Marin Dr?i? ( Dubrovnik , 1508. ? Mletci , 2. svibnja 1567. ) ^[1] bio je hrvatski dramatik i lirik.

?ivotopis [ uredi | uredi kod ]

Marin Dr?i? rođen je 1508. godine u Dubrovniku. Dr?i? dolazi iz poznate građanske trgova?ke obitelji , koja je za Dr?i?eva ?ivota pro?ivjela financijski slom, ne?ak je pjesnika i dramati?ara D?ore Dr?i?a ; djevoja?ko prezime majke je Kotruljevi?, iz koje dolazi poznati gospodarski pisac i diplomat Benko . Malo je podataka, a jo? manje vjerodostojnih podataka o pjesnikovu ?ivotu. ^{[2] [3]} O njegovu osnovnom obrazovanju nema podataka. Najstariji dokumenti o Dr?i?u povezani su s njegovim imenovanjem 1526. godine na mjesto jednog od dvojice rektora crkve Svih svetih (zvane Domino) u Dubrovniku . Dr?i? je u to vrijeme sve?eni?ki pripravnik. U velja?i 1538. godine Dr?i? je izabran za orgulja?a u dubrova?koj katedrali , a nekoliko mjeseci poslije Vije?e umoljenih dodjeljuje mu nov?anu potporu za daljnju naobrazbu.

Godine 1541. boravi kao student u Sieni , gdje Senat, 12. lipnja , prihva?a njegovu kandidaturu za rektora studentskog doma, uz ?to se vezala funkcija prorektora Sveu?ili?ta (u ono vrijeme tu su funkciju obavljali studenti ). Bio je to jednogodi?nji mandat. Obavljaju?i rektorske du?nosti Dr?i? dolazi u sukob s upraviteljem koji nadzire dom i sveu?ili?te Collegio dei savi dello Studio, kao i s dijelom studenata. Uspijeva izboriti pristanak vlasti za vlastiti projekt novog statuta studentskoga doma. Unato? zabrani skupova i predstava u privatnim ku?ama, ?to je u ono vrijeme u Sieni bilo obvezatno, u no?i s 8. na 9. velja?e 1542. , kao jedan od glumaca Dr?i? sudjeluje u predstavi neidentificirane komedije . Za razliku od drugih, znatno stro?e ka?njenih sudionika, biva ka?njen samo ukorom. O tome ?to je Dr?i? u Sieni studirao nema neposrednih dokaza, jedino se, na temelju postoje?ih informacija, mo?e pretpostaviti da je to najvjerojatnije bilo kanonsko pravo . Ipak, poznato je da studij nije zavr?io. Posljednji dokument koji se odnosi na Dr?i?ev boravak u Sieni vijest je od 25. lipnja 1542. o zavr?etku njegova rektorskog mandata. ?estog sije?nja 1543. Dr?i? se nalazi u Anconi , gdje zajedno s drugim Dubrov?aninom posuđuje 100 tamo?njih dukata od stanovitog Firentinca, nakon ?ega ?emo ga sresti tek u sije?nju 1546. u Dubrovniku . Tijekom sljede?ih godina obavlja funkciju rektora crkve Svih svetih, upravljaju?i istodobno svojim skromnim imanjem i obavljaju?i sitne dr?avne poslove.

U prosincu 1545. Dr?i? stupa kao komornik u slu?bu austrijskog pustolova, grofa Christopha Rogendorfa. Odlazi s njime u Be? , gdje ostaje do polovice travnja 1546. godine. U Dubrovnik se vra?a polovicom svibnja. U kolovozu iste godine Rogendorf ponovno sti?e u Dubrovnik . Dr?i? ponovno stupa u njegovu slu?bu, ovoga puta kao prevodilac i pravi mu dru?tvo na putu u Carigrad , gdje ga napu?ta i potkraj 1546. vra?a se u Dubrovnik . Odbacivanje slu?be tuma?i pred dubrova?kim vlastima domoljubnim razlozima - prisutno??u u grofovu okru?enju sina dubrova?kog prognanika Miha Bu?in?i?a, koji je ocrnjivao Republiku . Prije svibnja 1550. Dr?i? prima sve?eni?ki blagoslov. Godine 1553. biva izabran za slu?benika u uredu za sol . 1556. odbacuje prijedlog da ponovno preuzme tu slu?bu. Tijekom ?itava Dr?i?eva ?ivota provla?i se motiv materijalnih te?ko?a, velik dio posve?enih mu dokumenata, po?inju?i od 1535. i zavr?avaju?i s 1562. godinom, govori o raznovrsnim nov?anim obvezama, kao i uzimanim i na vrijeme neispla?ivanim dugovima.

U prosincu 1562. sti?e u Veneciju , gdje se 1563. spominje kao kapelan venecijanskog nadbiskupa. Iste godine pronalazimo ga u Dubrovniku . U travnju ili svibnju 1566. sti?e u Firencu . Ovdje upu?uje ?etiri pisma Cosimu Mediciju i jedno pismo njegovu sinu Francescu. U njima predla?e da se svrgne, prema njegovu mi?ljenju, nesposobna i neodgovorna vlast u Dubrovniku i ocrtava plan budu?eg ustroja Republike u kojoj bi plemi?i trebali dijeliti vlast s predstavnicima puka pod protektoratom Medicija. Radi realizacije tih ciljeva moli, između ostalog, za financijsku pomo? i neveliku vojnu potporu. Ne dobiv?i odgovora, napu?ta Firencu . Umire u Veneciji 2. svibnja 1567. godine i biva tamo pokopan u crkvi sv. Ivana i sv. Pavla. ?ivopisni pi??ev lik, brojne bjeline u njegovoj biografiji, a prije svega urotni?ka pisma pronađena 1938. god., bili su razlog ?to je Dr?i?eva biografija izazivala razli?ite hipoteze i spekulacije i postala predmetom suprotstavljenih interpretacija. U ekstremnim ina?icama Dr?i?ev lik ocrtava se ili kao lik neodgovornog pustolova koji neprestance tr?i za novcem, ili kao lik pobunjena plebejca koji se bori za bolji, pravedniji svijet.

Stvarala?tvo [ uredi | uredi kod ]

Kronologija Dr?i?eva stvarala?tva u mnogim je to?kama nesigurna. Sve informacije o njegovu knji?evnom djelovanju odnose se na godine 1548-59. Na temelju raznovrsne dokumentacije rekonstruiran je sljede?i redoslijed njegovih dramskih djela: izgubljena komedija Pomet , pastoralna drama u stihu Tirena , 1549., rustikalna farsa u stihu Novela od Stanca 1550, rustikalno--mitolo?ka drama u stihu Venere i Adon 1551, Tirena , 1551, komedija u prozi Dundo Maroje , 1551, komedija u prozi Skup 1555?. Vrijeme premijere Pjerina , komedije sa?uvane u fragmentima, nije se dalo utvrditi. Izvođa?i Dr?i?evih drama bile su amaterske dru?ine: između ostalog, dru?ina Pomet, dru?ine Garzarija i Od Bidzara, sastavljene od mladih plemi?a, te dru?ine koja se zvala Njarnjasi i koja je izvodila pastorale. Godine 1551. pojavila se jedina Dr?i?eva knjiga objavljena za njegova ?ivota. Nije sa?uvan nijedan primjerak tog izdanja, ali valja pretpostaviti da je ono istovjetno s dvama sljede?im izdanjima ( Venecija 1607., 1630.) i sadr?avalo je Dr?i?evu ljubavnu liriku , kao i tri dramska djela: Tirenu , Pripovijes kako se Venere bo?ica u?e?e u ljubav lijepoga Adona u komediju stavljena i Novelu od Stanca . Preostala Dr?i?eva djela sa?uvala su se, ?esto u nepotpunu obliku, u rukopisima, od kojih najstariji potje?u iz druge polovice 16. st. Jedina Dr?i?eva tragedija jest "Hekuba", koja je bila njegovo zadnje djelo, dozvolu za izvođenje dobila je 1559. godine.

Dr?i?evo stvarala?tvo nailazilo je na priznanje suvremenika, ali je i pobuđivalo prijepore i dvojbe. Nakon praizvedbe Tirene Dr?i? je ?ak optu?en za plagijat ?ijom je ?rtvom trebao biti Mavro Vetranovi? . Ovaj je ipak odlu?no to zanijekao te je napisao pjesmu podr?ke u kojoj brani Dr?i?a nazvanu "Pjesanca Marinu Dr?i?u u pomo?". Dr?i?eva lirska poezija nastavlja se na raniji hrvatski petrarkizam. Glavno podru?je njegova stvarala?tva bija?e drama . Dr?i?ev dramski opus tvore dva temeljna odvjetka: idili?ni i komediografski. Osnovu Dr?i?evih drama predstavlja antiteza: suprotstavljanje pastoralnih ili mitolo?kih motiva rustikalnim motivima, vi?ih stilova ni?ima, stiha prozi, svijeta poezije realnome svijetu. Dr?i?evo komediografsko stvarala?tvo ve?im dijelom predstavlja, za renesansu karakteristi?na, regularna komedija , tzv. commedia erudita . Dr?i? je pisac visoke knji?evne kulture, upoznat s anti?kom tradicijom (posebice s Plautom , odoma?enim u Dubrovniku ), kao i sa suvremenom talijanskom komedijom i talijanskom novelistikom koja je toj komediji bila va?nim izvorom inspiracije.

Utjecaj [ uredi | uredi kod ]

Dr?i?evi su najve?i umjetni?ki dosezi u komedijama Dundo Maroje i Skup . Karakteristi?nim za njegovo stvarala?tvo je renesansni vitalizam, uz sjene sumnje i ironiju koja nagovje??uje maniristi?ko razdoblje. Dr?i? nije kreator podijeljenih li?nosti, nije tvorac nezaboravnih karaktera - iako ih nije poznavao, (niti je mogao, zbog kronologije) najbli?i su mu komediografi poput Bena Jonsona ili Lope de Vege, ?ija djela obiluju energijom nabijenim skiciranim likovima, a ne li?nostima. Mo?emo samo ?aliti ?to se od njegova djela nije sa?uvalo vi?e, a ni ?to on sam nije utro?io vi?e energije u vlastitu istinsku vokaciju, umjesto u bizarne politi?ke projekte. Sudimo li po jeziku, njegov je virtuozan, njegovan, a opet bujan idiom pokazao svu rasko? i potenciju hrvatskoga jezika sredine 16. stolje?a, i u tom stolje?u, predstavljenom najvi?e poezijom , on je prakti?ki jedini prozni autor ?iji izraz do?ivljavamo kao moderan i posve razumljiv, bez nezgrapnosti i artificijelnosti koja je pratila kasniju hrvatsku prozu . Suprotstavljanje visoke retorike i pu?ke burleske daje ?ivotnost i te?nost njegovu izri?aju- ne?to ?to je hrvatska proza ponovo polu?ila tek u drugoj polovici 19. stolje?a. ≪Otkriven≫ ponovo u 19. stolje?u, Marin Dr?i? je naj?ivotniji hrvatski renesansni pisac i temelj hrvatskoga dramskoga repertoara.

Bio je knji?evni uzor hrvatskom knji?evniku Antunu Sasinu .

Djela [ uredi | uredi kod ]

Dramska djela

• Pomet (izgubljena komedija), 1548., ispred Kne?eva dvora
• Tirena (pastoralna drama u stihu), 1549., ispred Kne?eva dvora, predstava prekinuta zbog nevremena; zahvaljuju?i nedavnomu otkri?u primjerka prvoga, za autorova ?ivota tiskanoga izdanja Tirene iz 1551. u Milanu, utvrđeno je kako je ona također igrana 1548. godine, po nekim mi?ljenjima prije Pometa , te je ta pastorala zapravo Dr?i?ev kazali?ni prvijenac
• Novela od Stanca (pokladna igra), 1550., pala?a Frana Kabu?i?a, svadba Martolice D?amanji?a
• Venere i Adon ili Pripovijes kako se Venere bo?ica u?e?e u ljubav lijepoga Adona u komediju stavljena (rustikalno-mitolo?ka drama u stihu), 1551., pala?a Sin?i?evi?a, svadba Vlaha Dr?i?a
• Dundo Maroje (komedija u prozi), 1551., vije?nica Kne?eva dvora
• D?uho Kerpeta (pastoralno-rustikalna drama u prozi ili komedija, sa?uvana u nevelikim fragmentima), 1554.(?), svadba Rafa Gu?eti?a
• Skup (komedija u prozi), 1555.(?), svadba Saba Gaj?ina
• Gri?ula ili Plakir (rustikalno-mitolo?ka drama u prozi i stihu), 1556., svadba Vlaha Sorko?evi?a
• Trip?e de Utol?e (komedija u prozi), (?)
• Arkulin (komedija u prozi), (?)
• Pjerin (komedija sa?uvana u fragmentima), (?), svadba D?ona Mi?kinova
• Hekuba ( tragedija, adaptacija Euripidove tragedije na temelju talijanske preradbe L. Dolcea) 1559.

Poezija

• Pjesni
• U smrt od Fjore Martinove ?umi?i?
• Epithaphio
• Svitlom i vridnomu vlastelinu Sabu Nikulinovu Marin Dr?i?
• Tu?ba Ljubmira od komedije Tirene
• Prolog drugi komedije prikazane u Dr?i? na piru

Neknji?evni spisi

• Predstavka senatu Sijenske Republike
• Jedan rektorski dopis iz Siene
• Izjava u parnici bra?e Primovi?a
• Politi?ka pisma

TV i film o Dr?i?u [ uredi | uredi kod ]

• " Hrvatski velikani : Marin Dr?i?", osma je epizoda TV serije o hrvatskim velikanima Roberta Knjaza snimljena za HRT 2016. godine. Pristup gdje ponajbolji poznavatelji Dr?i?a govore o njemu ve?inom izvan studija, dio na lokacijama u Dubrovniku stvorio je dinami?nu TV emisiju. Knjazovim rije?ima: Iako je sadr?aj va?niji od forme, forma je ono ?to prodaje proizvod. Bismo li imali istu gledanost Velikana da je nekoliko stru?njaka sjedilo 55 minuta za stolom u studiju i pri?alo o temi Jela?i?a? ^[4] O Dr?i?u govore Slobodan Prosperov Novak , sveu?ili?ni profesor i suurednik LZMK -ovog leksikona o Dr?i?u objavljenog 2009. godine, Viktoria Frani? Tomi? , autorica studije "Tko je bio Marin Dr?i?" u izdanju Matice hrvatske iz 2011. godine, i drugi. Sadr?aj je mogu?e pogledati na HRT-ovim mre?nim stranicama. ^[5]
• Film Libertas, snimljen 2006. u re?iji Veljka Bulaji?a.

Izvori [ uredi | uredi kod ]

Vanjske poveznice [ uredi | uredi kod ]

WikIzvor ima izvorni tekst na temu: Marin Dr?i?

Wikicitati imaju zbirke citata o temi Marin Dr?i?

• Leksikon Marina Dr?i?a - mre?no izdanje
• HRT o Marinu Dr?i?u   Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 31. kolovoza 2009. ( Wayback Machine )
• Tko je bio Marin Dr?i??
• Leksikon Marina Dr?i?a   Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 14. prosinca 2013. ( Wayback Machine )
• Hrvatska enciklopedija - Marin Dr?i?   Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 5. o?ujka 2016. ( Wayback Machine )
• Krle?ijana - Krle?a o Marinu Dr?i?u

v  • r  • u Hrvatska knji?evnost Renesansa D?ore Dr?i? ? ?i?ko Men?eti? ? Dominko Zlatari? ? Hanibal Luci? ? Dinko Ranjina ? Mik?a Pelegrinovi? ? Mavro Vetranovi? ? Nikola Nalje?kovi? ? Marko Maruli? ? Juraj ?i?gori? ? Petar Hektorovi? ? Marin Dr?i? ? Brne Karnaruti? ? Petar Zorani? ? Jerolim Viduli? ? Marin Kaboga ? Nikola Dimitrovi? Barok Ivan Gunduli? ? Ivan Buni? Vu?i? ? Ignjat đurđevi? ? Stijepan đurđevi? ? Junije Palmoti? ? Fran Krsto Frankopan ? Petar Zrinski ? Katarina Zrinski ? Ivan Belostenec ? Pavao Ritter Vitezovi? ? Juraj Habdeli? ? Matija Divkovi? ? Bartol Ka?i? ? Petar Kanaveli? ? Antun Kani?li? ? Katarina Pata?i? Prosvjetiteljstvo Matija Antun Reljkovi? ? Andrija Ka?i? Mio?i? ? Filip Grabovac ? Matija Petar Katan?i? ? Titu? Brezova?ki ? Vlaho Stulli Romantizam Dimitrija Demeter ? Ljudevit Gaj ? Ivan Ma?urani? ? Matija Ma?urani? ? Petar Preradovi? ? Pavao ?toos ? Stanko Vraz Realizam August ?enoa ? Eugen Kumi?i? ? Ante Kova?i? ? Ksaver ?andor Gjalski ? Vjenceslav Novak ? Josip Kozarac ? Silvije Strahimir Kranj?evi? ? Musa ?azim ?ati? Modernizam i postmodernizam Ivo Vojnovi? ? Antun Gustav Mato? ? Vladimir Vidri? ? Dragutin Domjani? ? Milan Begovi? ? Vladimir Nazor ? Janko Poli? Kamov ? Fran Galovi? ? Vladimir ?erina ? Tin Ujevi? ? Miroslav Krle?a ? Antun Branko ?imi? ? Ivan Goran Kova?i? ? Marija Juri? Zagorka ? Sida Ko?uti? ? Ivo Andri? ? Vladan Desnica ? Dragutin Tadijanovi? ? Mak Dizdar ? Ranko Marinkovi? ? Tomislav Ladan ? Ivan Aralica ? Miro Gavran