Eugen Kumi?i?

Eugen Kumi?i?
	; Eugen Kumi?i?
Pseudonim	Jenio Sisolski
Rođenje	11. sije?nja 1850. ; Brse? , Hrvatska
Smrt	13. svibnja 1904. ; Zagreb , Hrvatska
Nacionalnost	Hrvat
Period pisanja	1879. ? 1902.
Knji?evne vrste	novela , esej , roman , drama , komedija
Knji?evni period	Realizam
Supruga(e)	Marija Kumi?i? , rođ. Mar?i?
	Va?nija djela ::: Urota zrinsko-frankopanska ; Za?uđeni svatovi ; Olga i Lina ; Gospođa Sabina ; Jelkin bosiljak ; Petar Zrinski ;
	Portal o ?ivotopisima

Eugen Kumi?i? ( Brse? , 11. sije?nja 1850. ? Zagreb , 13. svibnja 1904. ), bio je hrvatski knji?evnik i politi?ar . Pisao je pod pseudonimom Jenio Sisolski .

?ivotopis [ uredi | uredi kod ]

Eugen Kumi?i? rođen je 11. sije?nja 1850. godine u malom istarskom mjestu Brse?u. Osnovnu pu?ku ?kolu, normalku, zavr?io je u Brse?u, privatno, u?e?i kod tamo?njeg ?upnika koji je okupljao hrvatsku djecu i pripremao ih u po?etnim znanjima. ^[1] Gimnaziju je zavr?io u Rijeci . Po?eo je studirati medicinu u Pragu , ali prelazi u Be? gdje studira povijest, zemljopis i filozofiju. Potom se u Zagrebu zaposlio kao srednjo?kolski profesor. Odu?evljavao se prava?tvom, te s Matkom Laginjom i Erazmom Bar?i?em pokre?e u Kraljevici list Primorac te uređuje Hrvatsku vilu (1882. ? 1883.) i Hrvatsku (1887. ? 1888). Od 1884. godine je kao prava? vi?e puta biran za zastupnika u Hrvatski sabor , gdje se istaknuo kao govornik i protivnik promađarske politike.

Nakon rascjepa u prava?koj stranci, 1895. godine, postaje potpredsjednik novoosnovane ?iste stranke prava .

Pripadao je najznamenitijim Istranima svog vremena koji su branili, ?uvali i ?titili hrvatski nacionalni duh za burnih vremena talijanizacije Istre . ^[2] Kumi?i? ne samo ?to je bio ?lanom, nego je bio povjerenikom Matice hrvatske za Istru, a uz to je obna?ao du?nost u Glavnom odboru sredi?njice u Zagrebu. ^[3]

Umro je u Zagrebu 1904. godine. Pokopan je na zagreba?kome groblju Mirogoju . ^[4]

Knji?evno stvarala?tvo [ uredi | uredi kod ]

Eugen Kumi?i? smatra se predvodnikom naturalizma u hrvatskoj knji?evnosti. ?esto se koristio elementima preuzetim iz francuske trivijalne knji?evnosti, te rekvizitima knji?ke romantike. Veliku popularnost stekao je povijesnim romanima, a pisao je i drame te romane sa socijalnom tematikom.

Ocjenjuju?i Eugena Kumi?i?a kao knji?evnika, Antun Gustav Mato? zapisao je: "To je prvi na? naturalist i socijalni pripovjeda? koji se poput Flauberta i Zole slu?io dokumentarno realisti?kom metodom." Nasuprot njemu, Antun Barac za Kumi?i?a tvrdi kako u te?nji stvaranja obrasca hrvatskog socijalnog romana, pisanog realisti?kom metodom, nije uspio kao njegovi francuski uzori. Unato? svim zamjerkama, Kumi?i?evu knji?evnu talentu ne mo?e se pore?i snaga kojom je slikao ljude i prirodu Istre u romanima Jelkin bosiljak i Za?uđeni svatovi , kao i zanimljiv kriti?ki prikaz ekonomskog i moralnog rasula u gornjim slojevima građanskog dru?tva u romanima Olga i Lina ("ljubavna kolonizacija Hrvatske"), te Gospođa Sabina koji su objavljeni 1881. , odnosno 1883. godine.

Roman Olga i Lina istakao se po reagiranjima i posljedicama koje je izazvao. ^[5] Djelo je ljubavna pri?a i moralno-politi?ki apel kojim se upozorava na opasnost ?to je opako prijetila trovanju i utrnu?u hrvatskog nacionalnog bi?a. Alegorijski prikaz Austrije (be?ka do?ljakinja Lina koja smi?ljeno i sustavno upropa?tava naivnog i lakomislenog aristokrata), nasuprot uzoritoj Olgi. Opisuje Hrvatsku 19. stolje?a , "porobljenu i tuđinskom infiltracijom rasto?enu" . ^[6]

Pod pu?kom se smatra Kumi?i?evim najboljim djelom. Djelo je ratno izvje??e koja prerasta u potresna ispovijed pisca u vrijeme oko bosanske okupacije 1878. godine , zapis o u?asnoj situaciji koja mo?e sna?i i vojnika i nedu?nog civila, a opisuje kako se sam na?ao u nezahvalnoj situaciji. ^[7]

Djela [ uredi | uredi kod ]

Slu?aj , novela (1879.)
Olga i Lina , roman (1881.)
Jelkin bosiljak , pripovijest (1881.)
Neobi?ni ljudi , pripovijest (1882.)
Primorci , roman (1882.)
O romanu , esej (1883.)
Za?uđeni svatovi , roman (1883.)
Ivan Turgenjev , esej (1883.)
Gospođa Sabina , roman (1883.)
Ubilo ga vino , pripovijest (1884.)
Sirota , roman (1885.)
Pod pu?kom , pripovijest (1886.)
Preko mora , pripovijest (1889.)
Saveznice , pripovijest (1889.)
Teodora , roman (1889.)
Otrovana srca , pripovijest (1890.)
Sestre , drama (1890.)
Obiteljska tajna , komedija (1890.)
Zablude na?e kritike , esej (1890.)
Broj 84 i 85 , pripovijest (1890.)
Crn Bo?i? , pripovijest (1890.)
Tri mu?enice , pripovijest (1890.)
Mladost-ludost , pripovijest (1891.)
Urota zrinsko-frankopanska , povijesni roman (1893.)
Pobijeljeni grobovi , pripovijest (1896.)
Poslovi , drama (1898.)
Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan i njihovi klevetnici , esej (1899.)
Petar Zrinski , povijesna drama (1900.)
Kraljica Lepa ili propast kraljeva hrvatske krvi , roman (1902.)

Saborski vritnjak Khuenu Hedervaryju [ uredi | uredi kod ]

U saborskoj raspravi 5. listopada 1885. godine ban Khuen Hedervary opravdavao je nezakonito otuđenje tzv. Komornih spisa koji su nezakonito odneseni u Mađarsku . Izbila je ?estoka svađa i Hedervary je u jednom trenutku krenuo iz sabornice ali David Star?evi? je rekao Josipu Gr?ani?u da banu ne da samo tako iza?i van pa je Gr?ani? krenuo za njim i izgurao ga iz sabornice pritom ga udariv?i nogom u stra?njicu . Nakon tih događaja David Star?evi?, Eugen Kumi?i? i Josip Gr?ani? bili su odmah pritvoreni. Khuenove prista?e su po svaku cijenu htjeli dokazati da nitko nije udario niti mogao udariti "preuzvi?enoga gospodina bana". Ali prava? Grga Tu?kan , odnosno do 5. listopada dr. Grga Tu?kan, u istra?nome je zatvoru ( 10. listopada 1885. godine) izjavio je: " Ja dr?im da je udaren Preuzvi?eni g. ban nogom... " Grgi Tu?kanu je nakon toga oduzeta doktorska titula kao i Davidu Star?evi?u i osuđeni su na 6 mjeseci zatvora. Zavr?etak suđenja popratili su ?estoki prosvjedi građana u Zagrebu. ^[8]

Povezani ?lanci [ uredi | uredi kod ]

Okrugli stol Eugen Kumi?i? ? ?ivot i djelo

Izvori [ uredi | uredi kod ]

↑ Eugen Kumi?i? na kasmir-promet.hr Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 4. studenoga 2017. ( Wayback Machine ), preuzeto 27. prosinca 2010.
↑ Matica hrvatska Andrija Tunji?, Zrcalo hrvatstva u Istri , Vijenac , broj 421, 22. travnja 2010.

Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mre?nih stranica Matice hrvatske ( http://www.matica.hr/ ). Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: Matica hrvatska .
Dopusnica nije potvrđena VRTS-om .
Sav sadr?aj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje .
↑ Matica hrvatska Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 20. travnja 2009. ( Wayback Machine ) Branimir Crljenko, Kako je u prvoj regionalnoj Enciklopediji pre?u?ena Matica hrvatska , Vijenac , broj 333 - 335, 21. prosinca 2006.
↑ Gradska groblja Zagreb - K , gradskagroblja.hr, pristupljeno 10. sije?nja 2018.
↑ Gradska knji?nica Krapina
↑ Gradska knji?nica Krapina
↑ Gradska knji?nica Krapina
↑ Senjanin Josip Gr?ani?, prava?ki politi?ar, u obnovi Senja i Hrvatske

Literatura [ uredi | uredi kod ]

Vitomir Uj?i? : Istranin Evgenij Kumi?i? 1850?1904. u hrvatskoj politici i knji?evnosti (1996.)

Vanjske poveznice [ uredi | uredi kod ]

Logotip Wikizvor

Wikizvor ima izvorna djela autora: Eugen Kumi?i?

LZMK / Hrvatska enciklopedija: Kumi?i?, Eugen (Evgenij)
Ljubica Anđelkovi?, Pomak u interpretaciji. Eugen Kumi?i? ? ?ivot i djelo, zbornik radova, Udruga Jenio Sisolski, Brse?, 2002. , Vijenac , br. 233, 6. velja?e 2003.

Tekstovi romana:

[1] Eugen Kumi?i? na kasmir-promet.hr Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 4. studenoga 2017. ( Wayback Machine ), preuzeto 27. prosinca 2010.

[2] Matica hrvatska Andrija Tunji?, Zrcalo hrvatstva u Istri , Vijenac , broj 421, 22. travnja 2010.

Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mre?nih stranica Matice hrvatske ( http://www.matica.hr/ ). Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: Matica hrvatska .
Dopusnica nije potvrđena VRTS-om .
Sav sadr?aj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje .

[Crljenko-3] Matica hrvatska Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 20. travnja 2009. ( Wayback Machine ) Branimir Crljenko, Kako je u prvoj regionalnoj Enciklopediji pre?u?ena Matica hrvatska , Vijenac , broj 333 - 335, 21. prosinca 2006.

[4] Gradska groblja Zagreb - K , gradskagroblja.hr, pristupljeno 10. sije?nja 2018.

[5] Gradska knji?nica Krapina

[6] Gradska knji?nica Krapina

[7] Gradska knji?nica Krapina

[8] Senjanin Josip Gr?ani?, prava?ki politi?ar, u obnovi Senja i Hrvatske

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

[7]

[8]