Abasidski Kalifat ( arapski ??????? ?????????) bio je tre?i od islamskih kalifata koji su naslijedili Muhameda . Abasidska dinastija je potjecala od Muhamedovog najmlađeg strica Abasa . ^[1] Kalifi su vladali iz svoje prijestolnice Bagdada , u dana?njem Iraku , po?to su 750. godine preuzeli vlast u islamskom carstvu od Omejada .

Prva prijestolnica Abasidskog Kalifata bila je u Kufi , ali je 762. godine kalif al Mansur osnovao grad Bagdad, sjeverno od perzijskog grada Ktesifona . Izbor prijestolnice tako blizu perzijskoj jezgri odra?ava sve ve?e oslanjanje na perzijske birokrate, od koji su najpoznatiji bili iz obitelji Barmakida , da upravljaju teritorijem kojeg su osvojili arapski muslimani, kao i sve ve?e uklju?ivanje nearapskih muslimana u umet . ^[2] Usprkos toj suradnji Abasidi iz 9. stolje?a bili su prinuđeni prepustiti upravu nad perzijskim provincijama lokalnim emirima koji su samo nominalno priznavali njihov suverenitet. Ovo je ozna?ilo po?etak ?ireg slamanja abasidske vlasti, gubitkom Al-Andaluza i Magreba koji su oti?li Omejadima, Ifrikije koja je pripala Aglabidima i Egipta koji je pripao ?ijitskom kalifatu Fatimida . Politi?ka mo? kalifa uglavnom se okon?ala s usponom Bujida i Turaka Seld?uka .

Iako je uloga Abasida nad velikim islamskim carstvom postupno smanjena na ceremonijalnu vjersku funkciju, dinastija je zadr?ala kontrolu nad svojom mezopotamskom domenom. Prijestolnica Bagdad je postala sredi?te znanosti, kulture, filozofije i pronalazaka tijekom Zlatnog doba islama . Razdoblje kulturnog procvata zavr?ilo je 1258. kada su Mongoli pod Hulagu kanom oplja?kali Bagdad. Abasidski kalifat i generalno muslimanska kultura su 1261. svoje novo sredi?te na?li u mamelu?koj prijestolnici Kairu . Dinastija je nastavila pozivati se na autoritet u vjerskim pitanjima sve do osmanskog osvajanja Egipta , kada je titula kalifa slu?beno predana osmanskom sultanu Selimu I .

Izvori [ uredi | uredi kod ]

Zajedni?ki poslu?itelj ima jo? gradiva o temi Abasidski Kalifat