Andre-Marie Ampere
Rođenje	20. sije?nja 1775. Lyon , Francuska
Smrt	10. lipnja 1836. Marseille , Francuska
Narodnost	Francuz
Polje	Kemija , fizika Matematika , filozofija
Institucija	Politehni?ka ?kola u Parizu College de France
Poznat po	Ampereov zakon Galvanometar Elektromagnet
Portal o ?ivotopisima

Andre-Marie Ampere ( Lyon , 20. sije?nja 1775. ? Marseille , 10. lipnja 1836. ), francuski fizi?ar , matemati?ar , kemi?ar i filozof . Profesor na Politehni?koj ?koli u Parizu ( fr . Ecole polytechnique ) i na College de France . Među prvima je razlu?io atome i molekule . Izumio je galvanometar , pridonio razvoju elektri?noga brzojava ili telegrafa i, s D. F. Aragoom , elektromagneta . Među prvima rabio nazive elektri?ni napon i elektri?na struja . Potaknut otkri?em H. C. Ørsteda da se magnetna igla zakre?e pri promjeni struje koja te?e ?icom u blizini, Ampere je nastavio istra?ivanje povezanosti između elektriciteta i magnetizma ( Ampereov zakon ). Pokusima je istra?ivao međudjelovanje između dviju elektri?nih struja i otkrio matemati?ki izraz za tu silu . Otkrio je da strujna petlja stvara sli?no magnetsko polje kao stalni ravni magnet. Razvio je mikroskopsko tuma?enje magnetskih svojstava, prema kojemu su u svakom elementu tvari prisutni mali unutarnji strujni krugovi (molekularne struje) kojima se magnetska polja vektorski zbrajaju i ?ije ukupno djelovanje ovisi o tome kakve su njihove međusobne orijentacije. Napravio je uređaj za mjerenje elektri?ne struje s pomo?u pokretne igle, a to je prethodilo galvanometru. Na temelju analogije između elektri?nih i magnetskih pojava, koja je bila potaknuta filozofskim argumentima ( Friedrich Wilhelm Joseph von Schelling ), moglo se o?ekivati da bi struja u strujnom krugu jednoga vodi?a izazvala pojavu struje u drugome vodi?u, koji nije priklju?en na elektri?ni izvor . Ampere je 1822. istra?ivao taj problem i napisao da takav u?inak ne postoji, ali da se u drugoj ?ici ipak ne?to mo?e primijetiti pri uklju?ivanju i isklju?ivanju struje u prvoj ?ici. No tome nije pridavao pozornost, jer je tragao za strujom koja bi tekla cijelo vrijeme. Ponavljanje sli?na pokusa dovelo je M. Faradaya 1831. do otkri?a elektromagnetske indukcije . Ampere je jedan od istaknutih enciklopedista , ?lan Kraljevskog dru?tva ( eng . Royal Society ) od 1827. Po njemu je nazvana jedinica jakosti elektri?ne struje amper . ^[1] Njegovo ime nalazi se na listi 72 znanstvenika ugraviranih na Eifellovom tornju .

Ampereov zakon [ uredi | uredi kod ]

Podrobniji ?lanak o temi: Ampereov zakon

Ampereov zakon je zakon koji izra?ava ?injenicu da  magnetsko polje nastaje kao posljedica gibanja   elektri?nih naboja , povezuju?i elektri?ne i magnetske pojave. Nazvan je po A. M. Ampereu, koji je utemeljio  elektromagnetizam . Izra?en jezikom integro - diferencijalnog ra?una glasi: "Linijski integral magnetskog polja po proizvoljnoj zatvorenoj krivulji razmjeran je ukupnoj elektri?noj struji koju obuhva?a ta krivulja":

${\displaystyle \oint _{\mathcal {S}}{\vec {B}}\cdot \mathrm {d} {\vec {s}}=\mu _{0}\cdot I}$

gdje je:

${\displaystyle {\vec {B}}}$ - magnetska indukcija ,

${\displaystyle \mathrm {d} {\vec {s}}}$ - element puta uzdu? krivulje integracije ,

${\displaystyle I\!}$ - jakost elektri?ne struje koju obuhva?a krivulja,

${\displaystyle \mu _{0}\!}$ - magnetska permeabilnost vakuuma . ^[2]

Ampereova teorija magnetizma [ uredi | uredi kod ]

Podrobniji ?lanak o temi: Magnetizam

Na osnovi magnetskog djelovanja elektri?ne struje , Ampere je postavio hipotezu da svako magnetsko polje ima svoj uzrok u elektri?noj struji. Dijele?i magnet na sitne djeli?e, svaki djeli? ?ini za sebe potpuni magnet. Prema tome se mo?e uzeti da je svaka molekula magnet s polovima na suprotnim krajevima. Magnetizam molekule tuma?i se time ?to oko molekule te?e molekularna elektri?na struja. Pod utjecajem magnetskog polja, kada se tijelo magnetizira, sve njegove molekularne struje zauzimaju isti smjer, te se time ispoljava magnetizam tijela. ^[3]

Izvori [ uredi | uredi kod ]

Vanjske poveznice [ uredi | uredi kod ]

• ( en ) Enciklopedija Britannica, ?lanak "Andre-Marie Ampere"