Ovo je glavno zna?enje pojma Dioniz . Za druga zna?enja pogledajte Dioniz iz Halikarnasa .

Dioniz
Gr?ka mitologija
Bog vina, vegetacije, plodnosti, slavlja i kazali?ta
Rimski kip dioniza iz 2. st. po helenisti?kom modelu
Druga imena	Bakhus (Dionizova epikleza Bakho)
Boravi?te	Olimp
Simbol	tirs , vinova loza , kazali?ne maske, falus
Suprug(a)	Arijadna
Roditelji	Zeus i Semela Zeus i Demetra (po nekim izvorima) Zeus i Perzefona ( Orfizam )
Bra?a i sestre	mnoga polubra?a i polusestre po ocu
Djeca	Prijap , Himen , Toant , Stafil , Oenopion , Kom , Harite , Dejanira
Svetkovine	Gr?ke: - Velike dionizije (o?ujak i travanj) - Male (seoske) dionizije (prosinac i sije?anj) Rimske: - bakanalije
Ekvivalent	Bakho (rimski) Oziris (egipatski) Akan (majanski)

Dioniz ( gr?. Δι?νυσο? , Di?nysos ) u gr?koj mitologiji bog je plodnosti, veselja, vegetacije, vina , ?ena , bog- bik . Također je poznat kao Bakho ( lat. Bacchus ), Bah , Bak , Bako ^[1] i u gr?koj i u rimskoj mitologiji . Poznat nam je i pod drugim imenima, kao npr. Jakhus ili Zagrej .

Etimologija [ uredi | uredi kod ]

Dionizovo gr?ko ime izvodi se od rije?i Dios - genitiv imena Zeus i nysos - tra?ke rije?i za sina. Druga je mogu?nost da se dovodi u vezu s Nisom - nimfom koja ga je dojila ili planinom gdje su ga posjetile nimfe Nisijade koje su ga nahranile i u?inile besmrtnim, kako im je zapovjedio Hermes .

Kult [ uredi | uredi kod ]

Dioniz je bog misti?nih religijskih rituala. Po tra?kim misterijima on nosi bossoris , lisi?je krzno, koje simbolizira novi ?ivot.

Dionizijski misteriji ostali su jedni od najtajnijih misti?nih kultova anti?ke Gr?ke. Mnogi povjesni?ari vjeruju da je Dioniz sinestezija lokalnog gr?kog bo?anstva prirode i mnogo ja?eg bo?anstva iz Trakije ili Frigije , kao ?to je Sabozios.

Op?enito Grci vjeruju da je dionizijski kult u Gr?ku do?ao iz Anatolije . Po pri?ama, nakon rođenja Zeus odnosi Dioniza u zemlju nimfa Nisaida . Gr?ki koncept gdje se zemlja Nisaida nalazi dopu?ta da ona bude Anatolija , Libija , Etiopija , Arabija . Sve u svemu, to nam sugerira da je namjerno postavljen u magi?nu, daleku zemlju.

Tragovi istih ili vrlo sli?nih bo?anstava mogu se prona?i u Mikeni i minojskoj kulturi. Dioniz je u kulturi Gr?ke i njezinih prethodnika dugo prisutan (prije 1500. pr. Kr. ), no uvijek ostaje donekle stran.

Tipi?na dionizijska obilje?ja jesu bik , zmija , br?ljan i vino . Dioniz ima sna?nu povezanost sa satirima , kentaurima i silenima . Satiri su po Gr?koj mitologiji poluljudi, polu?ivotinje, koji opsjedaju ?ume i prate Pana ili Dioniza. Heziod ih naziva bra?om planinskih nimfa te Kuretesa , no bezna?ajnom i ni?tavnom rasom. Satiri su mu?ki sljedbenici Dioniza, njegove su sljedbenice menade . Satiri nisu besmrtni, nego mogu umrijeti. Seleni su tek stari satiri.

U gr?kim je gradovima ulica spajala kazali?te i Dionizov hram , ?to je omogu?avalo odr?avanje sve?anih procesija koje su sjedinjavale kult u hramu i proslavu u kazali?tu.

Mitologija [ uredi | uredi kod ]

Rođenje [ uredi | uredi kod ]

Dolazak Dioniza na svijet je donekle ?udan, ?ak i za gr?ku mitologiju, te izaziva te?ko?e u njegovu smje?tanju unutar panteona gr?kih bogova. Njegova je majka Semela , k?i Kodmusa, sina kralja Fenikije i Europina brata. Semela je smrtnica, ljudskog je roda, a Dionizov je otac Zeus , kralj bogova.

Postoji nekoliko ina?ica pri?e o Dionizovu dolasku u postojanje, no zajedni?ka svima jest njegovo ponovno rađanje ( uskrsnu?e ). To ponovno rađanje jest i glavni razlog njegova ?tovanja u religijskim misterijima - smrt i uskrsnu?e bili su elementi misti?kog otkrivenja.

Jedna od pri?a o Dionizu (iz orfi?kih himna) govori kako je Hera , Zeusova ?ena, bila ljubomorna na dijete koje nije bilo njezino, pa je poslala Titane da ga rastrgaju. Oni su dijete namamili igra?kama i rastrgali ga na komadi?e te ga gotovo cijelog pojeli prije nego ?to ih je Zeus uspio rastjerati svojom bo?anskom grmljavinom. Jedini dio koji je spa?en bilo je njegovo srce . Zeus je srce usadio u Semelinu utrobu i Dioniz biva ponovo rođen.

Mladost [ uredi | uredi kod ]

Legenda ka?e da je Zeus uzeo malog Dioniza i povjerio ga na ?uvanje ki?nim nimfama Nisaidama , koje su ga njegovale kroz djetinjstvo, za ?to ih je Zeus nagradio stavljaju?i ih kao Hejade među zvijezde .

Kad je Dioniz odrastao, otkrio je kulturu vina i na?in vađenja tog dragocjenog soka, ali ga je ljubomorna Hera pogodila ludilom, koje ga je nagnalo da po?ne lutati raznim dijelovima svijeta. U Frigiji bo?ica Kibela , u Gr?koj poznata kao Reja , izlije?ila ga je i nau?ila ga svetim obredima, te se uputio na putovanje po Aziji u?e?i ljude uzgoju i obrađivanju vinove loze . Najpoznatije od njegovih putovanja njegova je ekspedicija u Indiju , za koju se tvrdi da je trajala nekoliko godina. Nakon trijumfalnog povratka po?inje s objavljivanjem svog u?enja po Gr?koj . No, nekoliko mu se knezova usprotivilo u tom poku?aju, strahuju?i da ?e njegova u?enja dovesti sa sobom nerede i ludilo (kralj Pentej i Lierg)

Kao mladi? Dioniz je bio posebno atraktivan. Kad je jednom prigodom preru?en u smrtnika putovao brodom, mornari su ga poku?ali oteti i iskoristiti za svoje seksualno zadovoljstvo. No, Dioniz je bio milostiv prema njima te ih je pretvorio u dupine , ali po?tedio je kapetana, koji ga je jedini bio prepoznao i poku?ao zaustaviti mornare.

Olimp [ uredi | uredi kod ]

Dioniz je gospodar ?ivih i mrtvih, na Olimpu je zdesna Zeusu , a pridaju mu se mnogi epiteti :

• Megapenthes ("onaj od velike patnje"),
• Kissos ("br?ljan"),
• Oinops ("vino")

Dioniz i kr??anstvo [ uredi | uredi kod ]

Dionizijska mitologija poslije ?e na?i svoje mjesto unutar kr??anstva . Postoje mnoge paralele između legenda o Dionizu i Isusu . Obojici je majka smrtna ?ena, a otac vrhovno bo?anstvo. Obojica su se vratila iz mrtvih i pretvorila vodu u vino .

Dioniz je također poseban u odnosu na sva druga bo?anstva s Olimpa po tome ?to je on bo?anstvo koje su pojedini sljedbenici osje?ali unutar sebe (u manje benignom primjeru utjecaja Dioniza na kr??anstvo, za Dionizove sljedbenike kao i za sljedbenike Pana govori se da su imali utjecaj na moderno viđenje Sotone ).

Dionizijski misteriji [ uredi | uredi kod ]

Zna?ajno mjesto u mitovima Gr?ke zauzimaju dionizijski kult i dionizijski misteriji. U originalnom se obliku na dionizijski kult gleda kao na kult zadu?en za uzgajanje vinove loze te dobivanje vina , a u prakti?nom smislu za razumijevanje ?ivotnog ciklusa vina ? utjelovljenje ?ivu?eg boga ? pravljenje i fermentacija vina ? mrtvi bog u podzemlju ? opijaju?i u?inak samog pi?a za koje se smatra da posjeduje bo?anski duh.

U svom po?etku kult nije bio zaokupljen samo u?enjima o vinu i njegovom tradicijom, ve? i jednako svim ostalim vidovima vina. Ne treba zaboraviti da je vino neko? uklju?ivalo mnoge druge sastojke, za?ine, razne biljke, koji su pridonosili okusu, kvaliteti, medicinskom u?inku samog pi?a. Uzgajanje svog tog bilja orginalno podpada pod dionizijsko u?enje tvore?i ga op?im kultom vegetacije i travarskom ?kolom. Med i p?elinji vosak također su dodavani ranim vinima, dovode?i ga u vezu s jo? starijim kultom medovine i p?ela u neolitskoj Europi. Rojevi p?ela u dionizijskoj tradiciji predstavljaju ?istu ?ivotnu silu. Kako je re?eno, kultu su dodavane biljke koje su bile povezane s vinom, pa tako i br?ljan , za koji se smatralo da potiskuje u?inke pijanstva i da je suprotnost vinu, te fikus i ?i?arke .

Mjesto nastanka [ uredi | uredi kod ]

Mjesto nastanka dionizijskih misterija nepoznato je. Gotovo je sigurno da su nastali izvan Gr?ke , u koju ulaze s dolaskom vina , za koje se smatra da je nastalo 6000 godina prije Krista. Odatle motiv Dionizova odrastanja u nepoznatoj zemlji daleko od Gr?ke.

Mjesto mogu?eg nastanka moglo bi biti planina Arg (planina) na granici Mezopotamije i Perzije ili drevne divlje loze na padinama libijskih planina. Stanovnici Krete preuzimaju vino iz Egipta i Fenicije i prenose ga u Gr?ku do 1600. prije Krista. Vino je također vjerojatno u?lo u Gr?ku i kopnenim putem kroz Malu Aziju , no vjerojatno su iz minojske Krete do?la prva u?enja iz kojih ?e nastati dionizijski kult.

Osnovne postavke [ uredi | uredi kod ]

Osnovno na?elo iz izvornih inicijacija jest tema smrti i ponovnog rođenja prema godi?njim dobima te opsjednutost duhom. Opsjednutost uklju?uje zazivanje duhova, ?to je popra?eno zajedni?kim plesom , obi?no uz bubnjeve i frule te karakteristi?ne pokrete tijelom, pokrete kakvi su nađeni unutar svih kultova izazivanja stanja transa .

Za razliku od ve?ine kultova transa, unutar dionizijskih obreda sudionici su bili opsjednuti ?ivotinjskim duhovima i entitetima te su se mogli i pretvoriti u ?ivotinje. No, najpo?eljinja je Dionizova opsjednutost. Razlog postojanja takvog kulta kontroverzan je. Neki ga vide kao ritualizirano otpu?tanje potisnutih elemenata civilizirane psihologije i privremenu inverziju, da bi se ti elementi sa?uvali. Drugi ga vide kao povratak kaoti?nim elementima postojanja i reakcijom protiv civilizacije, dok pak tre?i u njemu vide njegovu magi?nu povezanost s kaoti?nim mo?ima. Mogu?e je da su sve ove teorije primjenjive u raznim manifestacijama kulta.

Kao i vino , i Dioniz je imao razli?ite "okuse" u razli?itim regijama. Odra?avaju?i mitsko i kulturno tlo, također se pojavljuje pod razli?itim imenima u susjednim zemljama.

?injenica da su Grci u svoja vina dodavali razne druge sastojke navela je mnoge, uklju?uju?i Roberta Grovesa , na zaklju?ak kako neki od tih sastojaka imaju halucinogeno djelovanje. To donekle potvrđuje i "?arobni napitak", tada?nje za?injeno vino, koje se povezuje s dionizijskim ritualima, za koji se govori da sadr?ava otrovni br?ljan . Također znamo da su ?amani tog podru?ja upotrebljavali daturu i buniku .

Unutarnje poveznice [ uredi | uredi kod ]

• bikla

Literatura [ uredi | uredi kod ]

• Livije : Povijest Rima (39/13.)
• Pauzanija : Opis Gr?ke
• Farnell, Lewis Richard : The Cults of the Greek States: Volume V , Adamant Media Corporation, 2002. (1896.) (IV: Cults of Dionysos; V: Dionysiac Ritual, VI: Cult-Monuments of Dionysos; VII: Ideal Dionysiac Types.)
• Graves, Robert : Gr?ki mitovi , CID, Zagreb, 2003.
• Kerenyi, Karoly : Dionysos: Archetypal Image of Indestructible Life , Princeton University Press, Princeton, 1976.
• Kerenyi, Karoly : The Gods of the Greeks , Thames & Hudson, New York/London, 1951.

Izvori [ uredi | uredi kod ]

Zajedni?ki poslu?itelj ima jo? gradiva o temi Dioniz

Vanjske poveznice [ uredi | uredi kod ]

• Dioniz u klasi?noj literaturi i umjetnosti ( engl. )
• Dioniz u gr?koj mitologiji ( engl. )
• Dioniz, poveznice i informacije ( engl. )