Avignonsko papinstvo ili avignonsko progonstvo trajalo je od 1309. do 1378. godine, kada su pape stolovale u Avignonu umjesto u Rimu .

Za papu je 1305. godine izabran Klement V. uz pomo? francuskog kralja Filipa IV. Donosio je odluke u korist Francuske i francuskog kralja. Klement V. kao svoje sjedi?te od 1309. uzeo je Avignon (danas u Francuskoj, tada pod vla??u kralja Sicilije). Sedam papa je 67 godina stolovao u Avignonu i svi su bili Francuzi. Odsustvo iz Rima , ponekad se zove i "babilonsko su?anjstvo papinstva". Papa Urban V. poku?ao je 1367. godine vratiti se u Rim, ali to mu nije uspjelo zbog neprijateljske i opasne situacije. Njegov nasljednik, Grgur XI. , vratio se u Rim 1377. godine i od tada su pape neprekidno u Rimu.

Slijedilo je razdoblje, kada su postojali pape i protupape, jedan u Rimu, a drugi u Avignonu. Europske dr?ave bile su podijeljene na ?iju stranu stati. Avinjonskog protupapu podr?ali su: Francuska , Aragon , Kastilja , Cipar , Burgundija , Savoja , Napulj i ?kotska . Rimskog papu podr?ali su: Danska , Engleska , Nizozemska , Sveto Rimsko Carstvo , Ugarska , sjeverna Italija , Irska , Norve?ka , Poljska i ?vedska . Do?lo je do Zapadnog raskola . Pritom nije bilo nikakvog dokrinalnog razloga raskola, nego su povod predstavljali razli?iti politi?ki interesi. Stanje se stabilizirao nakon Sabora u Konstanzu , kada je za papu izabran Martin V. 1417. godine, koji je stolovao u Rimu.

Vidi [ uredi | uredi kod ]

• protupapa
• Koncil u Pisi