Gent

Gent
; Zastava	; Grb
	Koordinate : 51°3′N 3°44′E / 51.050°N 3.733°E
Dr?ava	Belgija
Regija	Flandrija
Zajednica	Flamanska zajednica
Pokrajina	Isto?na Flandrija
	Vlast
- Gradona?elnik	Mathias De Clercq ( Open VLD )
	Povr?ina
- Ukupna	156,18 km 2
	Stanovni?tvo ( 2019. )
- Grad	262.219
- Gusto?a	1493/km 2
Vremenska zona	CET ( UTC+1 )
- Ljeto ( DST )	CEST ( UTC+2 )
Po?tanski broj	9000-9052
Pozivni broj	+09
	Slu?bena stranica gent.be
Zemljovid
	Gent

Gent je tre?i grad po veli?ini u Belgiji . Nalazi se u regiji Flandriji u sjevernom dijelu Belgije koja je naseljena Flamancima koji govore dijalekt nizozemskog jezika . Gent je gradski industrijski centar koji je s gradovima Bruxellesom i Antwerpenom povezan u tzv. "Zlatni trokut".

Povijest [ uredi | uredi kod ]

Na prostoru Genta postoje arheolo?ki nalazi iz kamenog i ?eljeznog doba . Arheolo?ki nalazi pokazuju da je Gent bio naseljen i u rimskom razdoblju iako o tome nema pisanih svjedo?anstava.

Oko 650. godine je sveti Amand osnovao dva samostana koji su postali jezgra budu?eg grada Genta. U sljede?em razdoblju je na tom prostoru nastalo gradsko naselje koje su u 9. st. poharali Vikinzi . Nakon toga je grad brzo rastao, te je do 13. st. postao drugi grad po veli?ini u Europi, nakon Pariza . Tada je imao oko 65.000 stanovnika. Grad je bio jedan od prvih europskih industrijskih sredi?ta jer se razvija tekstilna industrija zbog koje je Flandrija u to doba bila jedna od najrazvijenijih regija Europe. Grad je razvio trgova?ke veze s Engleskom i ?kotskom .

U 14. st. je Flandrija postala dio Burgundijskog Vojvodstva . Gent se sredinom 15. st. pobunio zbog visokih poreza. S vremenom slabi zna?enje Genta, a centar politi?kih aktivnosti se seli u Antwerpen i Bruxelles. U 16. st. je Flandrija do?la pod ?panjolsku vlast i 1539. je u Gentu izbila pobuna protiv ?panjolaca. U pobuni je dio grada uni?en, a poslije je sagrađena ?panjolska vojna tvrđava. U 17. st. se vode vjerski ratovi u kojima je Gent stao na stranu protestanata ( kalvina ), a ?panjolska vlast ?eli vratiti katolicizam. 1745. su toko Rata za austrijsko nasljeđe grad zauzeli Francuzi koji su ga predali austrijskoj vlasti. Nakon Napoleonovih ratova je postao dio Ujedinjene Kraljevine Nizozemske , a nakon Belgijske revolucije 1830. je postao dio nezavisne Belgije. 1913. je u gradu odr?ana Svjetska izlo?ba .

Zemljopis [ uredi | uredi kod ]

Gent se nalazi na sjeveru Belgije, na u??u rijeke Lys u rijeku Schelde . Grad je kanalom povezan sa Sjevernim morem , te je zna?ajna luka. Reljef je nizinski, a klima umjerena oceanska.

Gent je suvremenim prometnicama povezan s Antwerpenom i Bruxellesom. Ta tri grada ?ine jezgru naseljenosti i gospodarstva Belgije, te se taj prostor ?esto naziva "Zlatni trokut".

Znamenitosti [ uredi | uredi kod ]

U Gentu ima mnogo sa?uvanih građevina tradicionalne srednjovjekovne arhitekture. Zna?ajan je dvorac Gravensteen, katedrala Saint Bavo i brojne crkve (posebno sv. Nikole, sv. Mihaela i sv. Jakova). Posebno su zna?ajne Beguinage, skupina crkava, samostana i ostalih građevina koje je gradio crkveni red Beguines u 13. st. Beguinage se nalaze na listi Svjetske ba?tine UNESCO -a. Zna?ajni muzeji su Muzej lijepih umjetnosti s djelima Boscha i Rubensa i Gradski muzej suvremene umjetnosti. Grad je poznat po brojnim restoranima i festivalima.