovu politiku prema Iraku i Afganistanu , koja je usmjerena na daljnje u?vr??ivanje ameri?ke mo?i. Henry Kissinger ?ti?enik je interesnog kruga obitelji Rockefeller ?iji utjecaj na ameri?ku politiku i svjetsku ekonomiju poprima nezamislive razmjere. ^[2]

Nagrade i priznanja [ uredi | uredi kod ]

Nobelova nagrada za mir (1973.)
Karlova nagrada (1987.)
Nagrada "Franz Joseph Strauss" (1996.)
Bavarsko odlikovanje za zasluge (2005.)

Izvori [ uredi | uredi kod ]

↑ Sanger, David E. 29. studenoga 2023. Henry Kissinger Is Dead at 100; Shaped Nation's Cold War History . The New York Times . Ina?ica izvorne stranice arhivirana 30. studenoga 2023 . Pristupljeno 29. studenoga 2023.
↑ http://www.engdahl.oilgeopolitics.net/ .

Vanjske poveznice [ uredi | uredi kod ]

Logotip Zajedni?kog poslu?itelja

Zajedni?ki poslu?itelj ima stranicu o temi Henry Kissinger

Logotip Wikicitata

Wikicitati imaju zbirke citata o temi Henry Kissinger

Slu?bene stranice Henry A. Kissinger

Nedovr?eni ?lanak Henry Kissinger koji govori o politi?aru treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije .

v • u Dobitnici Nobelove nagrade za mir

1900-ih	Henry Dunant i Frederic Passy (1901.) · Elie Ducommun i Charles Albert Gobat (1902.) · William Randal Cremer (1903.) · Institut za međunarodno pravo (1904.) · Bertha von Suttner (1905.) · Theodore Roosevelt (1906.) · Ernesto Teodoro Moneta i Louis Renault (1907.) · Klas Pontus Arnoldson i Fredrik Bajer (1908.) · Auguste Marie Francois Beernaert i Paul-Henri-Benjamin d'Estournelles de Constant (1909.)

1910-ih	Stalni međunarodni mirovni ured (1910.) · Tobias Michael Carel Asser i Alfred Hermann Fried (1911.) · Elihu Root (1912.) · Henri La Fontaine (1913.) · Crveni kri? (1917.) · Thomas Woodrow Wilson (1919.)

1920-ih	Leon Bourgeois (1920.) · Hjalmar Branting i Christian Lous Lange (1921.) · Fridtjof Nansen (1922.) · Austen Chamberlain i Charles G. Dawes (1925.) · Aristide Briand i Gustav Stresemann (1926.) · Ferdinand Buisson i Ludwig Quidde (1927.) · Frank B. Kellogg (1929.)

1930-ih	Nathan Soderblom (1930.) · Jane Addams i Nicholas Murray Butler (1931.) · Norman Angell (1933.) · Arthur Henderson (1934.) · Carl von Ossietzky (1935.) · Carlos Saavedra Lamas (1936.) · Robert Cecil (1937.) · NIOR (1938.)

1940-ih	Crveni kri? (1944.) · Cordell Hull (1945.) · Emily Greene Balch i John Mott (1946.) · Kvekeri i AFSC (1947.) · John Boyd Orr (1949.)

1950-ih	Ralph Bunche (1950.) · Leon Jouhaux (1951.) · Albert Schweitzer (1952.) · George Marshall (1953.) · UNHCR (1954.) · Lester B. Pearson (1957.) · Georges Pire (1958.) · Philip Noel-Baker (1959.)

1960-ih	Albert Lutuli (1960.) · Dag Hammarskjold (1961.) · Linus Pauling (1962.) · Crveni kri? (1963.) · Martin Luther King, Jr. (1964.) · UNICEF (1965.) · Rene Cassin (1968.) · ILO (1969.)

1970-ih	Norman Borlaug (1970.) · Willy Brandt (1971.) · Henry Kissinger i Le Duc Tho (1973.) · Sean MacBride i Eisaku Sat? (1974.) · Andrej Dmitrijevi? Saharov (1975.) · Betty Williams i Mairead Corrigan (1976.) · Amnesty International (1977.) · Anvar el-Sadat i Menahem Begin (1978.) · Majka Tereza (1979.)

1980-ih	Adolfo Perez Esquivel (1980.) · UNHCR (1981.) · Alva Myrdal i Alfonso Garcia Robles (1982.) · Lech Wałęsa (1983.) · Desmond Tutu (1984.) · IPPNW (1985.) · Elie Wiesel (1986.) · Oscar Arias (1987.) · Mirovne snage UN-a (1988.) · Tenzin Gyatso, XIV. Dalaj lama (1989.)

1990-ih	Mihail Sergejevi? Gorba?ov (1990.) · Aung San Suu Kyi (1991.) · Rigoberta Menchu (1992.) · Nelson Mandela i Frederik Willem de Klerk (1993.) · Jaser Arafat i ?imon Peres i Jichak Rabin (1994.) · Udruga Pugwash i Jozef Rotblat (1995.) · Carlos Filipe Ximenes Belo i Jose Ramos-Horta (1996.) · ICBL i Jody Williams (1997.) · John Hume i David Trimble (1998.) · MSF (1999.)

2000-ih	Kim Dae Jung (2000.) · UN i Kofi Annan (2001.) · Jimmy Carter (2002.) · ?irin Ebadi (2003.) · Wangari Maathai (2004.) · IAEA i Mohamed ElBaradei (2005.) · Muhammad Yunus i Grameen banka (2006.) · Al Gore i IPCC (2007.) · Martti Ahtisaari (2008.) · Barack Obama (2009.)

2010-ih	Liu Xiaobo (2010.) · Ellen Johnson-Sirleaf i Leymah Gbowee i Tawakkul Karman (2011.) · Europska unija (2012.) · Organizacija za zabranu kemijskog oru?ja (2013.) · Malala Yousafzai i Kailash Satyarthi (2014.) · Tuni?ki nacionalni kvartet za dijalog (2015.) · Juan Manuel Santos (2016.) · Međunarodna kampanja za zabranu atomskog oru?ja (2017.) · Denis Mukwege i Nadia Murad (2018.) · Abiy Ahmed (2019.)

2020-ih	Svjetski program za hranu (2020.) · Maria Ressa i Dmitry Muratov (2021.) · Ales Bialiatski , Memorial i Centar za građanske slobode (2022.) · Narges Mohammadi (2023.)

v • u Dr?avni tajnici Sjedinjenih Ameri?kih Dr?ava

Thomas Jefferson ? Edmund Randolph ? Timothy Pickering ? John Marshall ? James Madison ? Robert Smith ? James Monroe ? John Quincy Adams ? Henry Clay ? Martin Van Buren ? Edward Livingston ? Louis McLane ? John Forsyth ? Daniel Webster ? Abel P. Upshur ? John C. Calhoun ? James Buchanan ? John M. Clayton ? Daniel Webster ? Edward Everett ? William L. Marcy ? Lewis Cass ? Jeremiah S. Black ? William H. Seward ? Elihu B. Washburne ? Hamilton Fish ? William M. Evarts ? James G. Blaine ? Frederick Theodore Frelinghuysen ? Thomas F. Bayard ? James G. Blaine ? John W. Foster ? Walter Q. Gresham ? Richard Olney ? John Sherman ? William R. Day ? John Hay ? Elihu Root ? Robert Bacon ? Philander C. Knox ? William Jennings Bryan ? Robert Lansing ? Bainbridge Colby ? Charles Evans Hughes ? Frank B. Kellogg ? Henry L. Stimson ? Cordell Hull ? Edward Stettinius, Jr. ? James F. Byrnes ? George Marshall ? Dean Acheson ? John Foster Dulles ? Christian Herter ? Dean Rusk ? William P. Rogers ? Henry Kissinger ? Cyrus Vance ? Edmund Muskie ? Alexander Haig ? George P. Shultz ? James Baker ? Lawrence Eagleburger ? Warren Christopher ? Madeleine Albright ? Colin Powell ? Condoleezza Rice ? Hillary Rodham Clinton ? John Kerry ? Rex Tillerson ? Mike Pompeo ? Antony Blinken