Feđa ?ehovi? ( Bile?a , BiH , 16. o?ujka 1930. ), hrvatski knji?evnik, dobitnik vi?e nagrada i jedan od utemeljitelja tzv. novopovijesnog romana u hrvatskoj knji?evnosti .

?ivotopis [ uredi | uredi kod ]

Studirao je i diplomirao (1954.) jugoslavistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu . Radio je u prosvjeti i novinarstvu, a od 1965. do 1967. je direktor Drame Hrvatskog narodnog kazali?ta u Splitu . Od 1972. je na ?elu dubrova?ke Nau?ne biblioteke, a zatim vodi Dom Marina Dr?i?a (1989. ? 1996.). U mirovini je od 1996. ^[1]

Knji?evnost [ uredi | uredi kod ]

Zaokupljaju ga teme vezane uz Dubrovnik , lokalna i povijesna perspektiva, a u nekim se romanima slu?i i postmodernisti?kim postupcima. ^[2] U dramskoj knji?evnosti se javlja dramom "Raskr??a" 1959. Istaknute kasnije komedije "Kurve" (1974.) i "Katarina Druga" (1984.) karakterizira lokalna tematika i kolorit. "Dubrova?ka tralalalogija" je humoristi?ko- satiri?ki portret Dubrovnika i njegovih ljudi, morala i obi?aja, ostvaren u ciklusu od ?est romana: "Kazin" (1974.), "Savr?eno umorstvo" (1975.), "Veljun" (1977.), "De bello ragusino" (1980.), "Dogon" (1980.) i "Knjiga postanka" (1981.). "Kazin" je 2007. reizdan pod naslovom "Dubrova?ki bordel: kazin bez cenzure".

Osamdesetih godina privla?i pozornost romanima povijesne tematike "Gorak okus du?e" (1983.), "Oslobađanje đavola" (1987.) i "Uvod u tvrđavu" (1989.) koje objavljuje pod pseudonimom Raul Mitrovich . U njima se koristi postmodernisti?kim literarnim potezima (nađeni rukopis, fiktivna kronika). Događaji u spomenutim romanima su i alegorija za suvremena zbivanja te svrstavaju autora među utemeljitelje tzv. novopovijesnog romana u doma?oj knji?evnosti (uz Nedjeljka Fabrija i Ivana Aralicu ). Kriti?ari ukazuju na paralele ovih i drugih romana sa stvarala?tvom Umberta Eca , i postupcima koje je koristio u znamenitom romanu " Ime ru?e (roman) ". ?ehovi? je kasnije pod pravim imenom objavio i povijesni roman " Svi kapetanovi brodolomi " (1992), nagrađen godi?njom knji?evnom nagradom Ksaver ?andor Gjalski kao najbolje prozno ostvarenje, te obiteljsku sagu "Ilijasbegovi?i: cronica travuniana" (2006.) koju ?ine romani "Ilijas-beg: kapetan trebinjski" (1999.), "In?allah" (2000.), "Begovina" (2001.), "Dubrova?ki intermezzo" (2001.) i "Od Mostara do Haaga" (2001.).

Autor je ratnog romana "?etiri voza?a u apokalipsi" (1994.) i knjige feljtona "Zla kob zaborava" (1992). "Vidra" je ?ehovi?eva romansirana biografija Marina Dr?i?a , objavljena 1980. Uspjeh je polu?io i njegov kriminalisti?ki roman "Zlo?in u samostanu" iz 2005.

Izvori [ uredi | uredi kod ]