Franz Kafka
Kafka 1923.
Rođenje	3. srpnja 1883. Prag , ?e?ka
Smrt	3. lipnja 1924. sanatorij Kierling, Austrija
Zanimanje	pisac, upravitelj tvornice
Knji?evne vrste	roman , kratka pri?a
Knji?evni period	modernizam , egzistencijalizam
Va?nija djela ::: Proces Preobrazba
Portal o ?ivotopisima

Franz Kafka ( Prag , 3. srpnja 1883. ? sanatorij Kierling kraj Be?a , 3. lipnja 1924. ) bio je ?idovski pisac koji je svoja djela pisao na njema?kom jeziku . Jedan je od najzna?ajnijih predstavnika modernizma u knji?evnosti. Najpoznatija su mu djela romani Proces i Dvorac te pripovijetka Preobrazba .

?ivotopis [ uredi | uredi kod ]

Rođen u Pragu , u doba Austro-Ugarske Monarhije , Kafka potje?e iz imu?ne ?idovske obitelji u kojoj je dominirao radi?ni, no ?esto tiranski i samovoljni otac. Studirao je pravo i radio neko vrijeme kao ?inovnik - no ve?im je dijelom Kafka proveo ?ivot materijalno opskrbljen o?evim imutkom (?injenica koja se ?esto zanemaruje, posve u skladu s legendom o Kafki kao ?rtvi be??utnoga i despotskoga oca grubijana). Umro je od tuberkuloze , prethodno narediv?i svomu prijatelju Maxu Brodu da spali ve?inu njegovih rukopisa - posljednja volja koju ovaj, na sre?u, nije ispunio. Brod je posmrtno izdao velik broj Kafkinih djela, ?esto uz te?ko prihvatljive intervencije u tekstu. Ve?ina je Kafkine u?e obitelji (sestre, o?eva i maj?ina rodbina) stradala u nacisti?kom genocidu ?idova.

Knji?evni rad [ uredi | uredi kod ]

Kafkin opus, koji se mo?e podijeliti u nekoliko vrsta ( romani , pripovijetke , aforizmi , dnevnici i pisma) ve?e tematsko, svjetonazorsko i, moglo bi se re?i, spiritualno jedinstvo. Ba?tinik vi?e tradicija (njema?koga romantizma , fantasti?ne struje u knji?evnosti , ?idovskih heterodoksnih u?enja kao i kr??anske gnoze), po?tovatelj velikana europske knji?evne tradicije (napose Goethea , Heinea , Flauberta , Gogolja , Dostojevskog ), Kafka bija?e i suputnikom njema?koga ekspresionizma . Ipak, Kafkina vizija zbilje i intenzitet kojom ju je iskazao ?ine ga autorom kojega se ne mo?e utrpati u shematske podjele po knji?evnim pravcima.

Kafkina djela prikazuju sivu i banalnu svakodnevicu kao enigmatsku i alogi?nu zbilju ispunjenu strepnjom, u kojoj su likovi, pritisnuti osje?ajem krivice i zbunjenosti, neprestance izlo?eni prijetnji birokratskih sila kojima ne mogu doku?iti izvor ni motiv. To je posebno vidljivo u romanima ≪ Proces ≫ ( 1925. ), ≪ Zamak ≫ ( 1926. ) i ≪ Amerika ≫ ( 1927. ), kao i u mno?tvu kra?ih i duljih pripovijesti, među kojima se isti?e ≪ Preobrazba ≫ ( 1915. ). Repetitivni i besmisleni tla?iteljski postupci nerazumljivog i svemo?nog birokratskog aparata, mehani?ke i apsurdne reakcije "junaka" koji nemaju izra?eni osobni identitet, usamljenost i nemogu?nost komunikacije među likovima koji se gr?evito i bezuspje?no trude da spoznaju mehanizam opresije koji ih mu?i i proganja bez ikakvog vidljivog razloga, realnost zbivanja koja je bli?a događajima u snu nego u ≪obi?noj≫ stvarnosti, iracionalni i fantasti?ni element u radnji koji ne mo?e biti reduciran na psihopatolo?ke poreme?aje - sve je to u?inilo Kafkinu prozu posebno dojmljivom i utjecajnom u razdoblju poslije 2. svjetskoga rata (a i kasnije), jer se iskustvo op?e bespomo?nosti pojedinca naspram sila kako totalitarno -teroristi?ke ( nacizam , komunizam ), tako i liberalno -birokratske (demokratski kapitalizam ) dr?ave pokazalo kao paradigmatsko za modernu ljudsku sudbinu. U prepisci (najpoznatije je legendarno ≪ Pismo ocu ≫, kao i pisma ljubavnici Mileni Jasenskoj) Kafka se pokazuje kao pojedinac mu?en nesigurno??u, bespomo?no??u i legijom psihoanaliti?kih kompleksa, dok aforisti?ki zapisi i kratki nacrti za dulje tekstove, skupljeni u knjigama kao ≪ Plava bilje?nica ≫ otkrivaju slabije poznatoga Kafku - modernog potomka starih gnostika , opsjednutoga pojmom ≪nerazorivoga≫ spiritualnog elementa u ?ovjeku. Napustiv?i tradicionalnu religioznost , Kafka je, raspet između ?rvnja apsurda i tihe izvjesnosti u opstojnost ≪nerazorivog≫, ostao jednim od sredi?njih spiritualnih pisaca 20. stolje?a .

?ivot [ uredi | uredi kod ]

Obitelj [ uredi | uredi kod ]

Franz Kafka rođen je 3. srpnja 1883. u ?idovskoj obitelji srednje klase, koja je govorila njema?kim , u Pragu , tada dijelu Austro-Ugarske . Njegova oca, Hermanna Kafku ( 1852. ? 1931. ), biograf Stanley Corngold opisao je kao "glomazna, sebi?na i ohola biznismena", a sam Kafka kao "pravog Kafku, sna?nog, zdravog, gladnog, glasnog, elokventnog, samodostatnog, dominantnog, izdr?ljivog, koncentriranog i izvrsnog poznavatelja ljudske naravi." Herman je bio ?etvrto dijete Jakoba Kafke, obrednog krvnika ( hebrejski : shochet ) koji je u Prag do?ao iz Oseka , ?e?kog sela u blizini mjesta Strakonice s velikom ?idovskom populacijom. Nakon ?to je radio kao trgova?ki putnik, vremenom je postao trgovac neobi?nim dobrima i odje?om koji je zapo?ljavao i do 15 radnika, a kao logo svog posla koristio je sliku ?avke , koja se na ?e?kom zove kavka . Kafkina majka, Julie ( 1856. ? 1934. ), bila je k?i Jakoba Lowyja, bogatog trgovca biljkama iz Pod?bradyja , koji je bio bolje obrazovan od njezina supruga. Kafkini su roditelji vjerojatno govorili varijantom njema?kog pod utjecajem jidi?a koji se, ponekad, pejorativno naziva Mauscheldeutsch , ali kako se njema?ki smatrao osnovnim sredstvom dru?tvenog uspona, vjerojatno su djecu poticali da govore knji?evnim njema?kim.

Kafkina rodna ku?a nalazi se u blizini Starog gradskog trga u Pragu , a u obitelji od ?estero djece, Franz je bio najstariji. Njegova bra?a, Georg i Heinrich, umrli su kao djeca, jo? prije Franzove sedme godine; sestre su mu se zvale Gabriele ("Ellie") ( 1889. ? 1944. ), Valerie ("Valli") ( 1890. ? 1944. ) i Ottilie ("Ottla") ( 1892. ? 1943. ). Tijekom radnih dana, oba roditelja nisu bila kod ku?e. Majka Julije je radila i do 12 sati dnevno kako bi pomogla u vođenju Hermannova posla. Kao rezultat toga, Kafkino je djetinjstvo bilo prili?no samotno, a djecu su mahom odgajale brojne guvernate i slu?kinje. Kafkin problemati?an odnos s ocem pomno je dokumentiran u njegovu pismu ocu ( Brief an den Vater ), na preko 100 stranica na kojima pi?e kako je o?ev autoritativan stav uvelike utjecao na njega. S druge strane, majka mu je bila tiha i srame?ljiva. Upravo je o?eva dominantna li?nost uvelike utjecala na njegovo pisanje.

Obrazovanje [ uredi | uredi kod ]

U razdoblju od 1889. do 1893. , Kafka se ?kolovao u Deutsche Knabenschule (Njema?ka osnovna ?kola za dje?ake) u dana?njoj Ulici Masna (tada Masny trh/Fleischmarkt). Iako je govorio ?e?ki, Kafka je ?kolovan u njema?kim ?kolama na inzistiranje njegova autoritativna oca. Njegovo ?idovsko obrazovanje zavr?ilo je s njegovom bar micvom u dobi od 13 godina. Sam Kafka nije u?ivao odlaziti u sinagogu te je i?ao samo praznicima, s ocem, ?etiri puta godi?nje.

Po zavr?etku osnovne ?kole 1893. , Kafka je primljen u strogu, klasi?no-orijentiranu njema?ku gimnaziju Altstadter Deutsches Gymnasium , na Starom gradskom trgu, u sklopu pala?e Kinsky . I ovdje se nastava odvijala na njema?kom, ali Kafka je znao i pisati i govoriti ?e?ki ; potonji je u?io u gimnaziji punih osam godina, postigav?i dobar uspjeh. Maturu je polo?io 1901. godine.

Nakon maturiranja, Kafka je upisao Karlovo sveu?ili?te u Pragu u Pragu , ali se nakon samo dva tjedna studiranja kemije prebacio na pravo . Premda ta struka nije previ?e zanimala Kafku, otvarala mu je ?iroku lepezu poslova koji su zadovoljavali njegova oca. Uz sve to, studij prava trajao je razmjerno du?e ?to je Kafki omogu?ilo da istovremeno pohađa predavanja iz njema?kih studija i povijesti umjetnosti. Također se pridru?io i studentskom klubu, Lese- und Redehalle der Deutschen Studenten (njem. ?itala?ki i nastavni klub njema?kih studenata), koji je organizirao knji?evna događanja, ?itanja i sli?ne aktivnosti. Među Kafkinim prijateljima bili su novinar Felix Weltsch , koji je studirao filozofiju, glumac Yitzchak Lowy , koji je dolazio iz var?avske hasidisti?ke obitelji, te pisci Oskar Baum i Franz Werfel .

Pred kraj prve godine Kafka je upoznao kolegu Maxa Broda , koji ?e mu ubrzo postati do?ivotni prijatelj. Brod je ubrzo primijetio da su, iako je Kafka bio srame?ljiv i rijetko je pri?ao, stvari koje je rekao izrazito duboke. Kafka je tijekom cijelog ?ivota bio strastven ?itatelj; zajedno s Brodom, pro?itao je Platonovog Protagoru na izvornom starogr?kom , na Brodovu inicijativu, te Flaubertova djela Sentimentalni odgoj i Isku?enje svetoga Antona na francuskom , na Kafkin prijedlog. Kafka je Fjodora Dostojevskog , Gustavea Flauberta , Franza Grillparzera i Heinricha von Kleista smatrao "istinskom bra?om po krvi". Uz navedene, Kafka je bio zainteresiran i za ?e?ku knji?evnost te djela Johanna Wolfganga Goethea . Kafka je 18. srpnja 1906. godine stekao titulu doktora pravnih znanosti te je odradio godinu dana besplatnog sta?iranja kao sudski vje?benik na građanskom i kaznenom sudu.

Posao [ uredi | uredi kod ]

Dana 1. studenog 1907. , Franz Kafka je dobio posao u kompaniji Assicurazioni Generali , talijanskoj osiguravaju?oj ku?i za koju je radio gotovo godinu dana. Njegova pisma iz tog razdoblja upu?uju kako je bio nezadovoljan radnim vremenom - od 08:00 do 18:00 - koje mu je onemogu?avalo da se posveti pisanju, koje mu je postajalo sve va?nije. U tom je razdoblju mogao pisati isklju?ivo no?u, a no?no pisanje bilo je izrazito iscrpno s obzirom na radno vrijeme. Dana 15. srpnja 1908. dao je otkaz, a za dva tjedna je na?ao posao u Institutu za radni?ko osiguranje od ozljeda Kraljevine ?e?ke koji mu je omogu?io vi?e vremena za pisanje. Opis posla bilo mu je istra?ivanje i procjena kompenzacija za osobne ozljede industrijskih radnika; incidenti kao izgubljeni prsti ili udovi bili su ?esti u to vrijeme. Profesor menad?menta Peter Drucker kreditira Kafku kao tvorca prve civilne za?titne kacige , ali to ne potvrđuje nijedan dokument Kafkina poslodavca. Njegov je otac ?esto njegov posao u osiguravaju?em dru?tvu nazivao Brotberuf , posao koji radi samo kako bi pla?ao ra?une; sam Kafka je nekoliko puta izjavio kako ga prezire. Kafka je jako brzo napredovao te su njegovi zadaci uklju?ivali procesuiranje i istra?ivanje zahtjeva za naknadom, pisanje izvje?taja i rje?avanje apela raznih biznismena koji su smatrali kako im je kompanija stavljena u kategoriju previsoka rizika, ?to im je pove?avalo premije za osiguranje. Također, tijekom nekoliko godina rada u dru?tvu, zadatak mu je bio sastavljanje godi?njeg izvje?taja o osiguranju. Njegovi nadređeni su jako dobro primali te izvje?taje. Radno vrijeme uglavnom mu je zavr?avalo oko 14:00, ?to mu je davalo dovoljno vremena za pisanje, kojemu je bio posve?en. U kasnijim godinama, bolest ga je ?esto spre?avala u odlasku na posao, ali i pisanju. Mnogo godina kasnije, Brod je skovao termin Der enge Prager Kreis (nje. Uski pra?ki krug ), kako bi objedinio grupu pisaca kojima su pripadali Kafka, Felix Weltsch i on.

Krajem 1911. , Kafka i Karl Hermann, suprug njegove sestre Elli, postaju partneri u prvoj tvornici azbesta u Pragu, znanoj kao Prager Asbestwerke Hermann & Co., otvorenoj uz pomo? miraznog novca kojeg je dao Hermann Kafka. Iako je isprva pokazivao entuzijazam i velik dio slobodnog vremena posve?ivao poslu, Kafka je ubrzo zamrzio i tvornicu jer mu je oduzimala previ?e vremena za pisanje. U ovom razdoblju se zainteresirao i za ?idovsko kazali?te , unato? bojaznima prijatelja kao ?to je Brod, koji su ga svejedno podr?avali u njegovim zanimacijama. Nakon ?to je u listopadu 1911. prisustvovao predstavi teatra, Kafka je sljede?ih ?est mjeseci proveo intenzivno se bave?i jidi?om i ?idovskom knji?evno??u. Ta je zanimacija slu?ila i kao temelj za njegovu rastu?u povezanost sa ?idovstvom . Otprilike u ovom razdoblju postao je i vegeterijanac . Negdje tijekom 1915. godine, Kafka je dobio poziv za vojsku kako bi slu?io u Prvom svjetskom ratu , ali su njegovi poslodavci sredili otpust jer se njegov posao smatrao esencijalnim za dr?avu. Kasnije se ipak poku?ao pridru?iti vojsci, ali u tom su ga sprije?ili zdravstveni problemu povezani s tuberkulozom , koja mu je dijagnosticirana 1917. godine.

Privatni ?ivot [ uredi | uredi kod ]

Prema Brodu, Kafku je konstantno "mu?ila" seksualna po?uda. Kao odrasla osoba, ?esto je posje?ivao bordele , a zanimala ga je i pornografija . Uz sve to, tijekom ?ivota je spavao s mnogo ?ena. Dana 13. kolovoza 1912. , Kafka je upoznao Felice Bauer , Brodovu rođakinju, koja je radila u Berlinu kao predstavnica jedne diktafonske tvrtke. Tjedan dana nakon upoznavanja u domu Brodovih, Kafka je napisao u svoj dnevnik:

 ≫ Gospođica FB. Kod Broda sam stigao 13. kolovoza, ona je sjedila za stolom. Nisam uop?e bio ?eljan saznati tko je ona, ve? sam ju odmah uzeo zdravo za gotovo. Ko??ato, prazno lice koje je otvoreno pokazivalo svoju prazno?u. Goli vrat. Naba?ena bluza. Izgledala je jako domicilno u svojoj haljini iako, kako se ispostavilo, uop?e nije bila takva. (Promatraju?i ju ovako detaljno, pomalo se otuđujem od nje ...) Skoro slomljen nos. Plava, nekako ravna, neatraktivna kosa, sna?na brada. Kada sam sjedao, dobro sam ju pogledao po prvi puta, dok sam sjeo, ve? sam imao nesalomljivo mi?ljenje o njoj. ≪

Nedugo nakon ovoga, Kafka je u samo jednoj no?i napisao pri?u " Presuda ", a u plodnom razdoblju je radio na svom romanu "Amerika" i na pripovijetci " Preobra?aj ". Kafka i Felice Bauer su, tijekom sljede?ih pet godina, komunicirali uglavnom preko pisama, povremeno su se viđali i dva su se puta zaru?ili. Druge zaruke, Kafka je prekinuo 1917. kada je obolio od tuberkuloze. Kafkina opse?na pisma izdana su kao zbirka Pisma Felice ; njezina pisma nisu pre?ivjela. Biografi Reiner Stach i James Hawes tvrde kako je Kafka, oko 1920. , bio zaru?en i tre?i put, za Julie Wohryzek, siroma?nu i neobrazovanu hotelsku sobaricu.

Stach i Brod također navode kako je Kafka, dok je poznavao Felice Bauer, imao aferu s njezinom prijateljicom, Margarethe "Grete" Bloch, ?idovkom iz Berlina . Brod također tvrdi kako je Blochova rodila Kafkina sina, iako ovaj nikada nije saznao za dijete. Dje?ak, ?ije je ime nepoznato, rođen je ili 1914. ili 1915. te je umro u Munchenu 1921. godine. Ipak, Kafkin biograf Peter-Andre Alt tvrdi da, iako Blochova jest imala sina, Kafka nije otac jer par nikada nije bio intiman. Stach također tvrdi kako Kafka nije imao djece.

U kolovozu 1917. , Kafki je dijagnosticirana tuberkuloza , nakon ?ega je nekoliko mjeseci boravio u selu Zurau , gdje je njegova sestra Ottla radila na farmi sa svojim ?urjakom Hermannom. Tamo mu je bilo jako ugodno te je kasnije to opisao kao vjerojatno najbolje razdoblje svoga ?ivota, vjerojatno zato ?to nije imao nikakvih obveza. Pisao je dnevnike i oktave . Iz tih je bilje?ki Kafka uspio izvu?i 109 numeriranih komada teksta na Zettelu , komadu papira bez nekog reda. Oni su izdani kao zbirka Razmi?ljanja o Grijehu, Nadi, Patnji i Pravom putu (na njema?kom izdano kao Die Zurauer Aphorismen oder Betrachtungen uber Sunde, Hoffnung, Leid und den wahren Weg ).

Godine 1920. , Kafka je zapo?eo vezu s ?e?kom novinarskom i spisateljicom, Milenom Jesenskom . Kafkina pisma njoj kasnije su izdana kao Pisma Mileni . Tijekom odmora u srpnju 1923. , kojeg je proveo u mjestu Graal-Muritz na Baltiku , Kafka je upoznao Doru Diamant , dvadesetpetogodi?nju odgajateljicu iz ortodoksne ?idovske obitelji. Kafka se, nadaju?i se da ?e se tako osloboditi obiteljskog utjecaja i mo?i pisati, nakratko preselio u Berlin , gdje je ?ivio s Dorom. Postala mu je ljubavnica i zainteresirala ga za Talmud . U tom je razdoblju radio na ?etiri pri?e koje su trebale biti tiskane pod naslovom Umjetnik gladovanja .

Osobnost [ uredi | uredi kod ]

Kafka se bojao da ?e ga ljudi smatrati fizi?ki i psihi?ki odbojnim. Ipak, oni koji su ga upoznali uvidjeli su kako je tih i stalo?en, kako posjeduje o?itu inteligenciju i suh smisao za humor; također su ga smatrali dje?a?ki zgodnim, ali mu je pojava bila o?tra. Brod ga je usporedio s Heinrichom von Kleistom , primijetiv?i kako su oba pisca imala sposobnost jasnog i realisti?kog opisivanja situacije do u detalje. Kafka je bio jedna od najzabavnijih osoba koje je Brod upoznao; u?ivao je ?aliti se i zabavljati s prijateljima, ali im je i davao dobre savjete u problemati?nim situacijama. Također, prema Brodu, Kafka je bio strastven recitator koji je mogao govoriti kao da pjeva. Brod je smatrao kako su "apsolutna istinoljubivost" i "precizna savjesnost" dvije Kafkine najzna?ajnije osobine. Istra?ivao bi detalj, ono neprimjetno, temeljito s tolikom ljubavlju i precizno??u da su se po?ele pojavljivati stvari koje su dotad bile neviđene, ali su bile ni?ta doli istinite.

Iako kao dijete nije njegovao vje?banje, u kasnijoj je dobi pokazivao interes za igre i fizi?ku aktivnost, postav?i dobar biciklist, pliva? i ronilac. Vikendima, Kafka bi s prijateljima i?ao na duge ?etnje, koje bi naj?e??e predlo?io on sam. Među ostalim interesima bili su alternativna medicina , novi obrazovni sustavi kao metoda Montessori te tehni?ki noviteti kao ?to su avioni i film . Samo pisanje bilo mu je toliko bitno da ga je smatrao "vrstom molitve". Bio je i jako osjetljiv na zvuk tako da je volio ti?inu prilikom pisanja.

Autor Perez-Alvarez sugerirao je kako je Kafka mo?da bolovao od shizoidnog poreme?aja li?nosti . Njegov stil, ne samo u "Preobra?aju" ve? i u drugim djelima, sadr?i određene shizoidne karakteristike koje obja?njavaju dobar dio iznenađenja u njegovim djelima. Njegova muka vidljiva je u dnevni?kom zapisu od 21. lipnja 1913. :

 ≫ Veliki svijet ?to ga nosim u glavi. Ali kako osloboditi sebe i njih bez da rastrgam. I tisu?u puta radije pla?em u sebi. Radi toga sam tu, toliko mi je jasno. ≪

Kao i u aforizmu iz Zuraua, broj 50:

 ≫ ?ovjek ne mo?e ?ivjeti bez stalnog vjerovanja u ne?to neuni?tivo u njemu samom, ali mu i to ne?to neuni?tivo i vjera u to mogu biti trajno skriveni. ≪

Iako se nikada nije ?enio, Kafka je brak i djecu izrazito cijenio. Iako je imao nekoliko djevojaka, neki su autori spekulirali o njegovoj seksualnosti; drugi su, pak, sugerirali kako je imao nekakav poreme?aj hranjenja. Doktor M. M. Fichter sa Psihijatrijske klinike Sveu?ili?ta u Munchenu u svom radu iz 1988. predstavlja "dokaze za hipotezu da je pisac Franz Kafka bolovao od atipi?nog oblika anoreksije nervose ." U svojoj knjizi Franz Kafka, the Jewish Patient iz 1995. , Sander Gilman je istra?io "za?to bi jednog ?idova smatrali ' hipohondrom ' ili ' homoseksualcem ' te kako Kafka inkorporira aspekte tih na?ina shva?anja ?idovskog mu?karca u svoju vlastitu sliku i djelo." Isto tako, Kafka je barem jednom razmi?ljao o suicidu , pred kraj 1912. godine.

Politi?ki stavovi [ uredi | uredi kod ]

Prije po?etka Prvog svjetskog rata , Kafka je bio na nekoliko sastanaka Kluba Mladych, ?e?ke anarhisti?ke , protumilitaristi?ke i protukleri?ke organizacije. Hugo Bergmann, koji je pohađao istu osnovnu i srednju ?kolu kao i Kafka, razi?ao se s Kafkom tijekom njihove posljednje akademske godine (1900./1901.) jer su "[Kafkin] socijalizam i moj cionizam bili previ?e stridentni". "Franz je postao socijalist , ja sam postao cionist 1898. Sinteza cionizma i socijalizma tada jo? nije postojala." Bergmann tvrdi kako je Kafka u ?kolu nosio crveni karanfil kao znak podr?ke socijalizmu. U jednom dnevni?kom zapisu, Kafka je referirao na poznatog anarhisti?kog filozofa, Pjotra Kropotkina : "Ne zaboravi Kropotkina!" Kasnije je, o ?e?kim anarhistima, rekao: "Oni su svi bezhvalno htjeli shvatiti ljudsku sre?u. Ja sam ih razumio. Ali... nisam mogao predugo mar?irati uz njih."

Tijekom komunisti?kog razdoblja, ostav?tina Kafkina djela za socijalizam Isto?nog bloka je bila vru?a tema. Mi?ljenja su sezala od toga da je satirizirao birokraciju raspadaju?e Austro-Ugarske do toga da je utjelovio uspon socijalizma.Jo? jedna bitna to?ka bila je alienacija ; dok je konzervativno stajali?te glasilo da Kafkini prikazi alienacije vi?e nisu relevantni za dru?tvo koje je navodno eliminiralo alienaciju, konferencija odr?ana u ?ehoslova?kom mjestu Liblice 1963. godine, povodom autorova osamdeseta rođendana, naglasila je trajnu va?nost Kafkinog prikaza birokratskog dru?tva Ipak, pitanje je li Kafka bio politi?ki autor ili nije je jo? uvijek predmet debate.

Judaizam i cionizam [ uredi | uredi kod ]

Odrastaju?i, Kafka je bio ?idov koji je govorio njema?ki u Pragu , gradu u kojem je dominirao ?e?ki jezik . Bio je duboko fasciniran ?idovima iz isto?ne Europe , za koje je smatrao da posjeduju intenzitet duhovnog ?ivota koji je nedostajao ?idovima na Zapadu. Njegov dnevnik je pun referenci na ?idovske pisce.Ipak, nerijetko je bio otuđen kako od ?idova tako i od judaizma: "?to ja imam zajedni?ko sa ?idovima? Jedva da imam ne?to zajedni?ko sa samim sobom i bolje mi je da stojim tiho u kutu, zadovoljan ?to mogu disati."

Hawes sugerira da Kafka, makar iznimno svjestan svog ?idovstva , nije inkorporirao te elemente u svojim djelima, kojima, prema Hawesu, nedostaje ?idovskih likova, scena ili tema. Prema mi?ljenju knji?evnog kriti?ara Harolda Blooma , Kafka je, iako mu je vlastito ?idovstvo bilo strano, bio su?tinski ?idovski pisac.Lothar Kahn je jednako jasan: "Prisutnost ?idovstva u Kafkinom djelu sada je nesumnjiva." Pavel Eisner , prvi prevoditelj Kafkinih djela, tuma?i Proces kao utjelovljenje "trostruke dimenzije ?ivota ?idova u Pragu... njegov protagonist, Josef K. je (simboli?no) uhi?en od strane Nijemca (Rabensteiner), ?eha (Kullich) i ?idova (Kaminer). On predstavlja 'neskrivljenu krivnju' koja pro?ima jednog ?idova u suvremenom svijetu, iako nema dokaza da je i on sam ?idov."

U svom eseju Tuga u Palestini?! , izraelski pisac Dan Miron istra?uje Kafkin odnos prema cionizmu: "?ini se da su i oni koji smatraju da takva veza postoji i da je cionizam odigrao centralnu ulogu u njegovu ?ivotu i djelu, kao i oni koji negiraju takvu vezu u cijelosti ili joj ne pridaju va?nosti, svi u krivu. Istina se nalazi na vrlo nejasnom mjestu koje se nalazi između ova dva pojednostavljena pola." Kafka je razmi?ljao da se, prvo s Felice Bauer, a onda i s Dorom Diamantr, preseli u Palestinu . Dok je boravio u Berlinu u?io je hebrejski , unajmiv?i Brodovog prijatelja iz Palestine, po imenu Pua Bat-Tovim, da ga podu?ava i odlaziv?i na satove rabina Juliusa Guttmanna na berlinskom Fakultetu za ?idovske studije.

Livia Rothkirchen naziva Kafku "simboli?nim figurom svoga vremena". Njegovi suvremenici bili su mnogi ?idovski pisci (njema?ki, ?e?ki i nacionalni ?idovi) koji su bili osjetljivi na njema?ku, austrijsku, ?e?ku i ?idovsku kulturu. Prema Rothkirchenovoj, "ta situacija dala je njihovim djelima ?irok, kozmopolitski izgled i kvalitetu egzaltacije koja je grani?ila s transcedentnom metafizi?kom kontemplacijom. Najbolji primjer je Franz Kafka."

Smrt [ uredi | uredi kod ]

Kafkina tuberkuloza grkljana pogor?ala se u o?ujku 1924. godine te se morao vratiti iz Berlina u Prag , gdje su se za njega brinuli ?lanovi obitelji, posebice sestra Ottla. Dana 10. travnja 1924. oti?ao je u sanatorij doktora Hoffmanna u Kierlingu , pokraj Be?a , gdje je i umro 3. lipnja 1924. godine. ?ini se kako je uzrok smrti bilo gladovanje - bol u grlu bila je, o?ito, toliko sna?na da Kafka nije mogao jesti, a kako tada jo? uvijek nisu postojale druge metode hranjenja, nije postojalo na?ina da ga se nahrani. Tijelo mu je preneseno natrag u Prag, gdje je pokopan 11. lipnja 1924. na Novom ?idovskom groblju u ?etvrti ?i?kov .

Djelo [ uredi | uredi kod ]

Sva izdana djela Franza Kafke, osim nekoliko pisama ?ehinji Mileni Jasenskoj, pisana su na njema?kom jeziku . Ono malo ?to je izdano za autorova ?ivota, privuklo je oskudnu pozornost, ?to se ne mo?e re?i za njegova postumno izdana djela.

Kafka nije dovr?io nijedan svoj roman, a spalio je gotovo 90% svega ?to je napisao, posebice dok je ?ivio u Berlinu , gdje mu je Dora Diamant pomogla u paljenju skica za djela. U ranoj stvarateljskoj fazi, uzor mu je bio njema?ki pisac Heinrich von Kleist kog je, u jednom pismu Felice Bauer, opisao zastra?uju?im i za kog je smatrao da mu je bli?i nego vlastita obitelj.

Pri?e [ uredi | uredi kod ]

Kafka je bio plodan pisac kratkih pri?a i pripovijetki. Neke njegove izdane pri?e nazivane su Erzahlung ( njema?ki : pri?e), a neke Geschichte ( njema?ki : pripovijetke). Neke od njih su relativno duge ("Preobra?aj", "U ka?njeni?koj koloniji", "Presuda"), dok su druge bile samo paragraf duge (gotovo kao aforizmi ; primjerice " Odustani! ", " Prometej ", " Mala basna " ili " Istina o Sanchu Panzi "). Najstarija sa?uvana Kafkina pri?a je " Der Unredliche in seinem Herzen ". Ona nikada nije tiskana, ali je bila dio pisma prijatelju Oskaru Pollaku iz 1902. godine. Kafkina prva izdana djela su osam pri?a koje su se 1908. godine pojavile u prvom izdanju ?asopisa Hyperion pod zbirnim naslovom Razmi?ljanje . U razdoblju od 1904. do 1909. radio je na pri?i " Opis jedne borbe ". Kada ju je pokazao Brodu, ovaj ga je savjetovao da nastavi raditi i po?alje ju Hyperionu . Jedan odlomak pri?e izdao je 1908. , a dva u prolje?e 1909. , sve u Munchenu .

U kreativnom naletu u no?i 22. rujna 1912. , Kafka je napisao pri?u " Presuda ", koju je posvetio Felice Bauer . Brod je uo?io sli?nost u imenima glavnog lika i njegove fiktivne zaru?nice, Georga Bendemanna i Friede Brandenfeld, s imenima Franza Kafke i Felice Bauer. Ova pri?a se uglavnom smatra za djelo koje je stvorilo Kafku kao pisca. Pri?a se bavi problemati?nim odnosom sina i njegova dominantna oca, koji dobiva novu dimenziju nakon ?to se sin zaru?i. Kafka je kasnije rekao kako je pisao s "potpunim otkrivanjem svoje du?e i tijela" tu pri?u koja se je "razvila kao pravo rođenje, prekrivena prljav?tinom i muljem." Rukopis pri?e Kafka je poslao i Felice (u pismu od 2. lipnja 1913. ), dodav?i neobi?nu tvrdnju: "Nalazi? li u Presudi ikakav smisao, ho?u re?i određen, suvislo izra?en, shvatljiv smisao? Ja ga ne nalazim i nisam u stanju i?ta tuma?iti?" Pri?a je prvi put tiskana u Leipzigu 1912. godine uz posvetu "Gospođici Felice Bauer", koja je u kasnijim izdanjima promijenjena "za F".

Godine 1912. , Franz Kafka je napisao pripovijetku " Preobra?aj ", izdanu 1915. godine u Leipzigu . Radi se o neobi?noj, gotovo nadrealnoj pri?i koja je vjerojatno jedan od najboljih i najreprezentativnijih primjera Kafkina magijskog realizma . Pri?a zapo?inje in medias res , kultnom prvom re?enicom Kad se Gregor Samsa jednoga jutra probudio iz nemirnih snova, nađe se u svom krevetu preobra?en u golemog kukca. Njema?ki izvornik koristi termin ungeheuren Ungeziefer , koji se doslovno mo?e prevesti kao monstruozno ?udovi?te, s tim da rije? Ungeziefer op?enito ozna?ava ne?eljene i prljave ?ivotinje. ?ohar , u kog se Gregor Samsa pretvorio, bio je upravo to. Pripovijetka dalje prati ?ivot (ili ?ivotarenje) i propadanje ?ohara Gregora Samse i njegovu postepenu alienaciju, prvo od vanjskog svijeta, a onda i od obitelji i vlastitog ?ivota. Kriti?ari ovo djelo, koje je prepuno simbolike i metafora, smatraju jednim od temeljnih djela 20. stolje?a. Pri?a " U ka?njeni?koj koloniji ", koja govori o razrađenom uređaju za mu?enje i smaknu?e, napisana je u listopadu 1914. , revidirana 1918. te izdana u Leipzigu tijekom listopada 1919. godine. Pri?a " Umjetnik gladovanja ", izdana u ?asopisu Die neue Rundschau 1924. godine, opisuje glavnog lika, ?rtvu, koji do?ivljava pad razumijevanja za njegovu ?udnu vje?tinu izgladnjivanja samog sebe na određene periode . Njegova posljednja pri?a, " Pjeva?ica Josefine, ili puk mi?eva " također se bavi odnosom umjetnika i njegove publike.

Kafka nije dovr?io nijedan svoj roman, a spalio je gotovo 90% vlastitog opusa. Prvi roman po?eo je pisati 1912. godine, a prvo poglavlje istog danas je poznato kao kratka pri?a pod naslovom " Lo?a? ". Kafka je to djelo, koje je ostalo nedovr?eno, nazvao Der Verschollene , ali kada ga je Brod postumno tiskao, odabrao je naslov Amerika . Iako osjetno humoristi?niji i realisti?niji od ostalih Kafkinih djela, ovaj roman, koji prati lutanja europskog emigranta Karla Roßmanna po Americi , dijeli iste motive opresivnog i nedodirljivog sustava koji protagonista stavlja u razne bizarne situacije. Roman inkorporira mnoge detalje iz iskustava Kafkinih rođaka koji su emigrirali u Ameriku, te je jedino njegovo djelo kod kojega je razmi?ljao o optimisti?nom zavr?etku.

Tijekom 1914. , Kafka je zapo?eo rad na romanu Proces , svom vjerojatno najutjecajnijem romanu. Iako kriti?ari znaju navoditi kako je Dvorac Kafkin najbolji roman, Proces je ipak njegovo najutjecajnije djelo, s obzirom na broj ekranizacija i svekoliki kulturni utjecaj. Proces govori o Josefu K. , bankovnom slu?beniku koji jedno jutro biva uhi?en i optu?en od strane daleke i nepoznate vlasti zbog zlo?ina koji je nepoznat kako njemu tako i ?itatelju. K. upada u niz bizarnih i nejasnih situacija, bori se protiv u potpunosti dehumanizirane birokracije i dobiva pomo? od niza grotesknih likova koji su, u su?tini, potpuno beskorisni (uz izuzetak tajanstvenog zatvorskog kapelana) sve do samoga kraja, kada realizira snagu tog birokratskog mehanizma te mu se u kona?nici prepusti. Ipak, za razliku od Amerike , prozorsko svjetlo na samom kraju romana ostavlja nadu, koja je jedan od klju?nih motiva u Kafkinim djelima. No, roman je, unato? tome ?to je Kafka napisao posljednje poglavlje, ostao nedovr?en. Ipak, novija izdanja romana u sebi sadr?e i nedovr?ena ili neuklopljena poglavlja (iako su ona izdvojena od glavnog romana). Prema nobelovcu Eliasu Canettiju , Felice je klju?na za radnju Procesa , a sam je Kafka rekao kako je to "njezina pri?a". Canetti je svoju knjigu o Kafkinim pismima Felice naslovio Der andere Prozess ( Kafkin drugi proces ), u ?ast vezi između romana i pisama. Michiko Kakutani, u kritici New York Timesa , pi?e da Kafkina pisma sadr?e "temeljne znakove njegove fikcije - onu istu nervoznu pa?nju posve?enu minucioznim detaljima; onu istu paranoidnu svijest o promjenjivim balansima mo?i; istu atmosferu emocionalnog gu?enja - kombiniranu, na op?e iznenađenje, s trenucima dje?a?kog ?ara i odu?evljenosti."

Prema vlastitom dnevniku, Kafka je ve? do 11. lipnja 1914. godine planirao roman Dvorac , ali ga je po?eo pisati tek 27. sije?nja 1922. Protagonist ovog romana je Landvermesser (nje. nadstojnik, ?pan) po imenu K., koji se iz nepoznatih razloga bori kako bi dobio pristup misterioznim upraviteljima dvorca koji upravljaju selom. Kafkina namjera bila je da vlasti u dvorcu obavijeste K.-a na trenutku samrti kako njegova "zakonska osnova da ?ivi u selu nije va?e?a, ali je, s obzirom na brojne sporedne ?injenice, imao dozvolu da ?ivi i radi u selu." Mra?an i na momente nadrealan , roman se fokusira na alienaciji, birokraciji, naizgled beskrajnim frustracijama ljudskih poku?aja u borbi s vla??u i beskorisnim i beznadnim traganjem za nedosti?nim ciljem. Hartmut M. Rastalsky je u svojoj disertaciji napisao sljede?e: "Kao i snovi, njegova djela kombiniraju precizne, "realisti?ne" detalje s apsurdnim, pa?ljivo promatranje i rezoniranje protagonista s neobja?njivom glupo??u i nemarom."

Povijest izdavanja [ uredi | uredi kod ]

Kafkine pri?e su izvorno izlazile u knji?evnim ?asopisima. Prvih osam izdano je 1908. u prvom izdanju dvomjese?nika Hyperion . Franz Blei je 1914. izdao dva dijaloga koja ?e postati "Opis jedne borbe". Fragment pri?e " Zrakoplovi u Bresciji ", napisane za vrijeme puta u Italiju s Brodom, izdan je 28. rujna 1909. u dnevniku Bohemia . Dana 27. srpnja 1910. , nekoliko pri?a koje ?e kasnije postati dio Razmi?ljanja , izdano je u uskrsnom izdanju dnevnika Bohemia . U Leipzigu , tijekom 1913. , Brod je s izdava?em Kurtom Wolffom izdao pri?u " Das Urteil. Eine Geschichte von Franz Kafka " (nje. "Presuda, pri?a Franza Kafke") u knji?evnom godi?njaku za umjetni?ku poeziju Arkadia . Pri?a " Pred zakonom " izdana je 1915. u novogodi?njem izdanju nezavisnog ?idovskog tjednika Selbstwehr ; pri?a je ponovo izdana 1919. u sklopu zbirke Seoski lije?nik te je postala dio romana Proces . Ostale pri?e izlazile su po raznim ?asopisima, među kojima su Brodov Der Jude , novine Prager Tagblatt te magazini Die neue Rundschau , Genius i Prager Presse .

Kafkina prva izdana knjiga bila je zbirka Razmi?ljanje , koja sadr?i 18 pri?a napisanih od 1904. do 1912. Tijekom ljetnog putovanja u Weimar , Brod je inicirao susret između Kafke i Kurta Wolffa; Wolff je Razmi?ljanje izdao u ku?i Rowohlt Verlag krajem 1912. godine (iako je godina izdanja navedena kao 1913. ). Kafka je zbirku posvetio Brodu ("Fur M.B."), da bi u osobnoj kopiji koju je dao prijatelju dodao: "So wie es hier schon gedruckt ist, fur meinen liebsten Max ? Franz K." (nje. "Kako je ovdje ve? tiskano, za mog najdra?eg Maxa - Franz. K.").

Kafkina pri?a "Preobra?aj" prvi put je tiskana u listopadu 1915. u mjese?niku Die Weißen Blatter , ekspresionisti?kom ?asopisu ?iji je urednik bio Rene Schickele . Drugu zbirku, naslovljenu Seoski lije?nik , izdao je 1919. Kurt Wolff,a posve?ena je Kafkinu ocu. Posljednju zbirku, od ?etiri pri?e, koju je Kafka pripremio za tiskanje, zbirku Umjetnik glasovanja , izdala je avangardna izdava?ka ku?a Verlag Die Schmiede 1924. godine nakon autorove smrti. Dana 20. travnja 1924. , Berliner Borsen-Courier izdaje Kafkin esej o piscu Adalbertu Stifteru .

Max Brod [ uredi | uredi kod ]

Kafka je svoje djelo, kako izdano tako i neizdano, ostavio svom najboljem prijatelju Maxu Brodu, s jasnim instrukcijama da ih ovaj uni?ti nakon pi??eve smrti. Kafka mu je napisao: "Najdra?i Max, moj posljednji zahtjev: Sve ?to ostavim za sobom... u obliku dnevnika, rukopisa, pisama (mojih i tuđih), skica i tako dalje, ima da bude spaljeno i nepro?itano." Brod je odlu?io ignorirati ovaj zahtjev te je romane i zbirke izdao u razdoblju od 1925. do 1935. Mnoge papire, koji su ostali neizdani, ponio je sa sobom u Palestinu u jednom kov?egu kada je tamo pobjegao 1939. Kafkina posljednja ljubav, Dora Diamant (kasnije Dymant-Lask), također je ignorirala njegove ?elje, tajno sa?uvav?i 20 notesa i 35 pisama. Njih je 1933. konfiscirao Gestapo , ali ih biografi i danas tra?e.

Kako je Brod izdao sve ono ?to je bilo u njegovu posjedu, Kafkin je opus po?eo privla?iti sve vi?e pa?nje. Brodu je bilo te?ko kronolo?ki poredati Kafkine notese. Jedan od problema bio je u tome ?to je Kafka ?esto po?injao pisati u razli?itim dijelovima knjige - nekad u sredini, nekad po?ev?i od kraja prema po?etku. Ipak, Brod je dovr?io dobar dio Kafkinih nedovr?enih djela kako bi ih mogao dati tiskati. Primjerice, Kafka je Proces ostavio s nedovr?enim i nenumeriranim poglavljima, a Dvorac pun nedovr?enih re?enica s dvojakim zna?enjem - Brod je sredio poglavlja, uredio tekst i dodao interpunkciju. Proces je izdan 1925. od strane ku?e Verlag Die Schmiede . Kurt Wolff je izdao druga dva romana, Dvorac 1926. i Ameriku 1927. godine. Godine 1931. , Brod je kao urednik izdao zbirku proze i nedovr?enih pri?a pod naslovom Veliki kineski zid , koja je uklju?ivala i istoimenu pri?u . Knjigu je izdao Gustav Kiepenheuer Verlag .

Suvremena izdanja [ uredi | uredi kod ]

Godine 1961. , Malcolm Pasley uspio je dobiti ve?inu Kafkinih originalnih rukopisa za zbirku oksfordske Knji?nice Bodleian . Rukopis Procesa kasnije je prodan na aukciji te se danas nalazi u Njema?kom knji?evnom arhivu u mjestu Marbach am Neckar . Pasley je kasnije vodio tim (u kom su bili Gerhard Neumann , Jost Schillemeit i Jurgen Born) koji je rekonstruirao romane na njema?kom; reizdao ih je S. Fischer Verlag . Pasley je bio urednik Dvorca , izdanog 1982. godine, i Procesa , izdanog 1990. godine. Jost Schillemeit je bio urednik Amerike , izdane 1983. godine. Ova izdanja nazivaju se "Kriti?arska izdanja" ili "Fischerova izdanja".

Neizdani papiri [ uredi | uredi kod ]

Kada je Brod umro 1968. godine, Kafkine je neizdane papire, kojih vjerojatno ima na tisu?e, ostavio svojoj tajnici Esther Hoffe . Dio je objavila i prodala, ali je ve?inu ostavila svojim k?erima, Evi i Ruth, koje su također odbile objaviti papire. Godine 2008. zapo?ela je sudska bitka između sestara i Nacionalne biblioteke Izraela , koja smatra da su ti papiri postali vlasni?tvo dr?ave Izrael kada je Brod 1939. emigrirao u Palestinu . Esther Hoffe je 1988. prodala originalni rukopis Procesa Njema?kim knji?evnim arhivima za $2,000,000. Godine 2012. , ?iva je bila samo Eva. Presuda obiteljskog suda u Tel Avivu iz 2010. obvezala je sestre Hoffe na izdavanje papira. Dio ih je izdan, uklju?uju?i i dotad nepoznatu pri?u, ali pravna bitka se nastavila. Hoffeovi tvrde kako su papiri njihovo osobno vlasni?tvo, dok NBI tvrdi kako su to "kulturna dobra koja pripadaju ?idovskom narodu". NBI također sugerira kako je Brod upravo njima ostavio papire u svojoj oporuci. U presudi od listopada 2012. , Obiteljski sud u Tel Avivu odlu?io je da su papiri vlasni?tvo Nacionalne biblioteke

Kriti?ka analiza [ uredi | uredi kod ]

Mnogi su kriti?ari hvalili Kafkina djela. Pjesnik Wystan Hugh Auden nazvao je Kafku " Danteom dvadesetoga stolje?a", dok ga je pisac Vladimir Nabokov svrstao među najbolje pisce XX. stolje?a, Gabriel Garcia Marquez je rekao kako mu je upravo ?itanje Kafkina "Preobra?aja" pokazalo "da je mogu?e pisati na druga?iji na?in". Albert Camus je u svom djelu Nade i apsurd u djelu Franza Kafke rekao kako "cijela Kafkina umjetnost le?i u tome ?to prisiljava ?itatelje da nanovo ?itaju njegova djela." Klju?na tema Kafkina djela, etablirana u pri?i "Presuda", je konflikt na razini otac-sin: krivnja inducirana u sinu je razrije?ena preko patnje i okajanja. Ostale ?este teme i arhetipovi su alienacija, psihofizi?ka brutalnost, likovi na zastra?uju?im putovanjima i misti?na preobrazba.

Kafkin stil uspoređen je s onim von Kleista jo? 1916. godine, u analizi "Preobra?aja" i "?ara?a" koju je za Berliner Beitrage napravio Oscar Walzel. Priroda Kafkine proze omogu?ava razli?ite interpretacije i kriti?ari su njegov opus svrstavali u razli?ite knji?evne pravce. Marksisti su, primjerice, bili stra?no neslo?ni po pitanju interpretacije Kafkinih djela. Jedni su ga optu?ili kako uni?tava realnost dok su drugi tvrdili kako kritizira kapitalizam. Beznađe i apsurd, koji su ?esti u njegovim djelima, smatraju se znakovima egzistencijalizma . Neka su Kafkina djela nastala pod utjecajem ekspresionizma , dok ve?inu opusa ipak karakterizira eksperimentalni modernisti?ki ?anr. Kafka se također bavio temom ljudskog sukoba s birokracijom. William Burrows tvrdi kako su ta djela koncentrirana na koncepte borbe, boli, samo?e i potrebe za vezama. Drugi, među kojima i Thomas Mann , smatraju Kafkina djela alegorijama: potragom, metafizi?ke prirode, za Bogom.

Ipak, Gilles Deleuze i Felix Guattari , tvrde kako su teme alienacije i progona, iako prisutne u Kafkinim djelima, prenagla?avane od strane kriti?ara. Tvrde kako su Kafkina djela znatno vi?e namjerna i subverzivna - ?ak i vesela - nego ?to se ?ini na prvu ruku. Isti?u kako ?itanje njegovih djela fokusiraju?i se na beznađe borbi njegivih likova otkriva Kafkinu igru s humorom; on ne komentira nu?no vlastite probleme, ve? nagla?ava kako su ljudi skloni izmi?ljati probleme. U svojim djelima, Kafka je ?esto stvarao zlokobne, apsurdne svjetove. Kafka je nacrte svojih djela ?itao svojim prijateljima, uglavnom se koncentriraju?i na svoju humoristi?nu prozu. Pisac Milan Kundera sugerira kako bi Kafkin nadrealni humor mogao biti inverzija Dostojevskog , koji je pisao o likovima koji su ka?njeni zbog zlo?ina. U Kafkinom djelu, lik ?e biti ka?njen iako zlo?in nije po?injen. Kundera vjeruje kako je Kafka inspiracije za svoje karakteristi?ne situacije vukao iz odrastanja u partijarhalnom domu i u totalitarnoj dr?avi.

Theodor Adorno , u svom djelu Aufzeichungen zu Kafka ( 1953. ), upravo nagla?ava realno-nadrealno kontrast u Kafkinim djelima. Naime, polaze?i od toga da se Kafkina proza to?no definira kao parabola , on tvrdi kako ona predstavlja plodno tlo za interpretaciju ( Svaka nam re?enica govori: tuma?i me ), ali ju sam autor onemogu?uje svojim stilom. Nagla?ava kako poku?aj interpretacije stvara za?arani krug u kojem se ?itatelj zapita odakle mu je situacija poznata, stvara se perpetualni deja vu . Adorno također navodi kako Kafka dokida bilo kakvu estetsku distanciju prilikom tuma?enja. On stvara takve likove i atmosferu koji ukidaju odnos između ?itatelja i ?itanog, između ?itatelja kao promatra?a i likova kao ?rtava sistema. Takva blizina nu?no izaziva strah kod ?itetalja, strah koji onemogu?uje ?itatelja da se poistovjeti s likovima romana, ?to zbog same atmosfere ?to zbog straha da ?itatelj upravo jest jedan takav lik. Adorno upravo to navodi kao glavni element nadrealnog u Kafkinom djelu.

Viktor ?mega? navodi, između ostalog, dvije odlike u Kafkinom opusu. Iako Kafku danas poznajemo i po romanima i po kratkoj prozi, on bi, ?ak i da nema tih romana, nesumnjivo bio svrstan među majstore kratke proze, zajedno s Poeom , ?ehovim i Borgesom . Ipak, s obzirom na to da njegova kratka proza ne prelazi pedesetak stranica, ?mega? isti?e kako je upravo ta lakonska, koncentrirana kratko?a izraza jedna od temeljnih odrednica njegova stila. Drugu stvar ?to ?mega? nagla?ava je Kafkina nesklonost kriti?koj prozi. Navodi Thomasa Manna , Roberta Musila , Hermanna Brocha , Andrea Gidea , Virginiju Woolf , Georgea Bernarda Shawa i Luigija Pirandella , kao i ekspresioniste i futuriste kao kontraprimjere autora koji su, u istom razdoblju kao i Kafka, stvarali djela koja obiluju poetolo?kim programom ili esejisti?kim komentarom , ?to je Kafka svesrdno izbjegavao. Upravo u tome le?i jo? jedan element Kafkine zagonetnosti, s obzirom na to da on kr?i napisano pravilno ranomodernisti?ke knji?evnosti - odsutnost kriti?koumjetni?kog tuma?enja u njegovim djelima upravo zbunjuje ?itatelja koji je navikao na te elemente u modernisti?koj knji?evnosti.

Bilo je i poku?aja da se identificira utjecaj Kafkine pravni?ke pozadine i uloga prava u njegovu djelu. Ve?ina interpretacija smatra kako su pojmovi zakona i zakonitosti va?ni za njegova djela, u kojima je pravosudni sustav uglavnom opresivan. Zakon se u Kafkinim djelima ne smatra utjelovljenjem nekog određenog politi?kog ili pravosudnog entiteta, ve? skupom anonimnih i neshvatljivih sila. Te su sile skrivene od individualca, ali kontroliraju ?ivot ljudi, koji su nedu?ne ?rtve sustava izvan njihove kontrole. Kriti?ari koji podr?avaju ovakvu apsurdnu koncepciju citiraju situacije u kojima je sam Kafka opisivao svoj konflikt s apsurdnim svemirom, kao ?to je ova iz njegova dnevnika:

 ≫ Zatvoren u vlastita ?etiri zida, osje?am se kao imigrant zatvoren u stranoj zemlji... Svoju sam obitelj vidio kao ?udne vanzemaljce sa stranim mi obi?ajima, posvetama i vrlo apsurdnom komunikacijom... iako to nisam htio, prisilili su me da sudjelujem u njihovim bizarnim obredima... nisam se mogao oduprijeti. ≪

Ipak, James Hawes tvrdi kako je ve?ina opisa sudskih postupaka u Procesu - koliko god oni bili metafizi?ki, apsurdni, konfuzni i ko?marni - utemeljena na to?nim opisima njema?kih i austrijskih kaznenih postupaka tog doba, koji su vi?e bili inkvizitorni nego akuzatorni . Iako je radio u osiguranju, kao ?kolovani odvjetnik, Kafka je bio "jako svjestan pravnih debata svog doba". U jednoj publikaciji s po?etka XXI. stolje?a, koja polazi od Kafkinih uredskih spisa, Pothik Ghosh tvrdi kako je Kafki, zakon "nije imao nikakvo zna?enje izvan ?injenice da on ?ista sila dominacije i determinacije."

Djela [ uredi | uredi kod ]

Wikicitati imaju zbirke citata o temi Franz Kafka

Prakti?ki sva Kafkina djela su prevedena na hrvatski, a prijevodi se po?inju pojavljivati (iz ideolo?kih razloga) tek pedesetih godina i 1968. izlaze Odabrana djela Franza Kafke u osam knjiga urednika N. Simi?a u izdanju Zore.

• Preobrazba ( Die Verwandlung ; 1915.)
• Umjetnik u gladovanju ( Ein Hungerkunstler ; 1922.)
• Proces ( Der Prozeß ; 1925.)
• Zamak ( Das Schloß ; 1926.)
• Amerika (1927.)