đuro ?poljari?
đuka
(
Gornji Kosinj
,
Peru?i?
,
10. svibnja
1906.
?
Zagreb
,
7. svibnja
1991.
) je
hrvatski
komunisti?ki
du?nosnik,
partizan
i sindikalist.
Rođenjem
Li?anin
, sin Stjepana i Marije rođ. Brozovi?, kr?ten je u
Rimokatoli?koj crkvi
. Zavr?io je
kroja?ki
zanat, zasnovao obitelj, imao dvoje djece (1939.). ?ivio je u
Zagrebu
, tada?njoj Ponjamnovoj ulici br. 4.
Sindikalna djelatnost
[
uredi
|
uredi kod
]
?poljari? je bio ?lan Centralne sindikalne komisije
Ujedinjenoga radni?kog sindikalnog saveza Jugoslavije
, a iza rata je bio i savezni sindikalni ?elnik
Saveza sindikata Jugoslavije
. U jednom navratu hvalio se ideolo?kom superiono??u
jugoslavenskih udarnika
koji su u stanju izdr?ati 20 ? 30 sati rada u najte?im uvjetima.
[1]
Komunisti?ka djelatnost
[
uredi
|
uredi kod
]
Revolucionarnome
radni?kom pokretu
pristupio je poslije
Prvoga svjetskog rata
, isprva kao ?lan
SKOJ
-e (
1925.
),
[2]
zatim
KPJ
-e (
1929.
).
[2]
Od
1930.
je bio instruktor pri Centralnom komitetu KPJ u Beogradu.
[2]
Godine
1935.
bio je izabran za tajnika Pokrajinskog komiteta KPJ za Hrvatsku.
Na ≫krnjem kongresu≪
[3]
kojim je u no?i s
1.
na
2. kolovoza
1937.
osnovana Komunisti?ka stranka Hrvatske postaje prvoizabrani
sekretar
[4]
(
hrv.
tajnik) Glavnoga odbora
Komunisti?ke stranke Hrvatske
(kasnije Sredi?njega odbora
Komunisti?ke partije Hrvatske
). U Sredi?njem odboru KPH (kasnije
Centralnom komitetu KPH
) ?poljari? je bio zadu?en za kontakte s
Hrvatskim zagorjem
i
Međimurjem
, te sa Su?akom.
Godine
1939.
je zajedno s
Markom Ore?kovi?em
radio na ustrojavanju podru?nice njihove stranke u
Su?aku
. Uhi?eni su i bilo im je suđeno temeljem ?l. 1.
Zakona o za?titi javne bezbjednosti i poretka u dr?avi
, radi ?irenja komunisti?kih ideja. Obojica su sudu izjavili pripadnost komunistima. I prije ovoga suđenja bio je zatvaran u Zagrebu (
1937.
).
1939.
je smijenjen s polo?aja sekretara, ali i polo?aja ?lana
CK KPH
.
Ivo Banac ozna?ava ?poljari?a kao predstavnika hrvatskih
pu?kofrontovaca
, koji su umnogome izgubili svoj polo?aj unutar KPJ-e, kao glavni gubitnici unutar starih frakcija, pometeni u stranu, ozna?eni kao
kominternisti
.
[5]
Po Ban?evoj ocjeni u Hrvatskoj staljinizam nije uhvatio korijena, a pristajanje hrvatskih komunista uz Rezoluciju bio je, po njegovom sudu, na svojevrstan na?in oblik vezivanja uz
Hebrangovu
struju, misle?i pritom upravo na nacionalno pitanje.
[6]
[7]
- 1939. ? Marko Ore?kovi?, biv?i dobrovoljac međunarodne brigade u ?panjolskoj, i đuro ?poljari?, sindikalni du?nosnik, obojica s boravi?tem u Zagrebu, zatvoreni su u kazneni zavod u Lepoglavi, a nakon toga odvedeni na Su?ak u policijski zatvor, gdje su bili izvrgnuti mu?enju. Bili su vezani i vje?ani naglavce na kolac i volovskom ?ilom bi?evani po tabanima.
[8]
Poslije su vra?eni u Lepoglavu jer zbog obimnih uhi?enja u Su?aku nije bilo vi?e mjesta.
[9]
- 1936./1937. ? U okviru procesa protiv
Bo?idara Ad?ije
i dvadeset i trojice komunista uhi?enih studenoga 1936., osuđeni su srpnja 1937. i ?lanovi Pokrajinskoga komiteta KPJ za Hrvatsku, D. Saili, đ. ?poljari? i S. Vlahek.
[10]
Kao sudionik
NOB
-e bio je jedno vrijeme politi?ki komesar Mokranjskog bataljuna (u
BiH
), te pripadnik
13. primorsko-goranske divizije
.
[11]
Za vrijeme rata je bio rukovoditelj srednjega partijskog te?aja pri Okru?nom komitetu KPH za Liku,
[12]
strana?ki instruktor u Dalmaciji. Također je boravio na
Krku
. Bio je vije?nik
ZAVNOH
-a, na Prvome,
[12]
Drugome,
[12]
Tre?em
[13]
i ?etvrtome zasjedanju.
[14]
Stradanje poslije rata
[
uredi
|
uredi kod
]
Bio je zato?enik
politi?koga logora na Golom otoku
,
[15]
iz kojih razloga je promijenio ime i prezime.
?poljari? je bio vanjski suradnik
Instituta za historiju radni?kog pokreta Hrvatske
, te od svibnja 1947. do sije?nja 1950. na ?elu tada?njega Dr?avnog zavoda za socijalno osiguranje NR Hrvatske.
[16]
- ?poljari?, đuro.
Diskusija o Pregledu istorije SKJ
// Putovi revolucije, II/3─4, 1964., 405. ? 409.,
ISSN
1330-1748
- ?poljari?, đ.
Intelektualci i radni?ka klasa
// Kultura : [knji?evno-politi?ki legalni ?asopis KP], Izdava? i odgovorni urednik: Zvonimir Po?gaj, Zagreb, 15. XII 1937.
- Jeli?, Ivan.
Komunisti?ka partija Hrvatske 1937. ? 1941.
, Institut za historiju radni?kog pokreta Hrvatske, Zagreb, 1972., str. 60., 141., 229., 356., 357., 358., 368., 373., 380., 381., 388., 398., 405., 410., 412., 413., 422., 428., …
- Jeli?, Ivan.
Osniva?ki kongres Komunisti?ke partije Hrvatske 1937.
, Institut za historiju radni?kog pokreta Hrvatske, Zagreb, 1987.,
ISBN
86-80359-04-01
nevaljani ISBN
- Kladarin, đuro; Marde?i?, Ivo; Mrazovi?, Karlo; Saili, Dragutin; ?imi?, Rudi; Trbojevi?, Mane
(redak.)
Osniva?ki kongres Komunisti?ke partije Hrvatske
, Naprijed, Zagreb, 1958.
- IHRPH, Zbirka: Lepoglava, kutija XX., 1940.
- ↑
Lilly, Carol S.
Power and Persuasion : Ideology and Rhetoric in Communist Yugoslavia, 1944-1953
, Westview Press, Boulder (Colorado), 2001., str. 118.,
ISBN
0-8133-3825-5
≫Likewise, trade union leader Djuro Spoljari? described Yugoslavia's shock workers as "incredible heroes, who are able to work 20-30 hours under the most difficult circumstances …≪
- ↑
a
b
c
Tito, Josip Broz
.
The party of the revolution: Fifth Conference of the Communist Party of Yugoslavia ? 1940.
, [translation Vesna Grbin], (Zbirka ≫STP: Socialist Thought and Practice≪), Aktualna pitanja socijalizma, Beograd, 1980., str. 167.
- ↑
Kladarin i dr., 1958., 46.
- ↑
Kru?elj, ?eljko.
Odgovor na bur?oaski nacionalizam
// Danas, NI?PRO Vjesnik, Zagreb, Godina VI, Broj 285, 4. kolovoza 1987.,
str. 66.,
(64. ? ...),
ISSN
0351-8221
- ↑
Banac, Ivo
.
Protiv straha : ?lanci, izjave i javni nastupi : 1987. ? 1992.
, Slon, Zagreb, 1992., str. 23.
- ↑
Banac, Ivo.
Sa Staljinom protiv Tita : informbiroovski rascjepi u jugoslavenskom komunisti?kom pokretu
, [s engleskoga preveo Josip ?entija], Globus, Zagreb, 1990., str. 178.,
ISBN
86-343-0407-8
- ↑
Ka?i?, Biljana.
Idejna strujanja u Hrvatskoj 1948. ? 1952.
, //
?SP
, Vol. 25, br. 1 (1993.), str. 101. ? 124.,
ISSN
0590-9597
- ↑
Janjatovi?, Bosiljka
;
Str?i?, Petar
.
Tri sudska procesa ?lanovima i pomaga?ima KPH u Su?aku 1940.
// Vjesnik historijskih arhiva u Rijeci i Pazinu, [glavni i odgovorni urednik
Danilo Klen
], vol. XV. (1970.), str. 209. ? 279.,
(str. 221.),
ISSN
0351-0891
- ↑
Jeli?, 1972., 428.
- ↑
Jeli?, 1972., 60.
- ↑
?epo, Zlatko
.
Zvane ?rnja:
Sukobi oko Krle?e
(1983.)
(ocjene i prikazi) //
?SP
, Vol. 16, br. 1 (1984.), str. 123. ?
126.,
ISSN
0590-9597
≫Zbog neprijateljske ofenzive ?poljari? nije oti?ao u Zagreb, ve? u 13. primorsko-goransku brigadu i nije obavio taj zadatak. Ne vjerujemo kako je to bila jedina Titova inicijativa da se na oslobođeni teritorij dovede Miroslav Krle?a, kojemu je bilo namijenjeno mjesto potpredsjednika AVNOJ-a. (mo?da bi o tome mogao vi?e re?i Ivan Kraja?i? Stevo.)≪
(
?epo, 1984., 126.
)
- ↑
a
b
c
Sirotkovi?, Hodimir (gl. redakt.)
Zemaljsko antifa?isti?ko vije?e narodnog oslobođenja Hrvatske : zbornik dokumenata ― 1943.
, [Sv. 1.], Institut za historiju radni?kog pokreta [Hrvatske], Zagreb, 1964., str. 214., 641., 643. i 674.
- ↑
Sirotkovi?, Hodimir (gl. redakt.)
Zemaljsko antifa?isti?ko vije?e narodnog oslobođenja Hrvatske : zbornik dokumenata ― 1944. (od 1. sije?nja do 9. svibnja)
, Sv. 2., Institut za historiju radni?kog pokreta Hrvatske, Zagreb, 1985., str. 675. i 697.
- ↑
Sirotkovi?, Hodimir (gl. redakt.)
Zemaljsko antifa?isti?ko vije?e narodnog oslobođenja Hrvatske : zbornik dokumenata ― 1945. (od 1. sije?nja do 25. srpnja)
, Sv. 4., Institut za historiju radni?kog pokreta Hrvatske, Zagreb, 1986., str. 728. i 744.
- ↑
Mihailovi?, Dragoslav.
Goli otok
, Zbirka (Dela / 7.), Politika, Beograd, 1990.,
str. 497.,
,
ISBN
86-7607-001-6
- ↑
xxxxxx
.
Zavod : povijesni pregled
, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Zagreb, preuzeto 2010-04-01, URL:
http://www.mirovinsko.hr/default.asp?ID=1347
Arhivirana ina?ica izvorne stranice
od 15. o?ujka 2010. (
Wayback Machine
)